Idi na sadržaj

Morpheus

Administrators
  • Broj poruka

    10825
  • Datum registracije

  • Poslednja poseta

  • Days Won

    508

Član Poruke pisao u Morpheus

  1. 13. januar 2011. | 18:09 | Izvor: B92

    SP: Srbija - Alžir (petak, 20.45h)

    Rukometna reprezentacija Srbije u petak od 20.45 časova igra sa selekcijom Alžira u prvom kolu grupe C na Svetskom prvenstvu u Švedskoj.

    U grupi sa našim nacionalnim timom su i selekcije Hrvatske, Danske, Rumunije i Australije.

    Selektor Srbije Veselin Vuković veruje da njegov tim može da osvoji prve bodove već na početku šampionata sveta.

    „Alžir je tipican predstavnik afričkog rukometa, ali nije na nivou na kome je selekcija Tunisa sa kojom smo i igrali dva meča kod njih. Imaju jednog izuzetnog igraca, levog beka Berkusa, osam reprezentativaca igraju u francuskim klubovima, ali ne u onim najboljim. Ipak, verujem da ćemo zabeležiti prve bodove“, rekao je Vuković.

    Poslednjih dana mnogo se govorilo o tome da li će Mladen Bojinović igrati u Švrdskoj, a u sredu uveče je stigla ohrabrujuća vest.

    „Njega očekujem da stigne. Misim da treba ostati pri onome sto smo pričali ranije – da je on taj neki džoker reprezentacije. Moramo da vidimo koliko se on može spremiti za utakmice koje nas očekuju i koliko će biti spreman posle pauze i da na taj način bude u pomoći reprezentaciji“, kaže selektor Srbije.

    Reprezentativac Srbije Žarko Šešum smatra da je naša selekcija bolja od Alžira, ali da to treba da pokaže i na terenu.

    „Mislim da smo kvalitetnija selekcija od Alžira. Tu nema govora i svi smo svesni tog duela. Bitno je da tu prvu utakmicu odigramo što bolje i naravno pobedimo. Iskreno ne poznajem ni jednog igrača Alžira, ali znam da nekolicina igra u francuskim klubovima. Igrali smo sa njima letos na Mediteranskim igrama. Igraju duboke odbrane, jako su prljavi, agresivni, ali mi smo spremni za to“, kaže Šešum.

    Srbija je poslednju medalju osvojila još 2001. godine. Na prethodnom Svetskom prvenstvu u Hrvatskoj naš nacionalni tim zauzeo je osmo mesto, dok je na prošlogodišnjem šampionatu Evrope eliminisan već posle grupne faze.

  2. Mislim da može. Pitanje je granice, koju si ti pomenula. Neko će istinski zamrzeti osobu koja je upala preko reda da kupi novine na trafici, a neko drugi će preći preko daleko ozbiljnijih stvari. Ali, granicu svi imamo. Mislim da je ono što nas kao ljude razdvaja jedne od drugih ono što ćemo (ili nećemo) učiniti s to mržnjom.

    U životu sam samo jednom mrzeo, i to dosta davno. Teško da me je tad mnogo razdvajalo od statusa deteta, a jedna osoba je u meni izazivala mešavinu straha i gađenja. Negde sam pročitao da je jedino normalno osećanje koje osoba ima pri susretu sa zlom upravo to - gađenje. Nisam mogao, a ni hteo učiniti ništa tim povodom. Prosto sam iskoristio priliku i otišao. Tako da.. mnogo je strašnije nauditi osobi koju mrzimo, nego "samo" mrzeti je. To je ono što razdvaja čoveka i životinju.

  3. Imam tu masku. Istu. Navukao sam je pre 20 godina. :) I kad imam najveći problem, koji mi izgleda nerešiv, naći ću način i razlog da se smejem. Toliko sam "uspešan" u držanju te maske, da zaista i zaboravim da je moguće svetom hodati bez nje. Prihvatio sam je kao deo sebe.

    Taj osmeh, tu masku, smatram lekovitom, gotovo da joj dajem natprirodna svojstva. I... ne skidam je. To je problem. jer mi maska ne dozvoljava da se do kraja otvorim, da pokažem emocije. Mada, možda je to u stvari dobro. :cesces: Tako ljudi koji vide kroz masku ostaju uz mene, a ti su zaista vredni. :)

  4. Američki filozof Džon Rols pokušao je da dođe do načela distributivne pravde koja su prihvatljiva za sve racionalne osobe. Takva načela bi bila univerzalna, poštovala sve ljude i bila za sve racionalno prihvatljiva. Da bismo otkrili ta načela, predložio nam je misaoni ogled. Treba da zamislimo da se svi ljudi nalaze iza "koprene neznanja". Zaklonjeni tom koprenom, znali bismo da smo racionalna ljudska bića i da cenimo sopstveno dobro. Ali, ne bismo znali da li smo bogati ili siromašni, pripadnici više ili niže klase, daroviti ili nedaroviti, beli ili crni, muško ili žensko....itd. Tehnika je korisna ako želimo da postignemo objektivnost u moralnim sudovima.

    Uzmimo primer:

    Medicinska škola želi da poveća broj upisanih đaka iz manjinskih sredina. Da li bi bilo pošteno primeniti dve lestvice merila, jednu za većinsko stanovništvo i drugu, manje strogu, za pripadnike manjina? Hajde da sve učenike smestimo iza "koprene neznanja". Znaju da ima više kandidata nego što škola ima mesta i da je potrebno naći neki način izbora. Da li će se kandidati saglasiti da se 10% mesta odvoji za pripadnike manjina? Ako bi se kandidat pojavio iza koprene i pokazao kao pripadnik manjinske grupacije, imao bi više šanse nego u drugom slučaju, te ne bi imao zamerke na metod. Međutim, ako bi se pojavio iza koprene kao pripadnik većinske grupe, njegove šanse bi bile umanjene, te bi imao razloga da odbaci plan. Dakle, plan nije pravičan.

    Imajući u vidu prethodno izneseno:

    Slažete li se da je prethodni princip koristan za utvrđivanje pravednosti situacije?

    Ako ne, zašto ne? Imate li bolju/svrsishodniju ideju? Mislite li da je bilo ko uopšte sposoban da načelo primeni bez problema?

    Šta je za vas, uopšte, pravda? Postoji li?

  5. 13. januar 2011.

    Firefox 4 u februaru

    Nova finalna verzija Firefoxa bliži se datumu kada bi mogla da ugleda svetlost dana, bar ako je verovati informacijama koje su se pojavile na Mozillinoj mailing listi.

    "Strahovito naporno smo radili na Firefixu 4, i sada je vreme da se taj brod iskrca", rekao je Dajmon Sajkori iz Mozille, obraćajući se timu koji radi na ovom projektu.

    On je rekao da postoji još 160 većih propusta koji treba da budu ispravljeni, a, prema njegovoj proceni, potrebno je oko šest nedelja da se taj broj smanji na oko 100, što je neophodno da bi se dostigao RC (release candidate) status.

    U narednom periodu testiranje je ključna aktivnost, i Sajkori naglašava da je potrebna pomoć svakog pojedinca u testiranju. Osim toga, on je poručio svima koji rade na razvoju Firefoxa 4 da treba da budu ponosni, ali i da će, kada posao bude završen, "Firefox razbiti", rekao je on.

    StatCounter je nedavno objavio da je Firefox najkorišćeniji browser u Evropi, sa 38,11 procenata u odnosu na 37,52, koliko ima Internet Explorer.

    Dok ne izađe finalna, na zvaničnom sajtu moguće je preuzeti beta verziju: http://www.mozilla.com/en-US/firefox/beta/

  6. 12. januar 2011. | 11:00 | Izvor: B92, Beta

    FIFA: Srbija ostala 23. na svetu

    Reprezentacija Srbije ostala je na 23. mestu na januarskoj rang listi Svetske fudbalske federacije (FIFA), na kojoj ima samo manjih promena u prvih 20.

    Prva dva mesta ubedljivo drže finalisti prošlogodišnjeg Svetskog prvenstva. Šampion Španija ima 1887 bodova, a drugoplasirana Holandija 1723.

    Srbija je na 23. mestu sa 832 boda.

    Među prvih 10 jedine promene su što je Hrvatska napredovala sa 10. na devetu poziciju, i tako pretekla Egipat, koji je pao na 10. mesto.

    FIFA će sledeću rang-listu objaviti početkom februara.

    Prvih 20 na rang listi FIFA:

    1. Španija (1)

    2. Holandija (2)

    3. Nemačka (3)

    4. Brazil (4)

    5. Argentina (5)

    6. Engleska (6)

    7. Urugvaj (7)

    8. Portugal (8 )

    9. Hrvatska (10)

    10. Egipat (9)

    11. Grčka (11)

    12. Norveška (12)

    13. Rusija (13)

    14. Italija (14)

    15. Čile (15)

    16. Gana (16)

    17. Slovenija (17)

    18. SAD (18 )

    19. Francuska (18 )

    20. Slovačka (20)

    Mene čudi kako smo i 23. nakon skorašnjih rezultata...

  7. Daklem.. :kez: Da i ovde otvorimo "rat browsera", toliko popularan među korisnicima interneta. Koji među njima je vaš favorit i zašto?

    Pošto volim da testiram sve živo, isprobao sam ih skoro sve. Starije Internet Explorere smatram kršem koji ne vredi ni para potrošenih na njihovo zamišljanje i sprovođenje u delo. IE9 je prijatno iznenađenje, i mislim da će privući dobar deo starih fanova Majkrosoftovog pretraživača. Firefoks je izvikana grdosija koja ni jednu funkciju ne može sama obaviti, već vam je za svaku od njih potreban zaseban add-on. Safari odlično radi na Mac OS X operativnom sistemu, ali na Windowsu je neopevani krš. Chrome je odličan browser, naročito u poslednjim verzijama. Brz, stabilan, jednostavan. Za internet početnika fantastičan, uključite i vozite.

    Moj favorit: Opera. Ima sve što treba za lagodno pretraživanje i surfovanje internetom u jednom paketu. Brza je i stabilna, a poslednje verzije je lako unaprediti različitim dodacima, kojih je svakim danom sve više.

  8. Jedno od pitanja na koje mi je najteže dati odgovor. Nisam od onih koji se kao pijani uhvate jednog muzičkog pravca, jedne grupe ili jednog izvođača, pa ne znaju ni za šta drugo.Tako da moj odgovor uglavnom glasi: Sve! To ne znači da volim svu muziku bez obzira na poreklo i vrstu, već da za svaku od njih postoji vreme i mesto kad mi odgovaraju.

    Tako da... volim i house/techno/itd... i stari domaći pop i rock ...i metal (retko, ali da) ...i narodnjake (kad zatreba lomljenje čaša oko stola) ..ponekad nisam gadljiv ni na operu. :kez:

    Šta vi slušate?

  9. Australija. Ima sve što mi treba. Sunce, plaže, interesantnu živinu, pustinje za avanture, uređen sistem i normalno stanovništvo. U naletu besa zbog svega što mi nemamo, pregledao sam dokumentaciju za odlazak tamo - mrka kapa - ekonomisti nisu na ceni. :dry:

    Voleo bih posetiti i neku arapsku zemlju, mislim da bi to bilo interesantno putovanje. :cesces:

  10. 13. januar 2011. | 15:05 | Izvor: B92

    AO: Novak 3. nosilac, JJ 7, Ana 19.

    Organizatori Australijan opena objavili su u četvrtak liste nosilaca i nositeljki za prvi gren slem turnir u sezoni.

    Novak Đoković postavljen je za trećeg nosioca muškog turnira, dok je Jelena Janković sedma nositeljka u ženskoj konkurenciji, a Ana Ivanović 19.

    Među 32. 'kosturaša' našao se i Viktor Troicki na 29. mestu, dok će Bojana Jovanovski, zbog dobrih rezultata, ove godine preskočiti kvalifikacije.

    Zvanični žreb za Australijan Open 2011 biće održan u Melburn Parku u petak, 14. januara u 10h po lokalnom vremenu. Teniska legenda i nekadašnji svetski ‘broj jedan’ Ivan Lendl izvlačiće parove.

    Muški singl:

    1. Rafael Nadal (Španija)

    2. Rodžer Federer (Švajcarska)

    3. Novak Đoković (Srbija)

    4. Robin Soderling (Švedska)

    5. Endi Mari (Velika Britanija)

    6. Tomaš Berdih (Češka)

    7. David Ferer (Španija)

    8. Endi Rodik (SAD)

    9. Fernando Verdasko (Španija)

    10. Mihail Južnji (Rusija)

    11. Jirgen Melcer (Austrija)

    12. Gael Monfis (Francuska)

    13. Žo-Vilfred Conga (Francuska)

    14. Nikolas Almagro (Španija)

    15. Marin Čilić (Hrvatska)

    16. Mardi Fiš (SAD)

    17. Ivan Ljubičić (Hrvatska)

    18. Sem Kveri (SAD)

    19. Stanislas Vavrinka (Švajcarska)

    20. Džon Izner (SAD)

    21. Markos Bagdatis (Kipar)

    22. Mišel Lodra (Francuska)

    23. Nikolaj Davidenko (Rusija)

    24. Ernests Gulbis (Letonija)

    25. Albert Montanjes (Španija)

    26. Huan Monako (Argentina)

    27. David Nalbandijan (Argentina)

    28. Rišar Gaske (Francuska)

    29. Viktor Troicki (Srbija)

    30. Tomaž Beluči (Brazil)

    31. Felisijano Lopez (Španija)

    32. Giljermo Garsija-Lopez (Španija)

    Ženski singl:

    1. Karolina Voznijacki (Danska)

    2. Vera Zvonareva (Rusija)

    3. Kim Klajsters (Belgija)

    4. Venus Villijams (SAD)

    5. Samanta Stosur (Australija)

    6. Frančeska Skjavone (Italija)

    7. Jelena Janković (Srbija)

    8. Viktorija Azarenka (Belorusija)

    9. Na Li (Kina)

    10. Šahar Per (Izrael)

    11. Žistin Enan (Belgija)

    12. Agnješka Radvanska (Poljska)

    13. Nađa Petrova (Rusija)

    14. Marija Šarapova (Rusija)

    15. Marion Bartoli (Francuska)

    16. Anastasija Pavljučenkova (Rusija)

    17. Aravan Rezai (Francuska)

    18. Marija Kirilenko (Rusija)

    19. Ana Ivanović (Srbija)

    20. Kaja Kanepi (Estonija)

    21. Janina Vikmajer (Belgija)

    22. Flavija Peneta (Italija)

    23. Svetlana Kuznjecova (Rusija)

    24. Alisa Klejbanova (Rusija)

    25. Petra Kvitova (Češka)

    26. Marija Hoze Martinez Sančez (Španija)

    27. Aleksandra Dulgeru (Rumunija)

    28. Danijela Hantuhova (Slovačka)

    29. Dominika Cibulkova (Slovačka)

    30. Andrea Petković (Nemačka)

    31. Lusi Safarova (Češka)

    32. Cvetana Pironkova (Bugarska)

  11. Obično ovakve teme otvaraju ljudi rođeni u njemu, puni priča o tome kako je nekad bilo, priča o poznatim ljudima, mestima, anegdotama sa gradskih ulica i kafana. Evo jednog novog pristupa, direktno od "dođoša". Dođoša kojem je ovaj grad toliko prirastao srcu, da više i ne pomišlja na sve druge gradove kojima je kroz balkansku vetrometinu jedrio ka mirnoj luci.. A Novi Sad je baš to. Mesto u kom je svako dobrodošao. Mesto u kom se osetite kao građanin sveta. Balkanski Njujork, iako Srpska Atina zvuči daleko lepše.

    Koji su prvi utisci nekoga ko se prvi put otisne preko Mosta slobode?

    Dunav i svetla u njemu... koliko je tu pesama ispevano i ljubavi započeto... prelepo. Pogled u desno i tvrđava... poput nekog renesansnog zamka, nadmeno posmatra. A pogled pravo ostavlja bez teksta, tako mali grad, a tako savršen. U tom prvom pogledu ne može da se ne krije ljubav koja će trajati dok je vas, i dok je grada..

    A sad vi...

  12. Za one koji muku muče s prevodima filmova koji često ili nisu sinhronizovani s tonom ili nemaju smisla na srpskom ili idu prebrzo/presporo, URUSoft dolazi s jednom simpatičnom, ali moćnom alatkom po imenu Subtitle Workshop. Ova stvarčica s lakoćom konvertuje sve formate prevoda, pomera i prilagođava vreme, a može poslužiti i za kompletno prekucavanje upropaštenih prevoda, kojih nije malo.

    Možete je potpuno besplatno preuzeti ovde:

    http://www.urusoft.net/download.php?id=sw&mirror=1 , ili ovde:

    http://www.urusoft.net/download.php?id=sw&mirror=2

  13. Znači, reći ćeš mi da sam lepa, iako u tom momentu baš i nisam,

    samo da ne bi povredio moja osećanja, ili pak sujetu?

    Na očigledan nedostatak ću ukazati, ali ako ništa naročito ne fali, reći ću da je lepo. :fijuk: Verovatno da to radim više zbog sebe, nego zbog toga da ne povredim drugu osobu, no psihologija mi i nije baš tako jaka strana. :lol:

    P.S. Kad ničim izazvan dajem komplimente, uvek su iskreni. :)

  14. Da li, i koliko često slušate radio stanice? Da li je radio u vašem domu zaboravljen medij, ili još uvek ponekad s pažnjom slušate glas iz te male kutije?

    Moram priznati da klasičan radio već dugo ne posedujem, i da mi ponekad nedostaje. Da nema interneta i mogućnosti da program radio stanica slušam preko njega, mislim da mi nikad i ne bi palo na pamet da ga nabavim. I te stanice koje slušam su usko tematske, sa jako malo programa "uživo", klasičnog radio voditeljstva na njima gotovo da nema.

    Kakva su vaša iskustva?

  15. Има ли вере у вама и како она изгледа?

    Nema. Ja sam praktično biće, verujem u ono što mogu videti, osetiti, okusiti i što je na bilo koji način dokazano i potvrđeno. Postojanje Boga je za mene toliko iracionalna kategorija da nisam u stanju da razmišljam o tome bez da se nasmejem. Pritom mislim na Boga u Biblijskom smislu, kojeg današnja Crkva koristi za gomilanje novca i uticaja. S druge strane, potpuno razumem da neko u Njemu (u sasvim drugom smislu) pronalazi utehu i snagu da se probija kroz teške životne situacije. To je ljudski, prirodno.

  16. 12. januar 2011. | 20:22 | Izvor: B92

    EP 2011: Srbija među nosiocima

    Košarkaška reprezentacija Srbije biće među nosiocima žreba za sastav grupa na ovogodišnjem Evropskom prvenstvu u Litvaniji.

    Vest je u sredu saopštila organizacija FIBA Evropa.

    Pored Srbije, evropskog vicešampiona, u prvi "šešir" su svrstane i selekcije Španije, Grčke i Slovenije.

    Drugi "šešir" činiće Francuska, Hrvatska, Rusija i Turska, u trećem će biti Nemačka, Litvanija, Crna Gora i Belgija, a u četvrtom Velika Britanija, Makedonija, Izrael i Gruzija.

    Italija, Bugarska, Poljska i Bosna i Hercegovina biće u petom "šeširu", a u šestom Ukrajina, Letonija i dve selekcije koje do Evropskog prvenstva stignu preko dodatnih kvalifikacija u kojima će igrati Finska, Madjarska i Portugal.

    Žreb za Evropsko prvenstvo zakazan je za 30. januar u Viljnusu, a takmičenje će se održati od 31. avgusta do 18. septembra.

    Evropsko prvenstvo u Litvaniji biće prvo na kome će se umesto 16 ekipa takmičiti 24 reprezentacije, koje će u prvoj fazi biti podeljene u četiri grupe.

    Plasman u drugu fazu izboriće po tri najbolja tima koji će potom biti podeljeni u dve nove grupe od po šest ekipa. Najbolje četiri ekipe iz obe grupe u drugoj fazi obezbediće nastup u četvrtfinalu.

×
×
  • Create New...