Turkmenbashi 937 Napisano April 27, 2012 Prijavi Share Napisano April 27, 2012 fresco by jamckay, on Flickr Michelangelo's Pietà by Sebastian Bergmann, on Flickr Michelangelo's David by San Diego Shooter, on Flickr Citat Link ka poruci Podeli na drugim sajtovima
Turkmenbashi 937 Napisano April 28, 2012 Autor Prijavi Share Napisano April 28, 2012 Icon Carving by Randy Peters, on Flickr Icon Painting by Randy Peters, on Flickr Duga 12 1 Citat Link ka poruci Podeli na drugim sajtovima
Turkmenbashi 937 Napisano April 28, 2012 Autor Prijavi Share Napisano April 28, 2012 Smucalica 1 Citat Link ka poruci Podeli na drugim sajtovima
Turkmenbashi 937 Napisano April 28, 2012 Autor Prijavi Share Napisano April 28, 2012 Citat Link ka poruci Podeli na drugim sajtovima
Turkmenbashi 937 Napisano May 2, 2012 Autor Prijavi Share Napisano May 2, 2012 Fresco by ramseyarnaoot, on Flickr Fresco II by Martin Hapl, on Flickr Citat Link ka poruci Podeli na drugim sajtovima
Turkmenbashi 937 Napisano October 1, 2012 Autor Prijavi Share Napisano October 1, 2012 The Battle of Milvian by Storm Crypt, on Flickr Citat Link ka poruci Podeli na drugim sajtovima
Turkmenbashi 937 Napisano October 18, 2012 Autor Prijavi Share Napisano October 18, 2012 Лоза Немањића, у манастирској цркви Христа Пантократора у Високим Дечанима, налази се на источном зиду нартекса, десно од врата. Сматра се да је настала 1346/1347. године[1], али је, највероватније у XV веку, доживела значајну рестаурацију. Фреска обухвата девет стојећих фигура (распоређених у три реда): Урош, Душан и Стефан Драгутин, Милутин и Урош Сава, Немања и Стефан и још тринаест малих попрсја, распоређених у лози око њих: Душман, Симеон, Теодора и Јелена Урошиц, Владислав (II), Царица, Радослав, Брњача и Владислав (I) Стефан, Вукан и Сава II Ликови фигура у доњем делу су оштећени, док је, генерално гледано, њихова аутентичност врло скромна[1], осим Душана и Дечанског који имају препознатљиве црте лица, а сматра се да су делови фигура били позлаћени[a]. Историчар уметности и академик Светозар Радојчић указао је на неколико трагова на основу којих је закључио да је дечанска лоза сигурно-и то веома радикално-реконструсана[1]. Он на првом месту помиње интензивно плаву позадину која је јако сумњива и тешко да је оригинална[1]. Поред тога он скреће пажњу и на разлике у писањима исте речи (име Стефан) на фресци: Стѣфань (код кнеза Стефана и Драгутина) Стефань (код Првовенчаног) Сама лоза аканта на фресци се разликује од оне која је коришћена за дечанску фреску Лозе Јесејеве, која није доживела реконструкцију[1]. Разлика је приметна и на оделима приказаних Немањића. Уместо широког лороса, карактеристичног за XIV век, који се готово вертикално спушта поред фигуре, насликан је појас, чији је ужи крај пребачен преко леве руке и лебди у ваздуху. Сами крајеви одела су у XIV веку приказивани како се равно спуштају уз тело, док се на дечанској Лози Немањића, шире при дну, као код деспотске одеће, каква се може види у Манасији. Милутинов лик у склопу лозе нема своје карактеристичне црте[1], иако је на јужном зиду наоса очуван његов добар портрет, из пете деценије XIV века. Најбољи доказ касније прераде, по Радојчићу, су бели крстови које држе поједине фигуре у доњим редовима, а одлика су светаца. Он наводи пример Вукана, који, иако је представљен у оделу владара и без нимба, у рукама држи бели крст и додаје да на оригиналним фрескама XIV века не би сликар правио таке погрешке против церемонијалних прописа[1]. Крајем XIV века (1397), манастир Дечане је обнављала кнегиња Милица (Вуканова директна чукунунука) са синовима Стефаном и Вуком. Том приликом, манастирска црква је добила нови полијелеј на коме се налазе стилизовани двоглави орлови, као и стилизована појава оцила око крста, што се сматра најстаријом појавом тог симбола у средњовековној Србији. Smucalica i GlorijaTreca 2 Citat Link ka poruci Podeli na drugim sajtovima
GlorijaTreca 602 Napisano October 19, 2012 Prijavi Share Napisano October 19, 2012 (izmenjeno) Hilandar, ikona Bogorodice s Hristom, sredina XIII veka Izvor: http://zlatousti.org/clanakview/index?id=7&strana=2 Izmenjeno October 19, 2012 od strane člana GlorijaTreca Smucalica i Apolodor 2 Citat Link ka poruci Podeli na drugim sajtovima
Turkmenbashi 937 Napisano October 20, 2012 Autor Prijavi Share Napisano October 20, 2012 Alexander Nevsky Cathedral in Tallinn Śnietnica (Poland), Greek Catholic church, iconostasis Smucalica i GlorijaTreca 2 Citat Link ka poruci Podeli na drugim sajtovima
Turkmenbashi 937 Napisano November 25, 2012 Autor Prijavi Share Napisano November 25, 2012 Vitrail Cathédrale de Moulins Citat Link ka poruci Podeli na drugim sajtovima
GlorijaTreca 602 Napisano July 16, 2013 Prijavi Share Napisano July 16, 2013 Artist: Domenico Ghirlandaio (1489-1490), Annunciation, Duomo, Florence Chatedral, Italy, mosaic Citat Link ka poruci Podeli na drugim sajtovima
Apolodor 709 Napisano July 16, 2013 Prijavi Share Napisano July 16, 2013 Andrej Rubljov: Blažena Trojica Citat Link ka poruci Podeli na drugim sajtovima
GlorijaTreca 602 Napisano July 16, 2013 Prijavi Share Napisano July 16, 2013 Свети мученик Трифун Citat Link ka poruci Podeli na drugim sajtovima
Apolodor 709 Napisano July 22, 2013 Prijavi Share Napisano July 22, 2013 Aja Sofija Smucalica i Mia 2 Citat Link ka poruci Podeli na drugim sajtovima
GlorijaTreca 602 Napisano July 22, 2013 Prijavi Share Napisano July 22, 2013 Detalj mozaika iz Crkve Svetog Đorđa na Oplencu Citat Link ka poruci Podeli na drugim sajtovima
GlorijaTreca 602 Napisano July 22, 2013 Prijavi Share Napisano July 22, 2013 Ikonostas manastira Vrdnik na Fruškoj gori Citat Link ka poruci Podeli na drugim sajtovima
GlorijaTreca 602 Napisano July 25, 2013 Prijavi Share Napisano July 25, 2013 Serbian Orthodox Monastery Hilandar - Манастир Хиландар - Испред Трпезарије Trpezarija u kojoj gosti obeduju zajedno sa monasima je iz XIV veka. Izgradio ju je kralj Milutin. Trpezarija je potpuno oslikana. Na pročelju se nalazi igumanov okrugli mermerni sto, a u produžetku drveni masivni stolovi sa klupama. Gosti ručavaju zajedno sa monasima. Jedan monah je zadužen za smeštaj svih gostiju za stolove. Na stolu se nalazi već sipano jelo u metalne tanjire, escajg, metalne čaše i dve flaše, jedna sa vodom, a druga sa domaćim crnim, hilandarskim vinom. Obed počinje tek kada iguman da znak. Tokom obeda jedan od monaha čita obično priče iz života svetaca mada ima i „slobodnih“ tema. Ručak se završava takodje na igumanov znak. Za one koji sporije jedu nema brige, ima sasvim dovoljno vremena da se završi ručak. Na Hilandaru se ne jede meso (osim ribe) Izvor: panoramio.com Citat Link ka poruci Podeli na drugim sajtovima
GlorijaTreca 602 Napisano April 18, 2014 Prijavi Share Napisano April 18, 2014 Aja Sofija ili Sveta Sofija - Crkva svete mudrosti Kada biste doplovili u Konstantinopolj (Carigrad), sredinom srednjeg veka, docekala bi vas gradjevina neprikosnovene lepote svoga vremena, Aja Sofija ili Sveta Sofija takođe poznata i kao Crkva svete mudrosti. Vizantijski istoričari procenjuju da je izgradnja prve crkve počela za vreme vladavine Konstantina I, a zavrsena za vreme vladavine Konstantina II, medjutim izgorela je u pobunama i nema sacuvanih ostataka te prve crkve. Izgradnju druge crkve je naredio Teodosije II, ali sudbina joj je bila ista, spaljena tokom pobune Nike. Nakon toga, Car Justinijan I, donosi odluku da se sagradi treca, potpuno drugacija crkva, vece i velicanstvenija od prethodnih, te angazuje najpoznatije arhitekte toga vremena Antemija iz Tralesa i Isidora iz Mileta. Za izgradnju Hrama, car je posao pisane naredbe svim drzavama carstva i porucio sav materijal kao sto su stubovi, glave stubova, obojeno kamenje i mermer, tako da je najkvalitetniji materijal sirom carstva slat u Konstantinopolj. Ogromni komadi isklesanih stena su donoseni iz udaljenih kamenoloma: porfir iz Egipta, zeleni mramora iz Tesalije, crni kamen iz Bosporske regije, i žuti kamen iz Sirije." Izgradnja je pocela 532. godine i zavrsena u roku od 5 godina, od tada je postla crkva u kojoj se odvijalo krunisanje vizantijskih careva. Nakon pada Carigrada 1453. godine sultan Mehmed Osvajač naredio je da se crkva pretvori u džamiju. Uklonjena su zvona, oltar, 15m veliki srebrni ikonostas a ikone su pokrivene malterom koji je naknadno iscrtan muralima u duhu Islama. Tokom trajanja Otomanske imperije crkva je rekonstruisana i dodata su četiri minareta. Kasnije je preko puta, po uzoru na crkvu Svete Sofije sagrađena sultan Ahmetova ili Plava džamija koja predstavlja biser otomanske arhitekture. Godine 1935. godinu dana nakon dolaska na vlast Kemala Ataturka, i 482. godine nakon pada Konstantinopolja, doneta je odluka da se Aja Sofija pretvori u muzej. Gradjevina koja je 916 godina bila crkva, a 481 godinu dzamija danas predstavlja jedan od najznačajnijih spomenika svetske kulturne baštine i nalazi se na listi Uneska. Postoje razlicite inicijative o daljoj sudbini ove svetinje, a najglasnija je da se Aja Sofija ponovo pretvori u crkvu. Nedavno su otpočeli radovi na restauraciji crkve te se počelo sa uklanjanjem maltera i otkrivanjem zlatnih mozaika iz vremena Vizantije. * * * Aja Sofija je prvo pretvorena u dzamiju, a sve freske i mozaici su prekriveni malterom i na njima naneseni motivi iz islamske kulture i tradicije. Kako je nekada izgledala mozemo samo pretpostaviti kako je bila veličanstvena. Detalji arabeske u unutrašnjosti. Enterijer Svete Sofije, pogled sa drugog nivoa, Enterijer Svete Sofije, prvi nivo Enterijer Svet Sofije, Prvi nivo Enterijer Svet Sofije, dugi nivo Pozlaćeni lukovi Kapiteli stupova centralnog prostora Izvor: tt-group.net Citat Link ka poruci Podeli na drugim sajtovima
GlorijaTreca 602 Napisano April 18, 2014 Prijavi Share Napisano April 18, 2014 Zanimljivo je spomenuti da Aja Sofija služila i kao mesto gde su se izvodili rituali krunisanja vizantijskih careva, kao i da se u dvorištu pored nje nalazi grob Cara Konstantina Velikog, čoveka koji je proklamovao Milanski edikt i koji je proglašen Apostolski ravnim sa prvim Hristovim sledbenicima. Ikona iz 1000. godine, Car Konstantnin Veliki. Od urbanih legendi valja spomuti priču koja kazuje, da svako ko uspe da napravi pun krug, bez da vadi palac iz rupe na zidu, ima pravo na ispunjenje jedne želje. Ja nisam probao, al sledeći put hoću, kad kupim malo jači zoom objektiv i aparat sa boljim ISO karakteristikama. *** Poprečni nacrt hrama Sv. Sofije, rekonstrukcija, 1908. Nešto oko izgradnje Kameni blokovi su klesani u kamenolomima, Svaki blok bio je spajan gvodenim držačem, Mermer sa celog sveta je stizao u centar Vizantije, Zanosna šuma stubova, Savršen prostor da Božja mudrost siđe na zemlju, crveni subovi egipatskog porfira iz afričkih hramova, vrata ckve izgrađena od drveta sa Nojeve Barke, Bronzani artefakti su poskidani sa hrama Artemide, jednog od sedam čuda paganskog sveta Zato je samo zadnje postalo legenda! Tekst: tt-group.net Freska Presveta Bogorodica sa Hristom u naručju. Isus Hristos sa Presvetom Bogorodicom. Freska iznad izlaska iz hrama. Citat Link ka poruci Podeli na drugim sajtovima
GlorijaTreca 602 Napisano April 18, 2014 Prijavi Share Napisano April 18, 2014 Saborna crkva, Beograd /Pogled na istočni deo hrama čiji je patron Sveti arhanđel Mihailo. Citat Link ka poruci Podeli na drugim sajtovima
Turkmenbashi 937 Napisano November 11, 2014 Autor Prijavi Share Napisano November 11, 2014 Bazilika San Vitale. Čuveni Justinijanovi mozaici. Citat Link ka poruci Podeli na drugim sajtovima
Preporučene poruke
Join the conversation
You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.