Idi na sadržaj

Preporučene poruke

Sahat-kula (takođe sat-kula) je arhitektonska karakteristika evropskih gradova koji su bili pod vlašću ili uticajem Osmanlijskog carstva. Sahat-kule su građene isključivo u evropskom dijelu Osmanskog carstva, i to naročito u Bosni i Hercegovini. Sahat-kula predstavlja osmanlijsku varijaciju zapadnoevropskog oblika gradskog zvonika. Sahat-kule su građene uglavnom sa velikim satom na jednom ili više lica (obično na sve četri), kako bi veći broj stanovnika mogao čitati vrijeme. Sahat je arhaični oblik riječi sat.

Sahat-kule u Bosni i Hercegovini

Sahat-kule u Bosni i Hercegovini su uglavnom napravljene za vrijeme vladavine Osmanlija, a pravljene su zbog potreba obavljanja muslimanskih vjerskih obreda, pet dnevnih namaza, pa su na kule postavljeni javni satovi. Uglavnom su pravljene nedaleko od džamija i često su bile dio većeg urbanog kompleksa koji je pored džamije takođe često imao i mauzoleje, hamame, šadervane i zanatske radnje. Sahat-kula je predstavljala značajan arhitektonski objekat u klasičnoj osmanlijskoj organizaciji grada na prostorima Bosne i Hercegovine koji je označavao središte ekonomsko razvijene urbane sredine. U periodu osmanlijske uprave u Bosni i Hercegovini izgrađena je 21 sahat-kula:

* Banjalučka sahat-kula – Banja Luka (prva sahat kula u Bosni i Hercegovini, srušena 1993. godine)

* Donjovakufska sahat-kula – Donji Vakuf

* Fočanska sahat-kula – Foča

* Gračanička sahat-kula – Gračanica

* Gradačačka sahat-kula – Gradačac

* Gornjovakufska sahat-kula – Gornji Vakuf

* Jajačka sahat-kula – Jajce

* Livanjska sahat-kula – Livno

* Maglajska sahat-kula – Maglaj

* Mostarska sahat-kula – Mostar

* Nevesinjska sahat-kula – Nevesinje

* Počiteljska sahat-kula – Počitelj

* Prozorska sahat-kula – Prozor

* Prusačka sahat-kula – Prusac

* Sarajevska sahat-kula – Sarajevo

* Stolačka sahat-kula – Stolac

* Tešanjska sahat-kula – Tešanj

* Travnička sahat-kula na Mušali – Travnik

* Travnička sahat-kula u Gornjoj čaršiji – Travnik

* Trebinjska sahat-kula – Trebinje

* Vratnička sahat-kula – Vratnik (Sarajevo), (sagrađena 1874. godine od drveta te srušena zbog nestabilnosti i opasnosti od rušenja)

Sahat-kule u Bugarskoj

* Berkovska sahat-kula - Berkovica

* Botevgradska sahat-kula - Botevgrad

* Gabrovska sahat-kula - Gabrovo

* Dobrička sahat-kula - Dobrič

* Elenska sahat-kula - Elena

* Zlatička sahat-kula - Zlatica

* Karlovska sahat-kula - Karlovo

* Svištovska sahat-kula - Svištov

* Razgradska sahat-kula - Razgrad

* Trevnenska sahat-kula - Trjavna

Sahat-kule u Srbiji

* Beogradska sahat-kula - Beograd

* Prizrenska sahat-kula - Prizren

* Prijepoljska sahat-kula - Prijepolje

Sahat-kule u Makedoniji

* Skopljanska sahat-kula - Skoplje

* Bitoljska sahat-kula - Bitolj

wikipedia

Link ka poruci
Podeli na drugim sajtovima

Sat kula u Beogradu:
 

640px-%D0%A1%D0%B5%D1%80%D0%B1%D0%B8%D1%


Beogradska sahat-kula je kula gornjeg grada Beogradske tvrđave. Kula se izdiže iznad kapije, a kapija je upravo po ovoj kuli dobila naziv. Spada u najznačijnija i najočuvanija znamenja gornjeg grada.

Gradnja je počela 1740. godine za vreme austrougarske uprave pod vođstvom venecijanskog graditelja Andrea Kornara, a dovršena 1789. godine, tada već pod turskom vlašću ali sa istim graditeljem.

Današnji časovnik (osposobljen 2003. godine) je izrađen početkom 20. veka zvonolivnica Pantelić iz Zemuna. No iako je prvobitni Pantelićev mehanizam obnovljen i osposobljen, ipak je ugrađen mikroračunarski kontrolisan sistem sa elektromotorima, senzorima i elektromagnetima koji otkucava na četvrt sata dok se stari mehanizam čuva.

Link ka poruci
Podeli na drugim sajtovima

Sat kula u Herceg Novom:
 

640px-SAHAT_KULA-HERCEG_NOVI%2A1%28.JPG


(Sahat kula - Tora) je podignuta 1667. godine po naredbi Sultana Mahmuda. Za vrijeme turske vlasti ovo su bila glavna gradska vrata. U prolazu kroz Sat kulu nalazi se skulptura majke Božije (nazvana "CRNA BOGORODICA", jer je radjena od nagorjelog drveta, i spomen obilježje osnivaču Tvrtku I Kotromaniću, koje je u vidu bareljefa izradio Afran Hozić, iz Sarajeva.
Stari gradski sat na ovoj kuli je tek 1995. godine zamijenjen novim - električnim, kojeg je poklonio Zemun, grad prijatelj Herceg Novog.

Link ka poruci
Podeli na drugim sajtovima

Sat kula u Novom Sadu:
 

640px-Sat.jpg


SAHAT kula nalazi se na Bastionu svetog Luja. Sat potiče iz Alzasa (Francuska), a Petrovaradinu ga je poklonila carica Marija Terezija početkom XVIII veka.

Sat predstavlja svojevrstan zaštitni znak kako same Tvrđave i Petrovaradina tako i Novog Sada. Stara kula je polovinom XVIII veka srušena, da bi je nakon toga zamenila današnja.

Prečnik satnih krugova je oko 2,5 m; u samom satu nalaze se tri kugle (76 kilograma) i šetalica; sat se navija ručno, svaki dan i za to je zadužen Lajoš Lukač. Brojčanik je postavljen na sve četiri strane tornja, brojevi su ispisani rimskim ciframa, što je običaj na svim hrišćanskim crkvama.

Postoji više zanimljivosti u vezi sa satom. Pre svega njegova mala kazaljka pokazuje minute a velika sate, za šta postoje dva razloga. Prvi je taj da bi lađari sa veće daljine i po lošem vremenu videli koliko je sati, a drugi razlog je taj što sat otkucava na svaki sat, a tako se smenjivala i straža, pa minuti nisu bili važni. Inače sat kada je hladno kasni, a pri lepom i toplom vremenu žuri; zato je dobio epitet "Pijani sat".

Interesantno je i to da su stanovnici Petrovaradina tokom XVIII veka plaćali komunalni doprinos odnosno "satarinu", koja je bila naplaćivana svim građanima zbog korišćenja sata.

U vrhu sata, na jabuci, nalazi se vetrokaz sa kompasom koji pokazuje strane sveta, a na jarbolu nema koplje već srce.

Link ka poruci
Podeli na drugim sajtovima
  • 3 godina kasnije...

Сахат-кула у Подгорици

Сахат-кула (тур. Saat Kulesi) у Подгорици је грађевина која се налази на Тргу Бећир-бега Османагића у насељу Стара Варош у Подгорици. То је ретка подгоричка грађевина која је преживела немачко бомбардобањеПодгорице у Другом светском рату

Сахат-кула је саграђена 1667. године. Саградио ју је турски везир Хаџи-паша Османагић. Према изворима сат на кули је наручен из Италије. Дуго вријеме, она је служила за одбрану од непријатеља и као градски сат. Око 1890.[тражи се извор од 06. 2013.] по ослобођењу Подгорице од Турака, на врх грађевине је постављен велики метални крст.

Данас је Сахат-кула важан историјски симбол Подгорице и Црне Горе. Реновирана је у Јануару 2012. године, када је стављен, нови, дигитални механизам
.

Izmenjeno od strane člana Turkmenbashi
Link ka poruci
Podeli na drugim sajtovima

Prijepoljska sahat-kula

Из Википедије, слободне енциклопедије
 
 
Sahat-kula u Prijepolju je izgrađena u 18. veku. Prepoznatljiva je kao jedan od simbola Prijepolja, sa posebno oblikovanim časovnikom i brojevima na njemu. Posle više godina zaustavljenog vremena, sahat-kula u Prijepolju i dan danas kuca. Predanje kaže da je mehanizam za Sahat kulu doneo neki Kurtović čiji potomci i danas žive u Prijepolju.
Link ka poruci
Podeli na drugim sajtovima

Sarajevska sahat-kula

Из Википедије, слободне енциклопедије
 
 

Sarajevska sahat-kula se nalazi u blizini Gazi Husrev-begove džamije i jedna je od najvećih u Bosni i Hercegovini. Sagrađena je u 17. veku. Posle požara 1697. godine kada je spaljena pod naletom Eugena Savojskog, sahat kula je obnovljena, kao i 1762.

Posle austrougarske okupacije dograđen je gornji deo objekta, a sat su donela dva sarajevska trgovca iz Londona 1874., jer je stari, turski sat, koje je nekad bio na ovoj kuli, dotrajao. Stari sat je odnesen na Vratnik u Vratničku džamiju.[1]

Na kuli je sat marke Gillett & Johnston, izrađen 1873. u Londonu. [2] Graditelj kule je Gazi Husrev-beg, jedan od najvećih bosanskih vakifa iz turskog doba. Prvi pisani trag o njoj datira iz 17. veka. Kula ima 76 drvenih stepenika, poredanih u kvadratnom nizu, po kojima se penje muvekit jednom sedmično da podesi vreme. Sat se mora podešavati, jer pokazuje vreme a la turca (lunarni sat). Pretpostavlja se da je jedini na svetu koji pokazuje vrijeme po lunarnom kalendaru. Ovaj sat ponoć pokazuje tačno u momentu zalaska sunca u Sarajevu. U dvorištu Begove džamije postojala je muvekithana, u kojoj se na osnovu preciznih merenja i posude s vodom određivalo tačno vreme namaza. 1967. godine sat je popravljen, a kazaljke i brojevi na sva četiri brojčanika su pozlaćeni. Kada u toku islamskog svetog meseca posta ramazana sat na kuli otkuca 24 sata, vreme je iftaru. Posle prvog otkucaja na Begovoj se džamiji pale kandilji, a nakon toga sa Bijele tabije tradicionalno puca top, koji označava kraj posta.

Link ka poruci
Podeli na drugim sajtovima

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Gost
Odgovori na ovu temu...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

×
×
  • Create New...