Idi na sadržaj

Preporučene poruke

Posvetili smo pažnju i glumcima i glumicama i filmovima i serijama... ali smo zapostavili ljude koji njihove uspehe osmišljavaju i donekle omogućavaju. Koje filmske režisere najviše cenite? Gledate li sve njihove filmove ili se ipak kritički odnosite prema njihovom radu? Koji režiseri vam "ne leže"?

Ja sam osoba koja ne obraća naročitu pažnju na režisere i njihov rad. Oni su mi totalno u drugom planu. Neki su mi ipak privukli pažnju. Volim radove Klinta Istvuda otkad se otisnuo u režiserske vode. I "Devojka od milion dolara" i "Gran Torino" su fantastična ostvarenja, jedino još nisam pogledao "Neoprošteno", ali ni taj mi neće promaći. Tu je i Kventin Tarantino, čiji radovi su mi malo čudni, ali ih ipak volim pogledati. Nervira me to što skoro niko od likova ne poživi dovoljno dugo da "vidi" kraj filma. :lol:

Link ka poruci
Podeli na drugim sajtovima
  • 1 godinu kasnije...

Tarkovski.jpeg

Andrej Arsenijevič Tarkovski (rus. Андре́й Арсе́ньевич Тарко́вский; 4. april 1932 — 28. decembar 1986.) je bio ruski filmski i operski režiser, pisac i glumac. Mnogi ga smatraju jednim od najznačajnijih i najuticajnijih ruskih filmskih umetnika i jednim od najvećih režisera u svetskoj istoriji kinematografije.

Filmografija

Ubice (1958.) - prvi film koji je snimio kao student, baziran na priči Ernesta Hemingveja.

Koncentrat (1958.) - drugi studentski kratkometražni film

Parni valjak i violina (1960) - diplomski film na akademiji, scenario pisan zajedno sa Andrejem Končalovskim

Ivanovo detinjstvo (1962) - dobitnik Zlatnog lava za najbolji film na festivalu u Veneciji 1962. godine

Andrej Rubljov (1966) - epski film o životu najpoznatijeg ikonopisca svih vremena Andreja Rubljova

Solaris (1972) - naučno-fantastični film po romanu Stanislava Lema

Ogledalo (1975) - autobiografski film o ključnim scenama iz života Tarkovskog.

Stalker (1979) - inspirisan novelom Piknik pokraj puta autora Borisa i Arkadija Strugatskog

Putovanje u vremenu (1982) - dokumentarni film sa scenaristom Toninom Guerom o snimanju filma Nostalgija.

Nostalgija (1983) - poetska patnja za porodicom, životom i otadžbinom

Žrtvovanje (1986) - film o viziji nuklearne katastrofe i čovekovom odgovoru u duhu na nju.

wikipedia1.gif

* * *

"Kada je čovek gladan ode u prodavnicu i kupi nešto za jelo. Ali, kada je čoveku zaista loše nema nikud da ode osim kod seksologa ili kod psihoanalitičara koji ne razumeju ništa od onoga što se dešava. To su brbljivci i vojari koji nas uteše, smire vas i skupo vam naplate. Moj junak ne može više živeti kao pre i čini nešto, možda beznadano, ali nešto čime dokazuje da je slobodan. Ovakvi postupci mogu imati apsurdne posledice na materijalnom planu, ali na duhovnom su veličanstvene jer otvaraju put preporodu". /Tarkovski

Izvor: Poezija by Jovica Letic

Link ka poruci
Podeli na drugim sajtovima

Никита Михалков

[TABLE="class: infobox_v2 vcard, width: 22"]

[TR]

[TH="class: entete personne, bgcolor: #B0C4DE, colspan: 2, align: center"]Никита Михалков[/TH]

[/TR]

[TR]

[TD="colspan: 2, align: center"]250px-Nikita_Mikhalkov.jpg

Никита Михалков[/TD]

[/TR]

[TR]

[TH]Датум рођења:[/TH]

[TD]21. октобар 1945.[/TD]

[/TR]

[TR]

[TH]Место рођења:[/TH]

[TD]Москва (СССР)[/TD]

[/TR]

[TR]

[TH][/TH]

[TD][/TD]

[/TR]

[TR]

[TH][/TH]

[TD][/TD]

[/TR]

[/TABLE]

Никита Сергејевич Михалков (рус. Никита Сергеевич Михалков; рођен 21. октобра 1945. године у Москви) је један од најпознатијих руских филмских аутора и глумаца.

[TABLE="class: toc"]

[TR]

[TD]

Михалков је рођен у угледној умјетничкој породици. Његов прадјед био је царски управник

Јарославља, чија је мајка била принцеза из породице Галицин (рус. Голицыны). Никитин отац, Сергеј Михалков, је најпознатији као писац дјечје литературе и аутор текста химне Совјетског Савеза и текста химне Русије. Никита мајка, пјесникиња Наталија Петровна Кончаловски, ћерка је авангардног умјетника Пјетра Кончаловског и унучка још једног изванредног сликара Василија Сурикова. Никитин старији брат је филмски радник Андреј Кончаловски, познат по својој сарадњи са Андрејом Тарковским и својим холивудским акционим филмовима, као што је Runaway Train.

[/TD]

[/TR]

[/TABLE]

izvor/wikipedija

Link ka poruci
Podeli na drugim sajtovima

Leone.jpg

Sergio Leone

Biografija

Filmografija

Izdvajam kultni film, drama vestern, snimljen 1968. - "Bilo jednom na divljem Zapadu"/Once Upon a Time in the West/C'era una volta il West/, klasična priča o osveti na divljem Zapadu kojim vlada zakon jačega.

Muziku
je komponovao poznati Ennio Morricone.

Uloge:
Henry Fonda, Claudia Cardinale, Charles Bronson, Jason Robards, Gabriele Ferzetti, Jack Elam

Scenario:
Sergio Donati, Sergio Leone

Link ka poruci
Podeli na drugim sajtovima

PeterWeir.jpg

Piter Vir

Piter Vir /Peter Lindsay Weir (Sydney, 21. avgusta 1944.) je australijski filmski reditelj. Do danas, Piter Vir je šest puta nominovan za Oskara, četiri puta kao reditelj ("Svedok", "Društvo mrtvih pesnika", "Trumanov šou" i "Gospodar i ratnik: Daleka strana sveta"), jednom kao scenarista ("Zelena karta"), i jednom kao producent ("Gospodar i ratnik: Daleka strana sveta").

Filmografija

Društvo mrtvih pesnika

http://youtu.be/UJsjNNp0foE

Svedok

Link ka poruci
Podeli na drugim sajtovima

Imam više omiljenih režisera. Ne mogu da se odlučim koji je od njih najbolji. Nekako, u tom poređenju, suzim izbor na Andreja Tarkovskog, Orsona Velsa, Hičkoka i Bunjuela, mada se tu vrlo blizu "muvaju" i Mihalkov, Ejzenštajn, Čaplin, Bergman, Felini, Kjubrik, Spilberg, Kopola, Almodovar, Linč, Dejvid Lin, Elija Kazan, Bili Vajlder, Vilijam Vajler, Majkl Kertis, Renoar....

Ovaj put ću nešto napisati o Orsonu Velsu (iako sam juče, čini mi se pisao o njemu i kao glumcu).

Ko što sam već negde napisao, Orson Vels je snimio Građanina Kejna kada je imao 25 godina. Taj njegov film je savršen u dramatskom smislu (izuzetna kritika savremenog američkog društva) i kao malo koji film tehnički i idejno inovativan (posebno u relativnom smislu) da mu je i dan danas teško naći premca u čitavoj kinematografiji. Zatim, snimio je i filmove kao što su Veličanstveni Ambersonovi (koji je i pored gotovo nehumanih zahvata na filmu od strane producenata filma ostao autentično remek delo koje pleni svojom snagom i dan danas) i Dodir zla, neobičan film koji je Vels (pošto je pozvan kao drugi režiser koji je trebao da popravi započeti film) uspeo da toliko osveži i promeni da je od jedne propale stvari napravio neverovatan triler sa nekoliko antologijskih scena od kojih je uvodna scena jedna od najboljih svih vremena...

Touch of Evil - Opening Scene

Link ka poruci
Podeli na drugim sajtovima

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Gost
Odgovori na ovu temu...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

×
×
  • Create New...