Idi na sadržaj

Turkmenbashi

Moderator
  • Broj poruka

    3410
  • Datum registracije

  • Poslednja poseta

  • Days Won

    19

Član Poruke pisao u Turkmenbashi

  1. 3.
    Linije i oblici ispunjavaju vaše fotografije. Vodoravne linije deluju umirujuće na nekoga ko posmatra fotografiju dok vertikale deluju dinamično. Vertikalne linije potenciraju visinu, veličanstvenost objekta. Najjači efekat na posmatrača ostavlja dijagonala. Dakle, kada fotografišete neki objekat ako možete da ga smestite u dijagonalu uradite tako, primer primene dijagonale je na slici ispod:
     

    photography_diagonal_lines_02.jpg


    Kod upotrebe dijagonala, poželjno je da objekat ne ide od jednog ugla slike do drugog ugla slike jer slika gubi na dinamičnosti.

    Linije se naravno često i kombinuju na fotografijama, horizontalne sa vertikalnim, zatim sa dijagonalama itd. Možete imati i međusobno sukobljene dijagonale, zatim i razne zakrivljene linije itd. Glavno je da na slici ne nastane zbrka od previše linija i oblika.

    4.
    Zlatni presek, se koristi da bi definisali odnose među veličinama. Zlatni presek zapravo nam kao i pravilo trećina sugeriše gde da smestimo objekat na slici samo malo drugačije nego što je to kod pravila trećina. Tačke u koje smeštamo objekat (one crvene tačke sa slike kod pravila trećina) su nešto bliže sredini kadra kod zlatnog preseka nego što je to kod pravila trećina. Pošto i sam jako loše stojim sa zlatnim presekom, koga više zanima tu su gugl i vikipedija (golden ratio) pa ćete naći bezbroj primera primene zlatnog preseka u fotografiji.

    5.
    Ispunite kadar, odnosno unesite se u objekat. Kada ceo kadar ispunite jednim objektom u principu ne možete da omašita kadar tj da napravite grešku, evo jednog zoom in primera:
     

    jeanique-kats.jpeg


    Jednostavno unesite se nekome u facu i eto odličnog portreta. Kako kaže Đulijano Belić: ''ne treba se bojati "odrezati" deo koji nam se ne čini atraktivnim, pa makar se radilo o delu glave, gde nam svakodnevna logika kaže da nam treba cela glava. U fotografiji je logika malo drugačija. Imamo veliku slobodnu da "odrežemo" sve što nam se ne čini dovoljno atraktivnim''.

    6.
    Objekat slikajte iz više uglova. Napravite što više fotografija iz različitih uglova pa odaberite koje vam deluju najbolje. jedan objekat izgleda različito iz različitih uglova...

  2. E sad da se uhvatimo jednog bitnog segmenta - kompozicije. Mada su ljudi pisali čitave knjige o ovome probaću da sve spakujem u nekoliko rečenica.

    Kompozicija

    Kao i u svakoj umetnosti i kod fotografije postoje neka pravila kada je kompozicija u pitanju. Pravila naravno ne morate shvatiti doslovce i striktno ih se držati ali ona su tu kao umetnička preporuka i sigurno će pomoći da vaša fotka izgleda bolje nego kada uopšte ne vodite računa o kompoziciji.

    1.
    Jedno od prvih pravila je da se pojednostavi fotografija odnosno da se smanji gužva na fotki. Fotka koja obiluje objektima i koja je prenatrpana nikako nije fotka koja će privući nečiju pažnju, morate imati neki glavni objekat i nešto što će biti u fokusu na slici. Dakle, fotka nikako ne bi trebala da izgleda ovako nekako:
     

    320px-Messy_desk.jpg


    2.
    Sledeće pravilo je pravilo trećina - pomerite objekat iz centra kadra. Zamislite da je vaša fotografija podeljena linijama kao na slici ispod:
     

    ruleofthirds.jpg


    Crvene tečke pokazuju gde bi se objekat trebao naći na fotografiji po ovom pravilu. Ovakva kompozicija slici daje više energije, interesa i veću napetost, od jednostavnog smeštanja objekta u centar, što može delovati monumentalno, nepokretno i eventualno neinteresantno. Kod horizonta, u pravilu trećine on se smešta na gornju ili donju horizontalnu crtu. Dakle, prema pravilu trećine, za komponovanje se koriste trećine i preseci tih trećina.

  3. Kako da fotografišete dugu



    159px-WhereRainbowRises.jpg


    Duga je jedna od prirodnih pojava koja ima moć da vas zaustavi u pokretu kada se
    odjednom pojavi u vreme kada to najmanje očekujete. Duge su prelepe - ali kako se duge fotografišu? U ovom članku pokušaćemo da damo odgovor na to pitanje.

    Pronađite dugu

    Ovo je najverovatnije najteži deo čitavog procesa fotografisanja duge. Njihovo
    pojavljivanje zavisi od velikog broja uslova i često se pojave bez ikakve najve ili
    predznaka. Međutim, budite spremni na pojavljivanje duge ako su ispunjena dva uslova - kiša i sunce koje sija. Iz tog razloga one se često pojavljuju kada se približava oluja, kao i oko vodopada, vodoskoka i sličnih vodenih tvorevina.

    Pozadina

    Pošto su duge providne jedan od ključnih faktora o kojima morate da vodite računa je da njihova pozadina bude takva da budu istaknute što je više moguće. U idealnoj situaciji trebaće vam pozadina koja nije prenatrpana i koja sadrži uglavnom tamnije boje (tamni oblaci, planine i slično). Iako nije uvek moguće pronaći adekvatnu pozadinu - možda ćete ustanoviti da možete da promenite ugao pod kojim snimate ili da se fokusirate samo na deo duge koji se nalazi ispred odgovarajuće pozadine.

    Kompozicija

    Iako su duge prelepe - ono što je okružuje u najvećoj meri utiče na to da li će vaša fotografija duge da se ističe u odnosu na druge. To znači da je veoam važno da pažljivo osmislite vašu kompoziciju kada fotografišete dugu. Posebno obratite pažnju na sledeće faktore:

    • Pozicioniranje - kako pozicionirate dugu (i ostatak pejzaža) u vašem snimku je
    veoma važno. Fotografska pravila kao pravilo trećine može da bude od koristi
    kada razmišljate o fokalnoj tački i vođenju pogleda posmatrača u vašu fotografiju.

    • Krajnje tačke duge - tačka u kojoj duga dotiče zemlju /horizont je važna tačka u
    fotografiji duge. Ovo je prirodna tačka interesovanja zato vodite računa o njoj dok
    kadrirate fotografiju. Možda đete želeti da zumirate na ovu tačku ili da brzo
    promenite poziciju kako biste je poravnali sa nekim drugim objektom u sceni.

    • Različite perspektive - brzo eksperimentišite sa različitim fokalnim dužinama
    (ako imae različite objektive ili zum objektiv). Širokougaoni objektiv koji može
    da uhvati čitavu dugu može da vam da predivne široke snimke - ali ne zaboravite
    da zumiranje na deo duge može takođe da da spektakularne rezultate. Posebno
    obratite pažnju na mesta u kojima se duga sreće sa drugim objektima - ili na
    početak i kraj duge.

    Prednji plan

    Nemojte da razmišljate samo o pozadini fotografiej duge - uzmite u obzir i prednji plan. To može da kreira dodatne tačke interesovanja snimku i može da vodi oko prema tački fokusiranja. Takođe pazite da se u prednjem planu ne nađu neki objekti koji će nepotrebno da odvlače pažnju.

    Višestruke duge

    Imajte na umu da tamo gde ima jedna duge često se naalzi i druga - ili barem još jedan sloj preko prvog. Uključivanje obe duge u snimak može da da još interesantniji rezultat.

    Polarizacioni filter

    Ako imate polarizacioni filter eksperimentišite sa njim tako što ćete ga rotirati kako biste videli kakve efekte će imati na snimak. Ustanovićete da tako možete da dobijete različite zasićenosti boja, refleksija i nivoa kontrasta u snimku što može drastično da utiče na kvalitet fotografije i pomogne vam da se duga još više istakne.

    Blenda

    Biranje različitih blendi će imati manje uticaja na samu dugu a više uticaja na ukupni
    snimak. Birajte mali otvor blende i dobićete fotografiju u kojoj je veći deo scene u fokusu (veća će biti dubina polja).

    Stativ

    Stabilizovanje fotoaparata prilikom fotografisanja pejzaža je važno, ali je posebno važno kada fotografišete duge pošto se one često pojavljuju u tamnijim uslovima (kao pred oluju) a ako koristite polarizacioni filter i mali otvor blende verovatno ćete trebati da upotrebite sporiju brzinu zatvarača. Naravno, fotografije duge nisu nešto što možete da planirate, tako da ćete možda morati da nađete neke alterantivne načine stabilizacije fotoaparata (kamen, panj, drvo, zid i tako dalje).


    *Tekst iz brošure ''33 saveta za digitalne fotografe''

  4. Kako da fotografišete munje

    320px-Lightning_strike_jan_2007.jpg

    U ovome treba biti izuzetno oprezan i izbegavati snimanje munja iz neposredne blizine! Autor ovog teksta i SerbianMeteo unapred se ograđuju i ne snose nikakvu odgovornost za vašu bezbednost: upozoravamo vas da se ne treba igrati sa snimanjem munja! Ali ovo je možda najinteresantnija oblast meteo fotografija. Bez obzira da li smo uhvatili samo jednu ili je noćno nebo prošarano munjama, takve fotke su uvek izuzetno atraktivne.

    Za fotografisanje munja neophodno je sledeće:

    1. fotoaparat sa produženom ekspozicijom

    2. stativ

    Najbolje je fotkati munje kada se oluja približava i kada je još u daljini. Stativ je neophodan zbog toga što aparat mora stajati potpuno mirno dok traje ekspozicija. Najbolje bi bilo da koristite aparat sa bulb ekspozicijom. Bulb ekspozicija traje dok držimo pritisnut okidač tako da može da traje taman koliko nam treba da uhvatimo jednu ili više munja. Međutim, bulb ekspoziciju ne poseduju svi aparati. Kompakti su ograničeni najčešće ekspozicijom od 15 sekundi ili 30 sekundi, Sony aparati; dok svi dSLR aparati imaju i bulb ekspoziciju.

    Ekspoziciju je preporučljivo podesiti na najveću moguću vrednost (naravno, ako vaš fotoaparat nema bulb mod). Međutim, pitanje je kako podesiti otvor blende. To zavisi od udaljenosti i intenziteta munja. Ako munje koje su relativno blizu fototografišemo sa otvorom blende F2.8 – rizikujemo da nam fotka pregori, tj. da bude preeksponirana.

    Bitno je imati strpljenja, pošto nije svaka oluja bogata munjama. U svakom slučaju, strpljenje se isplati kad dobijemo barem nekoliko uspešnih i atraktivnih fotki.

    *Tekst preuzet sa SerbianMeteo

  5. Arhitektura

    320px-O_Partenon_de_Atenas_adj.JPG

    Teškoća fotografi sanja arhitekture je u tome što su ovi objekti obično visoki te je kod njihovog snimanja položaj fotoaparata suviše nizak. Ovo dovodi do izobličavanja snimaka jer se vertikalne linije kojima je izražena građevina ističu u jednu tačku (perspektiva) tako da se dobija utisak “padanja” zgrade. Snimke napolju bi trebalo praviti po suncu. Kako ono u toku dana menja svoj položaj, moramo strpljivo čekati dok osvetli fasadu onako kako želimo. Svetlost koja pada sa strane, koso, daje najbolju vrstu osvetljenja, najbolje izražava plastičnost i sve detalje. Nije preporučljivo snimanje samo fasade. Građevinu treba prikazati kao telo, zato je treba snimati tako da se uvek vide dve njene strane, mada nije obavezno pravilo.

  6. Silueta



    162px-Statue_of_Liberty%2C_Silhouette.jp


    Potpuna silueta se može dobiti snimanjem pri veštačkoj svetlosti, koja daje maksimalno tvrdo osvetljenje. Snimanje vršiti u zamračenoj prostoriji, sobi ili noću. Na otvorena vrata razapne se belo platno a model postavi ispred njega na daljini do 60 cm. Refl ektor sa jakom sijalicom stavlja se iza platna na rastojanju do 1m u visini glave modela i svetlo upravi direktno na platno. Isključe se sva svetla u prostoriji tako da platno bude jedini izvor svetlosti. Fotoaparat se postavi na stativ na potrebno rastojanje, pa se silueta izoštri da se dobiju oštre konture lika. Razume se da model treba postaviti okrenut fotoaparatu profi lom, jer jedino profi l daje zadovoljavajuću siluetu. Sa malo više iskustva, silueta se može snimiti i van sobe, danju, “uz pomoć sunca”, sa istim efektom kao i u nekoj prostoriji ili sobi.

  7. Portret



    320px-India_-_Delhi_portrait_of_a_man_-_


    Postavljanje i korišćenje svetla je najvažniji elemenat kod snimanja portreta. Najbolje je ako imamo dva ili tri svetlosna izvora, bilo pri snimanju pri veštačkoj bilo pri dnevnoj svetlosti. Senke od sunca mogu se ublažiti refl ektovanim svetlom sa većeg belog ili sjajnog kartona koji se postavlja sa strane modela. Svetlost refl ektora je pogodnija jer refl ektore možemo pomicati na razne strane regulišući jačinu svetla. Ako nemamo više refl ektora tada ćemo kao sporedno svetlo uz jedan refl ektor upotrebiti veću refleksnu površinu koja je osvetljena istim refl ektorom. Pri fotografi sanju treba koristiti stativ i zaslon protiv refleksa.

    Pozadina koja deluje mirno, bez raznih šara i natrpanih ukrasa, daje najbolje rezultate. Ona mora biti jednolično osvetljena, a model dovoljno ispred pozadine, ukoliko ovu čini ravna površina (zid, platno i sl.), kako bi se izbegle senke preblizu postavljenog modela. Model treba postaviti tako da njegovo držanje deluje potpuno
    prirodno. To je vrlo teško postići jer neki ljudi, čim znaju da će biti fotografi sani , zauzimaju pozu koja deluje kruto i namešteno. Ovde morate upotrebiti malo snalažljivosti i strpljenja. Zabavite nekako model kako biste mu skrenuli pažnju sa snimanja, pa kada kod modela popusti napetost snimajte. Portret u većini sličajeva znači snimanje poprsja modela, ali se može snimati i deo lica ili pak cela osoba. Za snimanje poprsja dobro je model postaviti da sedi na stolici bez naslona sa rukama
    koje su ležerno savijene u krilu.

    O postavljanju glave treba voditi računa i naći najzgodniji položaj. Retko se dobijaju dobri portreti snimanjem lica s preda ili u profi lu. Malo okrenuta glava na jednu stranu daje lepši utisak. Isto tako treba je postaviti da se istaknu lepe i karakterne crte lica. Pored osobe, treba voditi brigu i o postavljanju fotoaparata čime se može poboljšati utisak. Tako, na primer, fotoaparat ćemo postaviti nešto niže ako želimo da smanjimo suviše dugačak nos ili nešto više kod osoba sa kratkim nosom, zatim, velike uši se mogu ublažiti pomoću senke ili ugla snimanja fotoaparata, itd. Oči su najvažniji deo portreta stoga bi trebalo da imaju prirodan pogled a pogled modela direktno u objektiv ne treba izbegavati.

  8. Sportski snimci



    320px-211000_-_Swimming_200m_medley_SM9_


    Dobre sportske snimke nije lako praviti. Za ovo je potrebno veliko fotografsko iskustvo, ali istovremeno i dobro poznavanje sportskih disciplina kako bismo snimili karakteristične i najinteresantnije momente u sportu. Snalažljivost i brzo odlučivanje Ne snimajte grupe sportista koji poziraju, jer su to snimci bez efekta. Samo kod snimanja pokreta možemo dobiti dobar sportski snimak, pošto je svaki sport više ili manje koncentrisanje snage u pokretu.

    Sportski snimak se ne odnosi samo na snimanje sportista i sportskih događaja. Sportski mod kod digitalnih fotoaparata služi da bi objekat u pokretu koji fotografi šemo bio “oštar” odnosno jasan u odnosu na okolinu (pozadinu).

  9. Da batalim ovo oko hardvera, možda dodam nešto još kasnije (ako nekome nešto treba uostalom neka pita) a da se malo bacimo na samu fotografiju. Sledeće tekstove pozajmljujem iz knjige “Popularni kurs fotografi je”, Živojin Jeremić.

    Motivi

    - Deca
    - Sportski snimci
    - Portret
    - Pejzaž
    - Silueta
    - Arhitektura (građevine)

    Deca
     

    320px-Josefina_with_Bokeh.jpg


    Deca ne znaju i ne mogu pozirati. Zato ih i ne treba siliti da to čine. Time možete postići samo negativan rezultat: dete će se raspalakati ili će imati neprirodan izraz, tako da se neće dobiti snimak kakav se želi. Neka vas ne brine što su ona stalno u pokretu i što nećete imati dovoljno vremena da komponujete svoj snimak.

    Strpljenje i vreme!

    Pustite decu da se igraju, da nešto rade ili se zabavljaju. Ona tada imaju uvek prirodan izraz, a temperamentno ispoljavanje utiska, tako svojstveno deci, daje bogatstvo tema za snimanje te će te dobiti dobru i sadržajnu fotografi ju. Posmatrajte mirno njihovu igru ili rad i u pogodnom momentu snimite. Snimanje dece mora se obavljati brzo da bi se uhvatio najpogodniji trenutak, pošto dete brzo gubi strpljenje i pažnja mu skreće na nove događaje i stvari u okolini.

    Prilikom fotografi sanja, izaberite neku neutralnu pozadinu, kao nebo, vodu, zid i sl. ili ukoliko vaš fotoaparat ima opciju za manuelno podešavanje otvora blende, snimajte sa većim otvorom blende kako bi pozadina ostala bez detalja, odnosno bila mutna

    Decu treba uvek snimati u svetlom tonu, svetlim odelima, jer svetle površine sugerišu vesela raspoloženja koja odgovaraju deci. Pošto amateri nemaju ateljea, kao profesionalni fotografi , najbolje je da decu slikaju napolju, u prirodi. Oči deteta, ako fotografi šete u sobi, treba da se priviknu na svetlost tako da malo sačekate pre fotografi sanja. Ovo posebno važi za bebe, kojima jako svetlo veoma smeta.

  10. Meni je NS, onako baš po meri. Skapirao sam da nije ni tako velik kao što mi se na prvi pogled činio. Grad uglavnom ima sve što bi jedan grad u pravom smislu trebao da ima, malo su saobraćajnice zrele za peglanje ali dobro, srediće gredske glavonje i to jednoga dana. Inače sve uglavnom funkcioniše dobro (na prvi pogled, videću za koji godinu šta ću napisati :lol: ) u svakom slučaju, grad u Srbiji koji je za poželeti da živiš u njemu. Jedan od 3 grada u Srbiji koji zaista volim i osećam se beskrajno prijatno u njemu.

  11. Našli ste neke stare fotke i razglednice Novog Sada, ostavite ih ovde. Nije loše da pregledate temu pre postavljanja kako ne bi imali po 5-6 istih fotki na temi. Ako imate neki podatak o fotografiji odnosno razglednici ostavite ispod fotke (poželjno je napisati najpre šta je na slici). Postavljajte, razgledajte i uživajte.
     

    voj-novi-sad-1918.jpg
    Oslobođenje 1918.

  12. Digitalna fotografija - prednosti i mane

    Digitalna fotografija ima svoje mane i svoje prednosti, mada za većinu današnjih korisnika prednosti prevlađuju da se ljudi uglavnom odlučuju za računar+digitalni foto aparat.

    Prednosti:

    1. Fotografiju vidimo odmah na displeju, bez da čekamo razvijanje slike, ako nam ne odgovara odmah je brišemo.

    2. Postobrada na računaru. Prednost digitalne slike u odnosu na film je svakako obrada.

    3. Memorija, na memorijsku karticu staje stotine i hiljade fotki a na film hm...

    4. Digitalni aparati beleže exif metadata (ISO, Ev, datum, vreme, id aparata, program rada itd.)

    Nedostaci:

    1. Digitalci brže troše bateriju od analognih aparata

    2. Neki filmovi daju fotografiju sa manje šuma nego ekvivalenti senzor digitalnog aparata

    3. Čuvanje fotografija. Kada izradite slike ostavite ih u fioku i to je to. Digitalne morate čuvati na nekoliko medija jer su svi podložni kvaru i time stalnim gubljenjem fotki.

    4. Verodostojnost digitalnih fotki nije kao ovih izrađenih sa filma. Kod ovih drugih su naknadne promene uočljive i mogu se detektovati dok kod digitalne slike je moguća fotomontaža koju ćete teško primetiti.

    ...itd. Za više informacija - wikipedija.

  13. Nisam ni mislio da ne činiš ništa, ali sam baš pravio osvrt na ove krupne promene. Krupne promene pravi narod, ne može jedan čovek protiv sistema, mada, jedan čovek ili mali krug ljudi se prvi mora javiti sa idejama, izlazom itd. Za sada u Srbiji, mrtvom moru takav ne može da iskoči u prvi plan, a ne verujem da ga nema. Ima sigurno, od ovih što nam državu vode mora da ima pametnijih ljudi u Srbiji. Lično i sam znam da jedan čovek ne može protiv sistema i da smo upali u rupčagu iz koje očigledno sami ne umemo da izađemo. Žao mi je što nemamo svest kao većina evropskih naroda, zavidim Grcima, Francuzima, Nemcima i ostalima redom. Deset godina je trebalo da tiraniju zamenimo surogatom demokratije, a ove kvazidemokrate će učiniti sve da se narodu ogadi reč demokratija kao sinonim za ovaj režim i sistem. Greška je što je malo ko odgovarao 2000. i to velika. Zato će svaki sledeći biti još gori (ako gore od ovoga može).

  14. MMA, je skraćenica od engleskog mixed martial arts. Prevedeno na naški, mešovite borilačke veštine a kod nas često poglešno nazivan ultimajt fajt (što je naziv federacije u ovom sportu UFC, tj jedne od federacija).

    Ovaj sport nastaje negde početkom devedesetih i danas je postao možda i najpopularniji borilački sport u svetu. Iako postoji više federacija, primat drže UFC kao najstarija i najzaslužnija za popularizovanje sporta i Strikeforce (nekada je jaka federacija bila i Pride).

    Sport kako samo ime kaže kombinuje više borilačkih veština. Neke osnove sporta bi bile boks, rvanje, brazilski džiu džicu,grepling, muaj tai, kikboks,... borba se odvija u stand up-u (na nogama), klinču i u parteru u karakterističnom ringu poznatom kao oktagon. Kako je sport evoluirao, nastala su i pravila o kojima će kasnije biti reči, sve više su se pojavljivali ozbiljni borci (oni prvi su u velikoj meri bili kafanski fajteri i uličari), sve više je $ u igri i MMA postaje sve ozbiljniji sport (u stvari već je ozbiljan sport).

    Sport je dinamičan, postoji ooogrooomna konkurencija i šampion se teško zadržava na vrhu. Novi borci se stalno pojavljuju i često se dešavaju i iznenađenja. Nema dominacije kao što su bokseri znali da drže pojas po ko zna koliko dugo, jer se novi asovi stalno pojavljuju a mečevi su uvek neizvesni. Veliki momak može lako da izgubi od maloga, favorit od izazivača itd. Takav je sport i to ga čini zanimljivim.

    Prati li neko ovde MMA i da li ima nekog omiljenog borca? :kez:

  15. Prvo da se odmah izjasnim, da ja sa politikom nemam puno veze, al' evo da iskreno kažem o ovome :)

    Naš narod je oduvek bio najizdržljiviji narod... seti se samo i svih onih inflacija, nestašica, tačkica i bonova, parnih i neparnih dana, nestanka struje na 8 sati u komadu, smrzavanja, silnih nula na bezvrednim novčanicama...i sve smo to nekako izdržali i nastavili dalje, sada se samo sa osmehom sećamo tih stvari...

    Danas su neke druge stvari izbile na površinu... nemoral, laži i spletke, kriminal i korupcija na svakom koraku, besparica, otkazi i šta ti ja znam još čega nema...

    Smucalice, jeste bilo je i sankcija i ratova i uvek važi ona 'uvek ima gore' ali što već jednom narod ne krene da ide na ono bolje umesto što se zadovoljavamo sadašnjim stanjem stvari ma koliko se nama svima ono ne dopada? Ja mislim da smo već platili dobru cenu za sve biiip iz prošlosti i da je vreme da ovaj narod počne normalnije da živi. Možda nekoga zadovoljava ovaj robovlasnički kapitalizam i formula hleba i igara, mene ne. Sadašnji sistem mi nikako ne odgovara.

    jednostavno, davno sam 'digla ruke' od nerviranja i nervoze zbog toga. :beyond:

    A kako onda očekuješ ovo?

    Jedino bi mi bilo žao da se ne promeni nešto na bolje dok moji dečaci ne porastu u odrasle, samostalne, zrele ljude...

    Hm? :) Svi se slažemo, svi bi nešto da menjamo i svi sedimo kod kuće i ne radimo ništa.

    Narod je istrosen u svakom pogledu..i finansijski i emotivno..i moralno i rodoljubivo..i jako je zaplasen, do koske..

    I svi se pitaju dokle cemo da cutimo, busaju se u grudi, ali kad treba, niko ne progovara..podviju rep i uvuku se u misju rupu..

    E ovo je po meni suština. Neopisiv strah koji je narodu usađen i defetizam koji je zahvatio čitav narod. Svi ćemo se busati i onda će pred zgradu Vlade Srbije otići taman onliko ljudi da ih strpaju u jednu maricu. Ali ni to nije slučajno, jer se ovakva svest ljudima nije kreirala preko noći. Najradije bih i sam digao ruke od sveka, otišao u 3pm ali je dosta kasno u mom slučaju (nema veze sa godinama starosti). Jeste da vlada medijski mrak i da je 90% naroda sa ularom na glavi, ali da li je moguće da se svest ovoga naroda ne može promeniti i da smo postali tolike kukavice za samo deset godina?!

  16. Cene rastu, plate stoje. Životni standard sve gori i gori. Vlast obeća radna mesta a dobijemo otkaze i zatvaranje preduzeća. Vlast obeća neke silne pare od akcija a pare odoše Bog te pitaj gde. Dobili smo viznu liberalizaciju, nekome to verujem znači, ali koji procenat građana je u pitanju?

    Šta je sa životnim pitanjima? Inflacija, recesija? I kako da putujemo (jedino u jednom pravcu). Vlastodršci nam govore o nedovoljnom broju visokoobrazovanih, a ljudi sa fakultetom sede bez posla. Govore o tehnokratiji a posao se dobije po rodbinsko-partjskoj liniji i to više nije nikakva tajna.

    Vlast baca pare na satelite, vakcine, mrcine koje prebijaju po belom svetu a posle građani plaćaju njihove svinjarije. Dižu sebi plate, a građanima stoje već godinama iako su cene otišle ooooohoho. Pričaju o suzbijanju monopola pa idu na koktel kada najveći monopolista otvara svoj šoping mol. Sve je postalo toliko očigledno i bezobrazno da se više i ne zataškava. A narod ćuti i trpi...

    Mogao bih do sutra da nabrajam i da ne pobrojim sve primere hoštapleraja, baronije i bezobrazluka ove vladajuće garniture. Da i ovi što nisu na vlasti nisu ništa bolji, ali kada će neko konačno da odgovara u Srbiji za svinjariju za koju je odgovoran? I dokle će ovaj narod da ćuti i da trpi svako biiip koje mu se baci na glavu?

  17. Imate neku lepu fotku? Pa izvol'te podeliti sa ostalima. Svi koji budu kritikovali fotografije, neka gledaju da kritika bude konstruktivna (nikako maliciozna). Svi mi ovde hoćemo da naučimo nešto, a svi vi koji ostavljate fotografije budite spremni i na kritiku.

    :osmeh: 

    EDIT: Mislim da je najbolje da fotka ne bude šira od 640 pixela jer ova prva koju sam bio metnuo od 720 pixela nije legla u post.

  18. Rezolucija

    Kada smo već kod senzora, da vidimo i šta je to rezolucija (mada verujem da svi znaju ali ajde...). Rezolucija slike, toliko x toliko pixela zavisi od veličine senzora. Veličina slike nam opet određuje ukupan broj pixela, npr 640x480 = 307,200 pixela odnosno, slika veličine 3872x2592 = 10,036,224 pixela, odnosno približno 10 megapixela.

    Formati slike

    Najčešći format u fotografiji je JPEG format koji imaju svi digitalci. Sledeći format koji se koristi jeste RAW odnosno nekompresovana slika koju na računar direktno prenosimo onako kako je aparat zabeležio. Svaki proizvođač aparata ima neki svoj format za raw fajlove, tako je npra kod Nikona to NEF a kod Canona CR2 ili CRW. Raw fajlove uglavnom morate propustiti kroz neki softver i sačuvati ga u nekom od standardnih formata, zavisno za kakvu se kompresiju odlučite. Zadržaću se malo na RAW. Fotografi koji imaju ovu mogućnost fotografišu u RAW iz prostog razloga što RAW mnogo više oprašta eventualne greške i daje mnogo veće mogućnosti kod obrada nego što je to kod JPEG. Tako na primer ako omašite white balance, ako slikate u raw to nije nikakav problem i možete ga naknadno menjati a da se to ni najmanje ne primeti. RAW je nekompresovan fajl i daje znatno veće mogućnosti za obradu a da kvalitet slike ne opada i ne menja se bitno što nije slučaj sa JPEG formatima. Postoje i drugi fotmati ali za fotografiju su uglavnom najbitniji ovi i eventualno TIFF format a o njima možete lepo da pročitate ovde: wikipedia - formati slika

×
×
  • Create New...