Idi na sadržaj

Knjizevnost za decu - pesme, price, bajke...


Preporučene poruke

"Deca se mogu smatrati narodom, pa je i knjizevnost za decu kao narodna, razumljiva za sve, jednostavna, naivna i vedra. Vedrina! Ona je za mene, najpre, znak detinjstva, zatim znak duhovnog i dusevnog zdravlja, i, dalje, vedrina je i povod i smisao mog bavljenja literaturom. Vedro misliti i vedro pisati, u smislu - jednostavno, bistro, pregledno, citko, kratko i jasno, to, bezmalo, znaci biti saradnik Sunca."

Sve što raste...

Sve sto raste htelo bi da raste

- Neka raste i treba da raste!

Sve sto cveta htelo bi da cveta...

- Neka cveta i treba da cveta!

Neka gleda sve sto ima oko,

svako krilo nek leti visoko!

Leteti, leteti, lepo je leteti!

Ziveti, ziveti, lepo je ziveti!

Sve sto leti htelo bi da leti...

- Neka leti, i treba da leti!

Sve sto peva htelo bi da peva...

- Neka peva, i treba da peva

Neka skace sve sto ima nogu,

neka trci svi koji to mogu!

Skakati, skakati, lepo je skakati!

Ziveti, ziveti, lepo je ziveti!

Sve sto trci htelo bi da trci...

- Neka trci, i treba da trci!

Sve sto kljuca htelo bi da kljuca...

- Neka kljuca, i treba da kljuca!

Neka peva sve sto ima glas,

niko lepse, vedrije od nas.

Pevati, pevati, lepo je pevati

! Ziveti, ziveti, lepo je ziveti!

Dusan Radovic

Link ka poruci
Podeli na drugim sajtovima

Ovo sam obozavala..:)

Izokrenuta prica - Branko Copic

Tek je brdo izaslo iza Sunca, a krevet skoci iz prostranog cice, navuce noge na opanke, stavi glavu na kapu i otvori kucu na vratima.

"Gle nocas je je zemlja dobro pokvasila kisu!", zacudjeno progundje brk sucuci cicu, pa brzim dvoristem pozuri niz korake, istjera stalu iz kravei rece:

Rogata livado, idi pasi u zelenoj kravi, a ja cu noge pod put, pa cu poci u drva da donesem sume."Cica stavi rame na sjekiru i namignu babom na svoje oko.

"Bako, skuvaj u jajetu cetiri lonca dok se posao vrati s cice.

Danas ce rucak slatko pojesti starca."

Put raspali niz cicu dizuci svojom sirokom prasinom oblake opanaka. Od toga se uplasise neka kola, pa u trku izvrnuse konje, a uzda ispusti kocijasa i bubnu ledinom o ledja.

Dogadjaj se uplasi od ovoga neobicnog cice i opruzi polje preko nogu jureci brze nego brdo preko zeca. Najzad, kad je bacio sebe ispred pogleda, od zuba mu zacvokota strah i glava mu se dize na kosi:iz obliznjeg vuka virila je krvolocna suma! "Au, sad je bostan obrao cicu!" Obuzet ludim starcem, nas ti strah preskoci preko caksira i podera trn, pa brze od polja pretrca preko zasijane zvijezde.

Pred kucnom babom doceka ga vjerni prag. "Tako mi svetog vuka, eno nedjelje u sumi!", viknu glasina hrapavim cicom. Kuca se prepade, uskoci u babu i zabravi kljuc vratima, a siroto drvo pope se na cicu i gore se uhvati granom za ruke ocekujuci dvoriste da dojuri u vuka.

Draga djeco, ova je prica pretrpejela zemljotres, pa je u njoj sve ispreturano. Pokusajte da svaku rijec vratite na njeno mjesto. : )

Link ka poruci
Podeli na drugim sajtovima

Sa rodom sam rasčistio

Sa rodom sam rasčistio

saznao sam tajne stvari

tata me je izmislio

al' ne mari al ne mari.

Krio sam se u stomaku

kad sam bio sasvim mali

lepo beše u stomaku

dok me nisu prepoznali.

Otad više mira nemam

strine ujne ah te žene

taman htedoh da odremam

da vek mine iznad mene.

Rađaj se već viču na me

baš ih briga što sam mali

pristao sam sve zbog mame

da je ne bi rasplakali.

Sa rodom sam raskrstio

razumem se u te stvari

znam ja dobro gde sam bio

al' ne mari al ne mari.

Rajko Petrov Nogo

Link ka poruci
Podeli na drugim sajtovima

Au sto je skola zgodna- Ljubivoje Rsumovic

Au sto je skola zgodna,

leci lenjost i samocu,

ko da mi je kuca rodna,

steta sto ne radi nocu!

Kad nisam u svojoj skoli,

mene moja dusa boli,

nema one druzine,

da delimo uzine.

Au sto je skola sjajna,

u klupama par do para,

svaki sapat, svaka tajna,

jednu novu ljubav stvara.

Kad nisam u svojoj skoli,

mene moja dusa boli,

nema one s kikom

koju ne dam nikom!

Link ka poruci
Podeli na drugim sajtovima

КО СТАНУЈЕ У ЛОПТИ

Стварно, ко станује у липти, у тој округлој и веселој кући?

Можда у лопти станују виле, можда патуљци, а можда мађионичари? У лопти можда станују виле, али виле нико није видео ни у шуми а камоли у лопти. Ни у највећој лопти људи не могу да станују, али патуљци могу. У лопти, вероватно, живе мађионичари. Они могу у све и свашта да се претворе и свуда и на сваком месту да постоје, па и у лопти.

Можда...можда, али ко, стварно, станује у лопти?

У лопти станује...станује...станује...један бели, сасвим бели зец.

Зато лопта скакуће.

И у лопти станује...станује...једна бела птица.

Зато лопта лети.

И у лопти станује још један точак.

Зато се лопта котрља.

Кад зец, птица и точак спавају у својој округлој кући без врата и прозора, онда лопта мирује. Становници лопте се добро слажу. Посвађају се само онда кад се у њихов живот умешају ноге. О томе постоји и ова прича:

Спава зец у лопти и спава птица у лопти и спава точак у лопти и лопта на зеленом игралишту мирује. Онда до лопте дотрче две ноге и лева шутне лопту. Точак се пробуди, почне да се котрља и да виче:

– Зеко, зашто ме гураш? Хоћу да спавам.

Онда десна нога удари лопту, а зец се пробуди и лопта почне да скакуће по игралишту. Зец тада виче:

– Птицо, зашто ме будиш? Хоћу да спавам.

Тада опет лева нога удари лопту, пробуди се птица и лопта полети у вис. Тада птица зацвркуће:

– Точкићу, точкићу, зашто ме будиш? Хоћу да спавам.

Точак одговори да никога није пробудио и тако настане свађа у лопти између зеца, точка и птице.

И знате ли шта онда бива са лоптом? Тада сваки становник лопте вуче на своју страну и лопта се час котрља, час скакуће, а час лети.

Играчи кажу да је најбоље започети утакмицу онда кад се у лопти свађају точак, зец и птица...

На лопти немојте правити врата – кроз врата ће одлетети птица, одскакутаће зец и откотрљаће се точак.

Драган Лукић

Link ka poruci
Podeli na drugim sajtovima

Brojalice

Brojalice su stare govorne igre, cesto sastavljene od besmislenih rijeci koje se dobro rimuju i izgovaraju ujednacenim i prijatnim ritmom.

Neke brojalice imaju sve odlike cijelovite igre, koja ima svoj uvod ili pripremu za igru, glavni dio, sa pravilima igrovnih postupaka i kraj, kojim se ostvaruju igrovni zadaci.

Lakoca izgovaranja rimovanih rijeci u brojalici budi kod dijeteta potrebu za pjevusenjem tih rijeci, a onda i za pronalazenjem poznatih melodija kojima ce "obojiti" cijeli teks brojalice. Tako na kraju mnoge brojalice dobijaju muzicku obradu, cime se olaksava njihovo dalje prenosenje medju dijecom.

Postoje brojalice sa odredjenim i jasno iskazanim sadrzajem, i one takozvane, smisaone besmislice. Medju djecom, velikom i malom, najpopularnije su brojalice koje cine kombinacju ova dva tipa.

Posebnu vrijednost imaju brojalice koje su po zastupljenosti nekih glasova, dobra vjezba za artikulaciju tih glasova.

Enci, Benci, Na Kamenci...

Enci, benci, na kameni,

tuje sjede dva mladenci,

ene, bene, van !

En, ten, tini,

sava raka tini,

sava raka, tika, taka,

bija, baja, buf !

Kara duka,

kara zec,

trci zec !

Bukva, bukva, kvan, kvan,

jedan ide s kola van !

Elem, belem, cedile,

mjesi mama lepinje.

Jednu meni dala,

velika joj hvala !

Čiči, čučo, čočo, čar,

cestom ide dimnjacar.

Đađa, đuđu, đođo, đin,

pored vode pjeva mlin !

Kreke, kreke, kreke, kreke,

stale zabe blizu rijeke.

Klepe, klepe, klepe, klepe,

roda kaze: al su lepe.

Cule zabe rodu,

pa hop, hop ! u vodu.

Eni, meni, seni,

seni cokolada,

bur, bur, limunada.

Enika, menika, sekunde,

abus, dabus, domine,

trus, pikus, caja, vaja,

buba nikolaja.

Od komore do komore,

tuc, muc,

sareno, vareno jaje.

Placko stalno place,

ujelo ga mace.

Jedan kovac konja kuje,

kolko cavli potrebuje ?

To mi reci ti,

ako znades brojati.

U vrticu ljubica,

na njoj mala bubica.

Poljubila cvijet,

pa ode u svijet.

Leti, leti pticica,

oko malog klipica.

Ptica pjeva: - Ciri- biri,

ko ne slusa, neka zmiri.

Link ka poruci
Podeli na drugim sajtovima

Majka je majka, najlepsa bajka...

Pevali smo im od obdanista na svaki 8. mart secate se, zar ne?

"Odakle nam usi? Rodila ih majka,

Odakle nam ruke? Rodila ih majka,

Odakle nam oci? Rodila ih majka,

Sve na svetu rodila je majka.

U svom zivotu ja sam sre(o/la)

Mnoge, mnoge dobre zene,

Al' je samo jedna majka

Htela da rodi bas mene!

Dobra mama

Lepa mama

Samo jedna, nasa mama

Blago vama

Blago nama

Blago svima, sa mamama! (KLAP-KLAP)"

Link ka poruci
Podeli na drugim sajtovima

''Moj je tata

k'o svanuće

moj je tata

nebo plavo

On je čuvar naše kuće

on je čuvar naše kuće

on je uvek ono pravo!

Odavde do mora

nema takvog stvora

nema takvog blaga

k'o što je moj tata

Zašto ćemo kriti

kada svi to znate

baš je lepo biti

dete moga tate!

Kad me neka

tuga mori

kažem tati

on to shvata

Svaka tuga manje boli

svaka tuga manje boli

kada za nju zna i tata!

Odavde do mora...''

:srce:

najlepša pesma o tatama....

Link ka poruci
Podeli na drugim sajtovima

VUČE VUČE BUBO LENJA

Neko pliva u Savi

Neko radi u Rumi

Neko šeta u travi

A vuk živi u šumi

U školi ga ne vide

Nema ni maturu

U muzeje ne ide

Prezire kulturu

Vuče vuče bubo lenja

Šta će reći pokolenja

Vodio si život buran

Pa ostao nekulturan

Usta su mu snažna

Duša mu je drumska

Obećanja lažna

A ćud mu je šumska

Uvek oštro reži

Uvek budan leži

Čak i kada beži

Ka zverstvima teži

Vuče vuče bubo lenja

Šta će reći pokolenja

Vodio si život buran

Pa ostao nekulturan .

Mnogo sam volela ovu pesmu kad sam bila klinka:srce:

Link ka poruci
Podeli na drugim sajtovima

U gradu Strmoglavcu

čudan je vašar jako

prodavac, kupac, roba

sve vam je naopako

na samoj kapiji grada

ispod kamenog luka

kozica, dobra Belka,

prodaje starog vuka.

Evo i miša starog,

sa puškom, nije varka,

doziva, mami kupce,

prodaje mačka Marka.

A samo korak dalje

novoga čuda eto

nekakav mačor strogi

kupcima nudi pseto.

Kupusna glava stoji

krotka je poput sveca

o vratu drži oglas

Nudim četiri zeca.

Magarac Njako Njakić

kupcima nudi lava.

Pošto ga daješ kume?

pita ga strina krava.

Jarića dvoje imam!

grlat krokodil zja

debeli, teški, masni.

Oba kupujem ja!

S tezge krekeće žaba:

prodaću tebi rodu,

trske, vetar i sunce.

Meni - muve i vodu!

Žirafa važno šeta

nebeski poduporanj

ne može stana naći

traži crkveni toranj.

Kamilu, pustinjsku lađu,

spopao čudan bes,

kroz vašar cupka, viče:

dođite, učim ples.

Iz šatre zove lija

ima lukavo oko

odlično čistim perje

dođite, gospa koko.

Oko kineskog zmaja

buljuk se dece plete

a on za dinar, za dva

izvodi vatromete

Beskućna kuca skita

tužno joj svetle zene

svakoga uz put pita

Zašto ne kupiš mene?

Na kraju dolazi stražar

gospodin Motka Noj,

uvis palicu diže

Svršen je vašar! Stoj!

Ribarčeta san

Al' se nebo osmehiva!

Al' se reka plavi!

A ribarče u čun sniva,

Jasno k'o na javi.

On hitnuo udičicu,

Ribicu je stek'o,

Metnuo na žeravicu,

Pa je tako pek'o.

''Žeravice, de se trudi,

Nemoj tako sporo!''...

Ribica mu veće rudi,

Gotova je skoro.

Rudi riba - jošte malo -

Sad mu je pečena!

Srce mu je zaigralo:

''Amo sad, milena!

''Dole ćemo jako sesti;

Al' će da se sladi!

Mor'o bih te, ribo, jesti

I da nije gladi!''

Pa je uze, pa njom brže

Da primakne k usti -

Čun se ljuljnu - on se trže -

Ode sanak pusti!

Branko Radičević

Link ka poruci
Podeli na drugim sajtovima

Nemam pojma o da li to mogu na ovoj temi, ali aj' da probam

Preporučio bih svakome ko ima dete, a da pri tom dete zna da čita, da mu kupi nešto od Borke Živić, kao što je npr Mrmor i bes, Volim te s one strane ogledala ili/i Prodavac kikirikija.

Preporučujem sve ove tri knjige, jerbo je Borka sjajan pisac i uvrštena je u antologiju 10 najbolji srpskih pisaca za mlade duhom :pljuc:

Link ka poruci
Podeli na drugim sajtovima

Materina maza

Ima dete u selu,

ime mu je Laza,

Al ga zovu drukčije

Materina maza.

Kada sva deca ustanu,

On i onda spava,

Kad mu kažu Ustani!

Njega boli glava".

Kad ustane, ne ume

Da se sam obuče,

Ne sme da se umije,

Ište vode vruće.

Kad ga žulji cipela,

On cipelu tuče,

Tad ga ruka zaboli,

Pa onda jauče.

Kad mu dadu jabuku,

On bi hteo šljiva,

Kad mu pruže pogaču,

Onda bi koljiva.

Kad se malo ogrebe,

Plače i zapeva

"Jao, jao, pomagaj

Izaće mi creva!"

Kad je suvo, zamesi

blata pa se kalja,

Kad ga mati pokara,

Legne pa se valja.

Kad mu uspu tarane,

On bi jeo riba,

Kad se riba najede,

Tad ga "boli tiba".

Pa ga zato ne zovu

Po imenu Laza,

Već jadno, žalosno

Materina maza!

Ala je lep ....

Ala je lep

Ovaj svet,

Onde potok,

Ovde cvet,

Tamo njiva,

Ovde sad,

Eno Sunce,

Evo hlad!

Tamo Dunav,

Zlata pun,

Onde trava,

Ovde žbun,

Slavuj pesmom

Ljulja lug.

Ja ga slušam

I moj drug.

Cika Jova Zmaj

Link ka poruci
Podeli na drugim sajtovima

Od kuće do škole,

od škole do kuće,

uvek se ponešto

šapuće, šapuće.

Tiho, tiše,

tiho, tiše,

tiho - ko padanje kiše.

Šapuću se pisma

i šapuću tajne,

šapuću se zakletve

velike i trajne.

Tiho, tiše,

tiho, tiše,

tiho - ko padanje kiše.

Dragan Lukić

Ove pesmice se sećam i danas pa redovno pevušim unucima da baš ne izgovaram onako kao da pričam ,lepše im za pamćenje.Onda i oni nauče da pevuše pa još kada imitiraju balerinu e to vam je poseban doživljaj.

Link ka poruci
Podeli na drugim sajtovima

Kad bi meni dali

Kad bi meni dali jedan dan,

ja ga ne bih potrošio sam.

Pola dana ja bih dao nekom

ko je dobar, a slučajno sam.

Igrali bi, pričali bi nešto.

Trčali bi, skakali bi vešto

ja i dobar, a slučajno sam.

Kad bi meni dali kišobran,

ja ga ne bih potrošio sam.

Pola mesta ja bih dao nekom

ko je dobar, a slučajno sam.

Kišilo bi, dok mi koračamo,

pola tamo, a pola ovamo.

Stavili bi dan pod kišobran

ja i dobar, a slučajno sam.

Kad bi meni dali jedan dan,

ja ga ne bih potrošio sam.

Branislav (Brana) Crnčević

Link ka poruci
Podeli na drugim sajtovima
  • 2 sedmica kasnije...

Mačak i petao

Imala baba u šumi kuću i u kući petla i mačka. Kad je baba umrla, ostali su u kući samo mačak i petao. Oni su se lepo slagali i voleli kao braća.

Jednoga dana pođe mačak u šumu da traži štogod za ručak. Petlu reče:

- Ne šali se da izlaziš iz kuće dok ja ne dođem, jer može doći lisica, pa će te odneti.

Petao reče da neće izlaziti, a mačak ode u šumu. Čim mačak ode, dođe lija pod prozor i stade pevati:

Petliću, petliću,

crveni fesiću,

zeleni repiću,

donela ti teta

pšenice belice,

hodi pojedi!

Prevari se petao, izlete kroz prozor, a lija ga zgrabi za vrat, pa pobeže u šumu.

Stade petao kukati:

Maco, braco,

lija mene davi,

hodi me izbavi!

Kad mačak iz šume ču petlovo dozivanje, on potrča u pravcu odakle je glas dolazio, pa sustiže lisicu i stade je grebati po licu i očima. Lisica se uplaši, ispusti petla i pobeže. A mačak odvede petla kući.

Drugog dana pošao je mačak opet u šumu da traži štogod za ručak, a petlu reče:

- Ne šali se da izlaziš iz kuće dok ja ne dođem, jer može doći lija da te odnese.

Petao reče da neće izlaziti, a mačak ode u šumu. Čim mačak ode, dođe lija, stade pod prozor i poče pevati:

Petliću, petliću,

crveni fesiću,

zeleni repiću,

donela ti teta

pšenice belice,

hodi pojedi!

Prevari se petao, izlete kroz prozor, a lija ga zgrabi za vrat, pa pobeže u šumu.

Petao opet poče kukati:

Maco, braco,

lija mene davi,

hodi me izbavi!

Kad to ču mačak iz šume, on opet potrča u pravcu odakle je glas dolazio, sustiže lisicu i poče je grebati po licu i očima. Lisica se uplaši, ispusti petla i pobeže. Mačak opet dovede petla kući.

Trećeg dana pođe opet mačak u šumu da traži štogod za ručak, a petlu reče:

- Ne šali se da izlaziš iz kuće dok ja ne dođem. Može doći lisica da te odnese, a ja neću čuti, jer ću ići daleko.

Petao reče da neće izlaziti, a mačak ode u šumu. Čim ode mačak. dođe lija pod prozor i stade pevati:

Petliću, petliću,

crveni fesiću,

zeleni repiću,

donela ti teta

pšenice belice,

hodi pojedi!

Ali petao ne htede izaći. Tad se lija sakri iza kuće, pa opet zapeva:

Petliću, petliću,

crveni fesiću,

zeleni repiću,

donela ti teta

pšenice belice,

hodi pojedi!

Ne može petao da miruje, nego sve više naginje glavu kroz prozor da vidi gde to lija peva.

A lija njega za vrat cap-carap, pa pobeže u šumu.

Petao je opet dozivao mačka:

Maco, braco,

lija mene davi,

hodi me izbavi!

Mačak ga nije čuo.

Narodna priča

Izmenjeno od strane člana vesticara
Link ka poruci
Podeli na drugim sajtovima
  • 3 sedmica kasnije...

Bajka o labudu - Desanka Maksimovic

Zivela na vrhu planine mala Snezana, kraljica zime. Na nozicama je imala cipele od srebra, bila je ogrnuta belim plastom, poprskanim sneznim zvezdicama, na glavi je nosila ledenu krunu koja se prelivala u bezbroj boja kada suncev zrak na nju padne. Kralljici zime nije bilo hladno ni na vrhu planine. Spavala je u sneznom gnezdu, golisava se valjala po smetovima, vozila se po jezeru na nekoj crnoj ptici tuzno oborene glave.

Kako je Snezana bila vrlo mala, mogla je sasvim udobno da joj sedne u krilo. Padale su na to jezero i druge ptice, divlje patke i guske, ali su one bile suvise male da bi mogle maloj kraljici zime sluziti umesto camcica.

Cesto je Snezana mislila zasto li je crna ptica tuzna, zasto uvek obori glavu, i jednom je upita: - Moj crni camcicu, zasto si uvek toliko tuzan? Kako, mala kraljice znas da sam tuzan? Tiho pevusi ploveci jezerom: kad te na obali ugledam, uvek ti radosno mahnem krilom- odgovori ptica okoliseci.

Tuzan si, tuzan camcicu, uvek sumorno obaras glavu i gledas u vodu. Reci mi sta te mori, mozda cu ti pomoci - rece Snezana. Ali ptica ne odgovori nista, samo jos vise obori glavu i zaplovi brze. Snezana toga dana nije htela vise da navaljuje pitanjima, ali cvrsto u sebi odluci da dozna tajnu crne ptice.

Stalno je krisom posmatrala iz svog sneznog gnezda nebi li videla sta radi kad je sama. Tako posle nekoliko dana opazi da je ptica jos vise pogla glavu, kao da se zagledala u svoju sliku u vodi, i plovi lagano, lagano rekao bi covek ne mice se.

Samo kad nekoliko trenutaka Snezana okrene pogled na drugu stranu i opet ga vrati na jezero, opazi da se ptica malo odmakla sa mesta gde je bila. Brzo se iz svog gnezda spusti do jezera, pa je ponovo upita: Camcicu moj crni, reci mi zasto si tuzan? Ja sam kraljica sve ove beline, kraljica sam zime i sneznih pahuljica. Zar ne verujes u moju moc? Hajde provozaj me jezerom, pa ces mi onda reci svoju tajnu. Ptica tiho doplovi glatkom povrsinom vode ne dizuci na njoj ni jednog talasica, pruzi svoje krilo i kada Snezana sede na njega, otisnu se polako prema sredini jezera.

Okolo je sve bilo belo, belele su se grane stabla drveca, beleli se oblaci na nebu, belele se veverice sto su katkad skakale s grane na granu, blistala se od beline Snezana, kraljica zime.

Mala kraljice, odvec sam uzbudjena i nemogu ti reci sta me tisti, - prozbori najzad ptica, ali dovece dodji opet na obalu pa ces cuti.

Celog dana je Snezana bila nemirna i jedva cekala da padne noc. Kad se smrklo, otisla je na obalu jezera gde je crna ptica vec cekala.

Skrivena u noci, ispovedala se tiho kraljici zime.

Sve je oko mene belo, i drvece i nebo i zveri, i ti mala kraljice, samo sam ja od noci crnja. Zato me mori tuga.

Cuvsi to Snezana radosno rece: kad ti je to jedina nevolja, camcicu ne brini! Ucinicu da i ti postanes beo, zaplovi nocas na sredinu jezera i cekaj.

Posle ovoga kraljica je otisla do ledene kule, na stenje, gde je zivela Srebrna Zvezda , majka svih pahuljica. Mogla joj je i zapovediti, ali Srebrna Zvezda je bila veoma, veoma, stara pa je Snezana zbog toga umiljato zamoli:

Dobra Srebrna Zvezdo, ti sto si mojoj majci odecu tkala, posalji nocas na pticu sto stoji sred jezera jato pahuljica i njima zauvek pokrij njeno perje.

Ucini da se sutra probudi sva bela kao sneg mog prestola.

Tako je molila Snezana, a crna je ptica uzdrhtalo cekala na sred jezera. Kada bi oko ponoci, san pticu savlada, ona polozi glavu na krilo i ostade tako nepomicna. A, istog casa pade jato pahuljica i svu je zaveja, te u trenu postade bela kao sneg na prestolu kraljice zime. Ujutru Snezana opazi da vodom plovi beli labud, prvi na svetu. Drugi su se posle toga radjali i umirali, ali taj pravi jos i sad zivi i po istom jezeru vozi Snezanu, kraljicu zime.

Link ka poruci
Podeli na drugim sajtovima
  • 4 meseci kasnije...

Izokrenuta priča - Branko Ćopić

Tek je brdo izašlo iza Sunca, a krevet skoči iz prostranog čiče, navuče noge na opanke, stavi glavu na kapu i otvori kuću na vratima.

"Gle noćas je je zemlja dobro pokvasila kišu!", začuđeno progunđa brk sučući čiču, pa brzim dvorištem požuri niz korake, istjera štalu iz krave i reče:

"Rogata livado, idi pasi u zelenoj kravi, a ja ću noge pod put, pa ću poći u drva da donesem šume." Čica stavi rame na sjekiru i namignu babom na svoje oko.

"Bako, skuvaj u jajetu četiri lonca dok se posao vrati s čiče.

Danas će ručak slatko pojesti starca."

Put raspali niz čiču dižući svojom širokom prašinom oblake opanaka. Od toga se uplašiše neka kola, pa u trku izvrnuše konje, a uzda ispusti kočijaša i bubnu ledinom o leđa.

Događaj se uplaši od ovoga neobičnog čiče i opruži polje preko nogu jureći brže nego brdo preko zeca. Najzad, kad je bacio sebe ispred pogleda, od zuba mu zacvokota strah i glava mu se diže na kosi:iz obližnjeg vuka virila je krvoločna šuma! "Au, sad je bostan obrao čiču!" Obuzet ludim starcem, nas ti strah preskoči preko čakšira i podera trn, pa brže od polja pretrča preko zasijane zvijezde.

Pred kućnom babom dočeka ga vjerni prag. "Tako mi svetog vuka, eno nedjelje u šumi!", viknu glasina hrapavim čičom. Kuća se prepade, uskoči u babu i zabravi ključ vratima, a siroto drvo pope se na čiču i gore se uhvati granom za ruke očekujući dvorište da dojuri u vuka.

Draga djeco, ova je priča pretrpejela zemljotres, pa je u njoj sve ispreturano. Pokušajte da svaku riječ vratite na njeno mjesto. : )

Link ka poruci
Podeli na drugim sajtovima
  • 3 sedmica kasnije...
  • 1 godinu kasnije...

Nekoliko najomiljenijih

---------------------

Zamislite

Zamislite, deco, jedno veliko more,

i u tom moru jednu veliku lađu,

i na lađi okrugle prozore,

i na jednom prozoru - princezu Nađu.

Zamislite, sad, deco, to isto more,

i u tom moru istu veliku lađu,

i na lađi iste okrugle prozore,

i na drugom prozoru - razbojnika Kađu.

Zamislite onda: bura ide,

vetrova fijuk i talasi,

i jedan talas princezu skide

i poče mladi život da gasi.

Zamislite, deco, sto talasa,

većih sto puta od svake princeze,

može i ajkula svakoga časa

na modrom talasu da se doveze.

Strahom i bolom obuzet,

pojavi se otac princezin

i reče:

- Onaj biće mi zet,

ko spase mladi život njezin!

Zamislite, deco, puna lađa,

sve oficiri, prinčevi, admirali...

I svi ćute, svi drhte, samo Kađa

skoči - i more ga zali.

Kađa izvali strašnu psovku na račun vetra,

na adresu života, na ime mora,

izbeže smrti mišolovku

i spase princezu iz valova.

Zamislite sad: otac taj,

kralj sigurno, a car verovatno,

podiže Kađu u zagrljaj

i poljubi ga nonšalantno.

- Ovo je kćer moja, a žena vaša -

princeza mila Nađa!

- A ja sam, s dopuštenjem,

izvinite na smetnji, razbojnik Kađa!

Umiri se more, zataji vetar, stade lađa...

Puni straha, puni stida, prepuni jeze -

svi gledahu u pravcu princeze.

- Hrabri Kađa, reče bleda princeza,

ja sam vaša Nađa...

Izvinite, tata, na ovom svetu

svašta se događa!

Bolesnik na tri sprata

Našega starog doktora Jana

telefon zove s Kalemegdana:

¨Doktore dragi, hitno je vrlo,

imamo gosta, boli ga grlo!¨

¨Imate gosta?

Da nije stranac?¨

¨Pravo ste rekli. Jest', Afrikanac!¨

¨Doći ću brzo, za jedan sat.

Kažite samo: na koji sprat?¨

¨Na kome spratu? Teško je reći,

boli ga čitav - drugi i treći.¨

Čudom se čudi naš doktor Jan:

¨Kakav bolesnik? Je l' trospratan?¨

¨Doktore, jeste, to nije varka,

zovemo, znate, iz zoo-parka.

Žirafu jednu boli nam vrat,

a to je - drugi i treći sprat.¨

Branko Ćopić

Tužna muha

Tužna muha jutros izjavila:

- Joj, sva mi se čeljad podavila!

Jedan otac

Skočio u ocat,

Skliznu djeda

U lonac pun meda,

Jednu seku

Nadjoše u mlijeku,

Dva mi brata

Udavi salata,

Jednu strinu

Izgubih u vinu,

A dva strica

Ubi šljivovica...

Slomila je tuga jadnu muhu

Te i ona skočila u juhu.

Grizor Vitez

SVINJA

Svinji obor dojadio

načisto joj se zgadio.

- Kakva mi se daje hrana

sva prljava i probrana,

još to zovu splačinama!

Odlučila da će sama

sebi hranu da poseje.

Al’ gazdina njiva gde je?

A kada se seme baci

koji drugi su koraci?

Kako to izgleda njiva,

da l’ kukuruz se zaliva?

Preduzeti koje mere

vreme kad je da se bere.

I šta će mi takva klopa

kada mora da se kopa?

Lakše mi je u oboru,

sve donesu lenjom stvoru,

ne prija mi takva trka!

Reče svinja i – zahrka.

Ljiljana Milovanović

Link ka poruci
Podeli na drugim sajtovima
  • 4 meseci kasnije...

Čudi me da ovo nemamo. :) Evo jedne meni posebno drage iz možda prvog ili drugog osnovne, odnekud, tamo daleko:

LUDI DAN

Pijetao mi jutros reče:

- Kume dragi, dobro veče !

- Je li ovo san il' java ?

S miševima mačka spava.

Krezub jarac puši lulu,

siv magarac svira frulu,

za rep liju guska vuče,

šaran leti iznad kuće...

S punom torbom majmun stran

čestita mi - ludi dan !

Darova je puna torba:

od bunike u njoj čorba,

posoljene tu su šljive,

na roštilju lude gljive,

od trnjina šljivovica,

od kopriva gibanica,

od paprika med u zdjeli,

od kukolja hljebac bijeli ...

Rep podvinu majmun tad:

- Pij i jedi, bit ćeš mlad !

Gledam jadan, što se zbiva:

sjekira u vodi pliva,

koza vijenac meće na se,

u pidžami zijeva prase,

potkovana žaba rza,

uz brijeg teče rijeka brza,

vjeverica pjesmu piše,

u maramu mjesec kiše ...

- Jao, ljudi, što je to ?

U rog rođen duva vo !

Obratih se tad na pijetla:

- Obraza ti, rekoh, svijetla,

kakve li su ovo stvari ?

A meni će kokot stari:

- Gle, u Mudroj Knjizi piše:

"Čarolija nema više.

Tek istina jedna živa

u ovoj se knjizi skriva:

da još ima ludu čar

t r i d e s e t i f e b r u a r

za kog ne zna kalendar !"

GUSTAV KRKLEC

Izmenjeno od strane člana Morpheus
Link ka poruci
Podeli na drugim sajtovima

Uvodnu rečenicu pročitati u prethodnom postu, da je ne prepisujem. :kez:

KAKO ŽIVI ANTUNTUN

U desetom selu

Živi Antuntun.

U njega je malko

Neobičan um.

On posao svaki

Na svoj naćin radi:

Jaja za leženje

On u vrtu sadi.

Kad se jako smrači,

On mrak grabi loncem.

Razlupano jaje

On zašiva koncem.

Da l' je jelo slano,

On to uhom sluša.

A ribu da pjeva

Naučiti kuša.

Na livadu tjera

Bicikl da pase.

Da mu miše lovi,

On zatvori prase.

Guske sijenom hrani,

Snijegom soli ovce.

A nasadi kvočku

Da mu leže novce.

Kad kroz žito ide

On sjeda u čun.

Sasvim na svoj način

Živi Antutun.

Grigor Vitez
Link ka poruci
Podeli na drugim sajtovima
  • 4 sedmica kasnije...

Bolesnik na tri sprata

Našega starog doktora Jana

telefon zove s Kalemegdana:

¨Doktore dragi, hitno je vrlo,

imamo gosta, boli ga grlo!¨

¨Imate gosta?

Da nije stranac?¨

¨Pravo ste rekli. Jest', Afrikanac!¨

¨Doći ću brzo, za jedan sat.

Kažite samo: na koji sprat?¨

¨Na kome spratu? Teško je reći,

boli ga čitav - drugi i treći.¨

Čudom se čudi naš doktor Jan:

¨Kakav bolesnik? Je l' trospratan?¨

¨Doktore, jeste, to nije varka,

zovemo, znate, iz zoo-parka.

Žirafu jednu boli nam vrat,

a to je - drugi i treći sprat.¨

Branko Ćopić

Izmenjeno od strane člana Morpheus
Link ka poruci
Podeli na drugim sajtovima

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Gost
Odgovori na ovu temu...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

×
×
  • Create New...