Idi na sadržaj

luminica

Član
  • Broj poruka

    2144
  • Datum registracije

  • Poslednja poseta

  • Days Won

    156

Reputation Activity

  1. Love
    luminica got a reaction from Mia in Do kog ste zaključka danas došli?   
    Dosla si ..ja vec mislila da si nas zaboravila 
  2. Love
    luminica got a reaction from Mia in Net neutrality - bitka za slobodan internet je izgubljena?   
    Nisam zabrinuta.Mislim da je macka izasla iz dzaka i da nema sanse da je ponovo vrate unutra.Ljudi ce naci nacin kako da ovo zaobidju,izvrdaju,proguraju..kasno.
  3. Love
    luminica got a reaction from Adrijan in Net neutrality - bitka za slobodan internet je izgubljena?   
    Nisam zabrinuta.Mislim da je macka izasla iz dzaka i da nema sanse da je ponovo vrate unutra.Ljudi ce naci nacin kako da ovo zaobidju,izvrdaju,proguraju..kasno.
  4. Love
    luminica reagovao u Morpheus u Šta Nemci i Francuzi mogu da nauče od Srba i Albanaca?   
    S godinama, sve više mi smeta da slušam zapadne političare kako govore o našoj srpsko-albanskoj mračnoj istoriji, vekovnoj mržnji i sukobima. Ako zaista žele da nam pomognu da se pomirimo, morali bi – a pre njih, naravno mi sami – da pođu od toga da, prosto, nisu u pravu.
    ALEKSANDAR PAVLOVIĆ NEDELJA, 26.11.2017. | 16:35

    Najpre, trebalo bi da znaju da je američka teoretičarka bugarskog porekla Marija Todorova (Maria Todorova) opisala takav način govora o Srbima i Albancima, zapravo o Balkancima uopšte, kao balkanizam. To znači da nâs Balkance vekovima na Zapadu vide kao „sinonim za povratak plemenskom, zaostalom, primitivnom i varvarskom“ (Todorova,2006, 47), dakle, kao divlje, necivilizovane i zaostale u odnosu na njih. I kao večito zavađene i mrske jedni drugima. Ovo doba političke korektnosti je idealno vreme da se pobunimo protiv toga. Da lupimo šakom o sto i kažemo dosta, i objasnimo im da je govoriti o nama kao o stalnom izvoru sukoba i primitivizma jednako uvredljivo kao homoseksualce nazivati pederima a Afroamerikance crnčugama. 
    Kažem, greše. Gde je, recimo, ta vekovna mržnja u srednjem veku? Ako pogledamo srpsku i albansku vlastelu, naći ćemo mnoštvo mešanih brakova među njima. Naročito su se rado jedne s drugima venčavale i orođavale srpske porodice Branković, Balšić i Crnojević, s albanskim Kastriotima, Arvianitima i Topijama. I u tome nema ničeg čudnog ni neobičnog – u srednjem veku važno je bilo zadržati i proširiti svoje posede i pojačati vojne i odbrambene saveze, a najbolji način za to jeste biti u rodbinskom odnosu sa susednim velikašima. I zato se srpska vlastela s današnjeg Kosova, Makedonije, Skadra i Crne Gore rado orođavala s albanskom vlastelom iz susednih krajeva. Najveći albanski junak Skenderbeg je najbolji primer za to – otac mu je iz albanskog roda Kastriota, a majka Vojislava srpskog porekla; stariji brat se zvao Siniša, što je srpsko ili, bolje reći, slovensko ime. Ili, pogledajmo tu čuvenu “Ligu albanskih prinčeva” iz 1444. godine, kada je Skenderbeg u Lješu okupio istaknute albanske porodice i s njima sklopio savez za borbu protiv Turaka. Albanski istoričari, s manje ili više razloga, taj događaj vide kao prvi pokušaj albanskog ujedinjenja, kao trag buduće albanske državnosti i nacionalnog pokreta. To je za moj ukus malo preterano, ali, svejedno, na tom sastanku i u toj koaliciji vlastele u regionu učestvovali su, pored albanskih porodica Kastriot, Topija, Arvianit, Muzaki, Spana i Zaharija, i srpski velikaši iz roda Balšića i Crnojevića. 
    Dobro, reći ćete, možda je to vlast radila u svom interesu; pa i danas srpski i kosovski političari i biznismeni međusobno sarađuju, dok običan narod trpi i strada. Da Haradinaj nije bio u zatvoru u Francuskoj zbog srpske poternice, ne bi sada bio tako popularan na Kosovu, a da ga nije podržala srpska lista, ne bi bio ni premijer. Dok Haradinaj javno poručuje Vučiću „ne kači se sa mnom“, u sebi sigurno misli obrnuto – „samo se ti kači, molim te, meni nikad bolje nije išlo“. Uostalom, da se Miloševićev režim nije silom „kačio“ s Albancima, Ramuš bi i danas, kao 1990-ih, bio građevinski radnik ili izbacivač u nekoj švajcarskoj diskoteci. No, vratimo se, začas, običnom narodu u srednjem veku. Ni tu ne znamo za neki sukob, ustanak, a kamoli rat između Srba i Albanaca. U „Zakoniku“ srpskog cara Dušana na nekoliko mesta se pominju Albanci, i to kao stočari, koji imaju prava i obaveze kao i drugi carevi podanici. Najzad, treba reći i to da u srednjem veku, naravno, nacionalnost kao ideja još nije razvijena – mnogo je važnije kom staležu tj. klasi pripadaš negoli kog si porekla, kojim jezikom govoriš ili kom se bogu – pravoslavnom ili rimokatoličkom, doduše – moliš. Tako, kada se u Zakoniku govori o sebrima s jedne, a Vlasima i Arbanasima s druge strane, to se prevashodno odnosi na propise koji važe za seljake-zemljoradnike i stočare, a manje na Srbe i Albance u današnjem etničkom smislu reči. 
    Slično se može reći i za vekove koje su Srbi i Albanci proveli u Osmanskom carstvu. To carstvo nije mnogo marilo za etničku pripadnost – bilo je podeljeno na vilajete i pašaluke u kojima su jedni s drugima živeli muslimani, pravoslavci, rimokatolici i Jevreji. Sigurno, nije tu sve bilo med i mleko; muslimani su imali znatno veća prava a manje dažbine, ali važno je razumeti da su sve verske zajednice imale autonomiju i da su njima u svakodnevnom životu upravljale i za prekršaje im uglavnom sudile njihove verske vođe. Naravno, kako je Osmansko carstvo slabilo tako se i položaj hrišćana se sve više pogoršavao, ali sve do poznog devetnaestog veka možemo reći da ne postoji nijedan veći sukob između Srba i Albanaca, a sve do nedavno nijedan u kom su oni kao celina stajali jedni nasuprot drugima.

    A pogledajmo, primera radi, kako u ta vremena stoje stvari na Zapadu. Zar nije čitava Zapadna Evropa besnela u političkim i građanskim ratovima još od srednjeg veka, a u religioznim ratovima između katolika i protestanata sve do XVII stoleća? Da navedem samo nekoliko najpoznatijih primera – takozvani stogodišnji rat između Engleske i Francuske zapravo je trajao – s prekidima – od 1337. do 1453. godine, dakle skoro dvesta godina! U tzv. Bartolomejskoj noći, 1572. godine, Francuski katolici su brutalno pobili desetine hiljada svojih sunarodnika koji su takođe bili hrišćani, samo skloni reformaciji. U tzv. tridesetogodišnjem ratu koji je besneo u zapadnoj Evropi između 1618. i 1648. godine stradalo je 8 000 000 ljudi! Itd., itsl. 
    Zatim, možemo se sporiti oko toga da li su i koliko naši balkanski preci voleli Jevreje, ali ne znam ni za jedan pogrom nad Jevrejima pre Drugog svetskog rata koji bi bio sličan zločinima koji su nad njima kroz istoriju činjeni u Zapadnoj Evropi. Iz engleskog kraljevstva su Jevreji, svi do jednoga, proterani 1290. godine, a iz španskog 1492. godine. Mnogi od tih španskih Jevreja, Sefarda, izbegli su ovde, na Balkan, gde su njihovi potomci živeli kao zajednica sve do dolaska Nemaca 1941. godine. Pa čak i za vreme Drugog svetskog rata, jedina zemlja u Evropi u kojoj nije bilo masovnog ubijanja i deportovanja Jevreja bila je Albanija – iako su bili najpre pod italijanskom a zatim i nemačkom okupacijom, Albanci su se tvrdoglavo držali stare tradicije gostoprimstva i bese, krijući Jevreje po svojim kućama. Dok je broj Jevreja u ostalim evropskim zemljama tokom rata opao za po 90 ili 95 posto, Albanija je iz rata izašla sa 11 puta većom populacijom Jevreja nego pre rata! 
    Gde su, pitam vas, takvi bratoubilački sukobi i takvi masakri na Balkanu u to doba, a i posle? Gde su primeri takve etničke mržnje između nas koji bi stali rame uz rame sa katoličko-protestantskim sukobima, nemačko-francuskim ili francusko-engleskim neprijateljstvom? Gde su pogromi Jevreja od srednjeg veka do modernog doba u Kragujevcu, Kruševcu, Kruji ili Đirokastri? Pa, nema ih. Kako to kaže cinična izjava koju sam uzeo kao moto ovog teksta, ako po nečemu zaista nismo Evropljani, onda je to po tome što se nikada nismo mrzeli i ratovali tako dugo i krvavo kako su to činili Zapadnjaci. 
    Da zaključim. Nije mi namera da prećutkujem ili umanjujem međusobne sukobe kojih je, suštinski u modernom periodu, bilo između Srba i Albanaca, još manje da odričem našu odgovornost za njih – naprotiv, bilo bi izuzetno dragoceno i blagotvorno po naše odnose ako bi vinovnici naših nedavnih sukoba i počinici zločina najzad završili u zatvoru, gde im je i mesto. Ali, pošto u medijima, kako našim tako i stranim, nalazimo gotovo samo teme vezane za naše sukobe i zločine, čini mi se važnim insistirati na tome da to nije naša jedina, pa ni najvažnija slika i prilika, i da naši odnosi od drevnih vremena do danas sadrže mnoštvo pozitivnih primera i događaja. Takvi primeri obuhvataju, da pomenem samo neke, srednjovekovne porodične i dinastičke veze, zajedničke ustanke protiv Turaka, narodne pesme koje govore o istim junacima poput Marka Kraljevića i Muse Kesedžije i u kojima se vidi duboko poštovanje jednih prema drugima, Albance koji učestvuju u Prvom i Drugom srpskom ustanku i kasnije pokušaje da se oni nekako približe ili čak priključe Kneževini Srbiji, srpske levičarske intelektualce koji su se početkom dvadesetog veka zalagali za nezavisnu Albaniju i stvaranje balkanske konfederacije zasnovane na ravnopravnosti, zajedničke partizanske borbe u Drugom svetskom ratu, posleratnu izgradnju u Albaniji koji su srpski i jugoslovenski komunisti zdušno pomagali sve do Rezolucije Informbiroa, zajedničke filmove, predstave, glumce i raznoliku kulturnu saradnju, i još mnoge druge. Stoga, valjalo bi, najpre, da mi prestanemo da širimo te uporne i netačne teze o našoj vekovnoj mržnji i sukobima i podsetimo se da se Evropa davila u svakojakim ratovima dok se ovde na Balkanu živelo zajedno, a zatim i da zajednički ućutkamo te negativne zapadnjačke glasove o nama i objasnimo im da bi oni, zapravo, mogli od nas štošta da nauče. Evropska Unija je u krizi – možda bi im poneka lekcija o tradicionalnoj balkanskoj časti, besi, gostoprimstvu, poštovanju starijih, o posvećenosti porodici i rodu, dobro došla u ova krizna vremena.
  5. Love
    luminica reagovao u Mia u Sito za misli   
    ​ 
    Samo nisam u stanju da shvatim, šta je u glavama takvih osoba. Priča je mnogo šira.. skratila sam je.. i... žao mi je što znaš o čemu pričaš. 
    Idemo dalje. 
  6. Love
    luminica got a reaction from Mia in Sito za misli   
    Gogo,srce mi se pocepalo dok sam citala ono gore,jer znam,ZNAM o cemu pricas,dozivela...morfe,sklanjaj to!!
  7. Love
    luminica reagovao u Morpheus u Sito za misli   
    Ne znam da li ste vi ikad upoznali neku osobu koja vam, eto tako, bez nekog posebnog razloga ni povoda, deluje kao otelotvorenje đavola na Zemlji. Ja jesam. Dole na zapadu. Jedna koleginica moje pokojne majke, koju je i ova držala u blizini tek tako, jer joj je nekad bila komšinica a ne zato što ju je nešto posebno volela. Nije ta žena nikad ništa očigledno zlo uradila ni mojoj majci ni meni, ali sama njena pojava je u meni uvek izazivala nervozu, stres. Valjda je doprinelo i to što bi uporno i bez odustajanja gotovo zahtevala da zna sve što bi moglo da je interesuje u našim životima. A ja ne delim rado kad osećam da sam pod pritiskom, pojavljuje se instinkt ka zatvaranju. Gledam sad njenu fotografiju na FB i osećam snažnu želju da je uklonim sa liste prijatelja. Ne verujem u zle uticaje i demone, ali ona je opasno blizu da mi to verovanje ni iz čega stvori. 
  8. Love
    luminica reagovao u Mia u Sito za misli   
    Malo toga me ostavlja bez teksta, ili navede da se ponašam nepristojno prema nekoj osobi. Jednostavno iskuliram. Naslonim glavu na rame bića koje zna da sluša i čuje.. i nastavim dalje. 
    Lm.. kada je micek bio bebac, kroz selo se pročulo da je mladić, uzoran mladić imao saobraćajnu nesreću. Ne sećam se šta se desilo tačno, vozio je motor, prekoračio brzinu.. i preživeo. Godinu dana, ako ne i više je bio u komi. Nije se znalo da li će da se probudi. Nije se znalo i kada se probudi, da li će da bude u stanju da hoda, razmišlja... Godinama sam ga gledala, kako ispred škole, u kojoj mu radi otac šeta.. polako.. ali šeta.. ne govori.. ali šeta!!! 
    Godinama su se u selu i van njega organizovale manifestacije za pomoć.. lečenje. 
    Progovorio je.. usporeno.. ali je uspeo.. 
    Upisao je fakultet... završio ga je. Nije ga niko vozio, putovao je Lastom. Pobedio je. (skratila sam priču, jer ne želim mnogo da detaljišem)
    Kao i svako normalno biće, bila sam srećna.. zbog njega.. njegovih roditelja.. 

    Krene priča po delu sela u kom živim, da je kupljen stan za mladića, što je meni sasvim ok. Sticajem okolnosti sam sedela sa komšinicom, koja jeste vredna, iškolovala svoju zlatnu decu, jedno je sada u Švici, drugo u Italiji.. kaže ona: ''Ne treba nikoga žaliti..'' Plašeći se da je nisam dobro razumela, postavim joj pitanje šta konkretno hoće da kaže.. i reče mi:''Znaš koliko smo para skupljali.. a oni sada kupuju stan!!'' 
    Samo sam je pogledala.. da... onim kiler pogledom i rekla joj da ućuti. (pomislila sam kako neko može da razmišlja tako.. pa to dete.. mladić živi svoj život.. kako je njegovim roditeljima bilo, to samo oni znaju.. a idiotima je kupljeni stan trn u oku.. pa jpte se gospodo i slavite život..) 
    Nasmešila sam se i zahvalila Bogu, što nismo svi isti. 
  9. Love
    luminica got a reaction from Smucalica in Vakcinacija dece   
    - Morbile su male boginje, one su jedno M u MMR vakcini. To je veoma zarazna, opasna bolest, koja za posledicu ima upale pluća, oticanje mozga, gluvoću i smrt. Postoji vakcina i čovek se može zaštiti. Varičele su ovčije boginje i za njih kod nas ne postoji obavezna vakcinacija (može se kupiti) i većina nas je preležala te boginje. Znači, ova epidemija nije ovčijih boginja, već morbila koje su veoma zarazne i opasne.
    - Od 1971 se daje monovakcina za morbilu. Od 1978 daje se MM vakcina i za ove dve ne postoji revakcina. Od 1993 postoji MMR i revakcina. Svi vakcinisani pre 1993 mogu biti zaraženi, ali će im bolest i klinička slika biti lakša.
    - Kako se vakcinisana osoba može zaraziti akoje već vakcinisana? Postoji nešto što se zove imunitet krda. Ako je više od 95% populacije vakcinisano, svi se štitimo u krug. Najviše najosetljivije članove društva - bebe koje još nisu stasale za vakcinaciju I decu koju zbog zdravstvenih problema ne mogu da prime vakcinu.
    - MMR vakcina ne izaziva autizam. Endru Vejkfild je britanski istraživač koji je doveo u vezu mmr vakcinu sa autizmom. Dokazano je da mu je istraživanje bilo lažno i plaćeno od strane druge farmaceutske kompanije koja je htela da razvije novu vakcinu. Oduzeta mu je lekarska licenca i on je pobegao u Ameriku. Od tada širi te glasine, iako je bilo bezbroj istraživanja od tada i nema VEZE između MMR vakcine i autizma.
    - Autizam se javlja više kod dečaka nego kod devojčica, da li to znači da vakcinišemo dečake više nego devojčice? Iako se broj vakcinacije sa godinama smanjuje, broj dece koja su na autističnom spektrumu raste, tako da očigledno vakcine nisu uzrok tome.
    - pedijatri ne mogu da vam potpišu da detetu od vakcine neće biti ništa, jer svaki lek ima kontraindikacije, ne potpisuje vam ni za brufen ni paracetamol, a i od njih može biti opasnih neželjenih dejstva.
    - "Nisu to iste vakcine koje smo mi primali" - Nisu, ove su bolje. Svaka vakcina prolazi provere i konstantno se usavršavaju.
    - "Amerikanci nas pomoću vakcina sterilišu" Shvatate koliko ovo smešno zvuči. -Ako već morate da verujete u neku teoriju zavera, hajde u tu da su nam Amerikanci podmetnuli laž da su vakcine štetne, mi se ne vakcinišemo i pomremo od bolesti koje su skoro iskorenjene u svetu.
    Izvor odgovor jedne doktorke na fb
     
    Meni je ovo sasvim dovoljno objasnjenje.
  10. Love
    luminica got a reaction from Mia in Vakcinacija dece   
    - Morbile su male boginje, one su jedno M u MMR vakcini. To je veoma zarazna, opasna bolest, koja za posledicu ima upale pluća, oticanje mozga, gluvoću i smrt. Postoji vakcina i čovek se može zaštiti. Varičele su ovčije boginje i za njih kod nas ne postoji obavezna vakcinacija (može se kupiti) i većina nas je preležala te boginje. Znači, ova epidemija nije ovčijih boginja, već morbila koje su veoma zarazne i opasne.
    - Od 1971 se daje monovakcina za morbilu. Od 1978 daje se MM vakcina i za ove dve ne postoji revakcina. Od 1993 postoji MMR i revakcina. Svi vakcinisani pre 1993 mogu biti zaraženi, ali će im bolest i klinička slika biti lakša.
    - Kako se vakcinisana osoba može zaraziti akoje već vakcinisana? Postoji nešto što se zove imunitet krda. Ako je više od 95% populacije vakcinisano, svi se štitimo u krug. Najviše najosetljivije članove društva - bebe koje još nisu stasale za vakcinaciju I decu koju zbog zdravstvenih problema ne mogu da prime vakcinu.
    - MMR vakcina ne izaziva autizam. Endru Vejkfild je britanski istraživač koji je doveo u vezu mmr vakcinu sa autizmom. Dokazano je da mu je istraživanje bilo lažno i plaćeno od strane druge farmaceutske kompanije koja je htela da razvije novu vakcinu. Oduzeta mu je lekarska licenca i on je pobegao u Ameriku. Od tada širi te glasine, iako je bilo bezbroj istraživanja od tada i nema VEZE između MMR vakcine i autizma.
    - Autizam se javlja više kod dečaka nego kod devojčica, da li to znači da vakcinišemo dečake više nego devojčice? Iako se broj vakcinacije sa godinama smanjuje, broj dece koja su na autističnom spektrumu raste, tako da očigledno vakcine nisu uzrok tome.
    - pedijatri ne mogu da vam potpišu da detetu od vakcine neće biti ništa, jer svaki lek ima kontraindikacije, ne potpisuje vam ni za brufen ni paracetamol, a i od njih može biti opasnih neželjenih dejstva.
    - "Nisu to iste vakcine koje smo mi primali" - Nisu, ove su bolje. Svaka vakcina prolazi provere i konstantno se usavršavaju.
    - "Amerikanci nas pomoću vakcina sterilišu" Shvatate koliko ovo smešno zvuči. -Ako već morate da verujete u neku teoriju zavera, hajde u tu da su nam Amerikanci podmetnuli laž da su vakcine štetne, mi se ne vakcinišemo i pomremo od bolesti koje su skoro iskorenjene u svetu.
    Izvor odgovor jedne doktorke na fb
     
    Meni je ovo sasvim dovoljno objasnjenje.
  11. Love
    luminica reagovao u vesticara u Sito za misli   
    Napao me neki nedostatak sati u danu....zato me nema...ali proći će i to..a kad sve prođe, onda sabiram sve moje višak sate-pretvaram u slobodne dane i odooooooooooh u šumu...juče sam rekla-možda ću dočekati novu godinu  tamo u tišini i miru!! 
  12. Love
    luminica reagovao u vesticara u Serije koje trenutno pratite   
    "Balkanska mafija". 
    Ko bi se nadao da Bugari mogu da napreve tako dobru seriju! 
    Sjajnaaaaaaaa je...
  13. Love
    luminica got a reaction from vesticara in Koliko dugo biste izdržali bez obaveštenja na mobilnom?   
    Ja uopste na dobijam obavestenja na telefon.Evo,sasvim lepo zivim i bez toga.Nedavno mi jedan trgovinski lanac urucio njihovu karticu ,kao redovnom kupcu,lokacija mi odgovara i navalili na mene da im dam broj da me sms'om obavestavaju o snizenjima.Neka hvala!! Jednom sam se upecala pa nisam mogla ni danju ni nocu da spavam od automata koji je navalio da kupim 'pampers' na snizenju!!  E nece moci,imam ja dezurnu komsinicu ,penzionerku,koja u malom prstu svako jutro drzi sve akcije i snizenja,em pogadja sta mi zaista treba .Ovu bar otkacim kad ne zelim,a od onih sam se jedva otkacila da me vise ne uznemiravaju.
  14. Love
    luminica got a reaction from Adrijan in To samo meni može da se dogodi...   
    Manijaci na sve strane! Smuco,znam da je lako sa ove strane govoriti,ali moze lako da se desi da opet bude tu negde.I ne smes da pokazujes strah,ta testera ko zna da li radi,ima goriva,ne pali se ona tako lako. Moras odmah da dreknes i oteras takve!! Oni i biraju potencijalno bezopasne.ali se sklanjaju od drcnih.
     
    p.s.I ne govorim napamet,licno dozivela jednog takvog,ovaj je bio saptac.Prilepi se za mene ,govori svasta,doveo me do toga da sam isla dva kilometra duzim putem,jer bi uvek iskakao ispred mene.Dok ga nisam tako izudarala torbom i oborila i isutirala,da je bezao na sve cetiri.Inace,poznat i miliciji ,puste ih iz bolnice,nema lekova ili prestanu da ih piju.Uglavnom,sama sebe kad sam pobedila vise se nisam bojala.A njega ponekad sretnem u gradu da prosi,ali odmah smugne kad me vidi.
  15. Love
    luminica reagovao u Adrijan u Abortus   
    Onoga ko odgovori B bih preventivno stavio u zatvor.
  16. Love
    luminica reagovao u Morpheus u Abortus   
    Da nastavimo temu zanimljivim pitanjem postavljenim na twitteru.
    Dakle. 
    "Reč je o jednostavnom scenariju, sa dva moguća ishoda. Niko nikada nije pokušao da odabere samo jedan, jer bi na taj način poništio svoj argument. A tačan odgovor postoji, zbog kojeg ljudi koji se zalažu za zabranu abortusa mrze ovo pitanje. Evo pitanja.
    Nalazite se u klinici za veštačku oplodnju, nebitno zašto. Čujete protivpožarni alarm, i krećete da trčite ka izlazu. Dok trčite niz hodnik, u jednom trenutku čujete kako iza vrata vrišti petogodišnje dete. Ulazite u prostoriju da ga spasete. Ono se nalazi u jednom uglu. U drugom uglu ste primetili zaleđenu posudu na kojoj piše "1000 ljudskih embriona". Dim postaje sve gušći, počinjete da se gušite. Znate da možete da spasete ili dete ili embrione, ali ne i oba jer ćete se u suprotnom ugušiti od dima, čime nećete spasti nikoga.

    Da li ćete: 
    A) Spasti dete, ili 
    B) Izbaviti 1000 embriona? 
    Ne postoji opcija C, opcija C znači da svi umirete. 
    Za ovih 10 godina, nijednom nisam čuo jasan odgovor - A ili B, na ovo pitanje. I nikada neću.

    Ljudi nikada neće odgovoriti iskreno, jer instinktivno znaju da je tačan odgovor A. Život petogodišnjeg deteta više vredi od opstanka 1000 embriona. Ili 10 hiljada. Ili milion. Jer te dve stvari nisu jednake, ni sa moralne strane, ni etički, ni biološki. Ovo pitanje ostavlja ljude bez argumenata. To što odbijaju da daju odgovor samo potvrđuje da duboko u sebi znaju da je odgovor pod A tačan. Niko, nigde, zapravo ne veruje da je embrion jednak detetu. Takva osoba ne postoji. Ako od nekoga budete čuli takav odgovor, znajte da laže."
    ****
    Pitanje je postavljeno samo radi filozofske rasprave. Poznat je moj stav da ženi niko ne sme da zabrani abortus ukoliko želi da ga uradi, a da pritom fetus nije prešao granicu razvoja koja ga čini prepoznatljivim kao pripadnikom svoje vrste koji je svestan sopstvenog postojanja i može da oseti bol. "Priča" iznad ide u tom pravcu. U slučaju da bilo ko veruje da su fetus i dete isti, zar ne bi trebalo da prevlada želja da se sačuva hiljadu života nad željom da se sačuva jedan život?
  17. Love
    luminica reagovao u Morpheus u Reprezentacija Srbije - vesti, komentari, prijateljske utakmice   
    Otpustili su Muslina.   Otpustili su selektora koji nas je odveo na svetsko prvenstvo.  Pa jebote.  
    Ja prvi nisam bio nešto baš oduševljen kad je saopšteno da će Muslin preuzeti mesto selektora, ali brate mili, ostvario je rezultat i jedino normalno bi bilo da se održi kontinuitet i na svetskom prvenstvu. Nije da imamo neki veliki izbor, neće Murinjo doći da nas vodi. Svaki put kad makar mikrošansu imamo da napravimo nešto od tog kukavnog nacionalnog tima, neko počne da izigrava slona u staklari.
  18. Love
    luminica reagovao u Adrijan u Promene na Facebooku   
    Luminice, odvojili su objave tvojih prijatelja, od objava raznih stranica koje si lajkovala i plaćenih oglasa. Meni se promena veoma dopada.
  19. Love
    luminica got a reaction from vojo in Sito za misli   
    Na bitef/u su uvek tako -otkacene- predstave koje nisu za siroku publiku ..ne znam sta se toliko iscudjavaju..
  20. Love
    luminica reagovao u Morpheus u Serije koje trenutno pratite   
    ​Ja se nadam da će Nemanjići bar u TV seriji dobiti tretman kakav zaslužuju kao naša najveća dinastija. Previše se priča vrti oko Karađorđevića samo zato što se crkvi ne dopada što je car Stefan Uroš IV Dušan pregovarao s Papom i zaratio s ocem. Rastka se sasvim uredno drže jer im odgovara.
  21. Love
    luminica reagovao u Smucalica u Upravo sam razbio/la....!   
    Preksinoć   teglu   punu kus kusa
    možete samo zamisliti presrećno zrnevlje kus kusa kako se radosno kotrlja po pločicama,
    a tegla se uz to razbila u najsitnije najmoguće zamišljene sitne komade....
    Opštenarodno veselje u kuhinji... a skoro 23h...
    prvo metla, pa usisivač...i još pronalazim zrnevlje usput  
    Nije mi bila draga toliko ni tegla, a ni taj kus kus (  )
    koliko me je obradovao dodatni posao...    
  22. Love
    luminica got a reaction from Smucalica in Da li se sentimentalno vezujete za predmete?   
    Evo  opet  potvrde  za  to.Gledam  ove  kutije  skinute  s  tavana,knjiga  o  Mohamedu  Aliju,valjda   prva  napisana,album sa  slicicama sa  Svetskog  prvenstva  u  fudbalu  1970.,LP ploce ABBE,Demisa  Rusosa ,Mise  Kovaca,Jenis Joplin,ZZ Top..ma  svasta..jedna  snezna  kugla,nju  ponovo  izvadih  i  nosim  je  u  sobu   na  moj   stocic..i  svasta  jos  sto  budi  secanja..
  23. Love
    luminica got a reaction from Smucalica in Ubice mog oca   
    Najavljuju nastavak za Januar sledece godine,verujem da ce pre toga reprizirati proslu sezonu ,da nas podsete.Imali su vremena,nadam se da su nesto doradili,popravili u sledecim epizodama.
  24. Love
    luminica reagovao u Morpheus u Da li se sentimentalno vezujete za predmete?   
    ​Sad imam predmete. Poneo sam njenu limenu kutijicu za bonbone. Uvek je stajala na stolu i svi posetioci su znali da u njoj uvek ima mentol bonbona kojima mogu uvek slobodno da se posluže. Imali smo običaj da pred spavanje uključimo da gledamo poneku epizodu serije koju bih ja skinuo s nata i uvek smo tu ceremoniju gledanja počinjali po jednim mentol bonbonom iz kutijice. Doneo sam je, napunio tim istim bonbonima i svaki dan nastavljam našu malu tradiciju. Poneo sam i njenu plastičnu čašu za vodu koja je uvek stajala uz uzglavlje. Napunio sam je vodom. Poneo sam i omiljeno ćebe i krpu koju smo uvek stavljali na sto za vreme ručka. I njene plišane figure i još kojekakve sitnice. Ta iznenadna sentimentalnost će me sigurno jednom proći, ali za sad mi daje privid da je sve u redu, da se ništa nije promenilo. A promenilo se sve.
  25. Love
    luminica got a reaction from Mia in Sito za misli   
    Na bitef/u su uvek tako -otkacene- predstave koje nisu za siroku publiku ..ne znam sta se toliko iscudjavaju..
×
×
  • Create New...