Batman

[Mia 6075]

Znate li tko je Caped Crusader ili možda Masked Manhunter? Malo vjerovatno. A je li vam poznato ime The Dark Knight? Eventualno. No siguran sam da će vam jedno ime biti dobro poznato – BATMAN. Maskirani osvetnik Gotham Citya. Alter ego milijunaša Brucea Waynea. Smrtni neprijatelj sveg zla u višemilijunskom gradu punom frustriranih pokvarenjaka koji zagorčavaju zivot poštenom svijetu, a kojima policija nije sposobna stati u kraj. Priča o ovom pravedniku i Križaru, kako mu je jedno od imena, poznata je, vjerujem, svima…

Crtač Bob Kane i scenarista Bill Finger odlučili su korijene svoga stripa smjestiti u noć kada jedanaestogodišnji Bruce Wayne, od majke Marthae i oca Thomasa, postaje siročić. Na povratku iz kina tročlanu obitelj presreće ulični razbojnik Joe Chill i u oružanoj pljački ubija dječakove roditelje. Bruce se zaklinje na osvetu, a o malom dječaku nastavlja skrbiti vjerni batler Alfred (iako u jednoj od mnogobrojnih edicija koje su slijedile, scenarist Lin Wein nudi drugi razvoj događaja). Batman nije superjunak tipa Supermana, Flasha, Wonder Woman i ostalih. On nema nikakvih nadprirodnih moći koje bi ga izdvajale od običnih smrtnika. Ne, jer i sam je jedan običan građanin – sve što je postigao, postigao je uz pomoć jake volje za osvetom, mržnje prema zlu, uporne tjelovježbe, nadprosječne inteligencije i velikog obrazovanja.

Da bi neko postao superjunak, moraju postojati i super-lopovi, a takvih u Batmanovom svijetu nikada nije nedostajalo. Od Jokera, s kojim se Batman u strip kao i igranim izdanjima susretao više nego bilo s kim drugim, i kojeg mnogi (kao i ovdje potpisani) smatraju za najvećeg negativca svih vremena, preko Pingvina, Scare Crowea, Riddlera, Poison Ivy, do Mr. Freeza (u potpunosti odbacujući performans Schwarzenegera u svima ‘najdražem’ filmu ovog junaka). U ovih šezdeset i nešto godina plejada likova koji su prošli kroz Gotham City, a i koje je Batman susretao na drugim mjestima, popela se do nevjerovatnih cifri, i sam pokušaj da se oni pobroje zahtjevao bi široki naučni rad i istragu svjetskih razmjera. No, s druge strane ovdje možemo pobrojati Batmanove pomagače bez po muke. Hoćemo zajedno? Ide: Alfred, kojeg, po jednoj legendi, uvijek ‘young master Bruce’ naslijedi sa vilom i koji mu pomaže u svemu, i sam osmisli prve igračkice sa kojim Batman počinje borbu protiv ‘govana’ na ulicama Gothama; Robin (aka. Dick Grayson, a poslije, i do sad, Nighthawk; početnik koji je također izgubio roditelje od nekih mafioza, i kojeg Batman uzme pod svoje okrilje, pa ga on poslije napusti i počne samostalnu karijeru borca protiv zločina); Batgirl (opet izuzimajući svima ‘najfenomenalniji’ film ovog junaka) je kći komesara Gordona, Barbara, koja zaluđena Batmanom počinje i sama maskiranu borbu protiv kriminala, bez znanja njenog oca. Na kraju bi bez sumnje trebalo spomenuti lik koji je manje pomagao a češće trebao pomoć od Tamnog Viteza: Cat Woman, mali lopov koji se pod okriljem noći uvlači u kuće Gothamskih pokvarenjaka i krade njihove vrijednosti. Lik iza maske mačke se mjenjao tokom godina, ali najpoznatiji je lik prostitutke Seline, koja krađom pokušava povisiti svoj položaj u društvu. Ona je ujedno i jedna od mnogih ljubavi Lovca na ljude.

Kako završiti ovaj kratki prikaz Batmanovog svijeta nego riječima čovjeka koji je zaslužan za najveću evoluciju Batmana u posljednjim desetljećima 20. stoljeća, Frankom Millerom. Čovjek koji je stvorio takve knjige kao što su The Dark Knight Returns (1987) i Batman: Year One (1988), i koji je nakon 50 godina Batmana prikazao u njegovom najjezovitijem izdanju: od običnog detektiva s kraja 50 – ih, preko borca protiv vanzemaljaca i vijetnamaca tokom 60 – ih i 70 – ih, pa sve do doba s kraja prošlog stoljeća, koje bi se od sada trebalo zvati ‘Doba Franka Millera’, barem za mnogobrojne fanove Batmana, čiji je rad nastavljen u filmovima koji su uslijedili (barem do ‘Batmana i Robina’, kod kojeg me riječi napuštaju).

S obzirom da je prije nekoliko godina Batman napunio 60 godina (ko bi rekao?!?), ovom prilikom bi autor ovog nadasve poučnog teksta želio iskazati želju kojoj će se vjerujem mnogi pridružiti: "Da nam ostanes još 100 godina, Batmane!!!"

BATMAN: Year One

Frank Miller & David Mazzucchelli

Predgovor

Ako se vaše sjećanje na Batmana ograničava samo na Adama Westa i Berta Worda kako razmjenjuju blesave pošalice dok mlate gostujućeg, propalog Vincenta Pricea, ili Cesara Romera, nadam se da će vam ova knjiga predstavljati pravo iznenađenje. Za mene Batman nikada nije bio tek zabavan. Imao sam osam godina kada sam ugrabio jedan godišnjak od osamdeset strana sa police lokalnog supermarketa. Crtež jedne od priča izgledao je dobro i jezivo.

Gotham su predstavljali betonski tuneli obasjani hladnom mjesečinom, produhani vjetrovima i bez dna, koje su oblaci gradskih svjetala oivičavali vlažnom, bijelom izmaglicom, miljama ispod mene. Zvuci ulice bili su tiha, tužna rika, neprekinuta i nepromjenjena.

A onda, negdje dolje u kamenom pacovskom labirintu, u daljini ali neprigušeno, prsnulo je prozorsko staklo. Zvuk gotovo da je bio lijep, poput zvončića. Zvončići su se pretvorili u jedno jedino, iritirajuće zvono; alarm protiv provale, stari tip. Tompsonka poče da bljuje vatru na zvono. Luđak se nasmija divlje, zlobno. Smijeh je odjekivao vječno.

Sjenka se nadvi nada mnom, sa visina. Krila se raširiše gotovo nečujno, tu, u blizini.

Blistavo i vlazno – crno na zatamnjenoj podlozi neba – čudovište, div, spodoba, poleti naprijed, zastade na ispustu zgrade i zabaci glavu, pažljivo osluškujući zadnje sekunde smijeha.

Mjesečina namignu preko njegovih leđa, preko masivnih ramena, duž povijenog, nabreklog vrata, preko lobanje, napravivši trougao sa jednim špicastim uhom slijepog miša.

Uzdiže se u prostoru, raširi krila, potom poče da propada, sa krilima koja se sada jasno pretopiše samo u plašt obmotan oko tijela čovjeka.

Stvor prolijeće pored mene, sjenka kliza preko zidova, guta čitave zgrade, osvjetljena oblacima odozdo.

Sjenka se izgubi u oblacima. I nestade.

…dzinovski strip je koštao 25 centi, ali sam ga ipak kupio.

izvor: klik na link