Idi na sadržaj

Preporučene poruke

Dvorci i letnjikovci Vojvodine nastajali su tokom XVIII, XIX i početkom XX veka, pa su prema tome i stilovi građenja ovih objekata različiti i pripadaju prelaznom periodu od baroka do klasicizma. Bogatstvo graditeljskog, istorijskog, kulturnog, ekonomskog i turističkog nasleđa, zasnovano je na raznovrsnosti kulturnih dobara, u čemu dvorci i letnjikovci Vojvodine, kao i njihovi parkovi imaju posebno mesto. U Vojvodini se nalazi: 4 (četiri) dvorca koji su proglašeni za kulturna dobra od izuzetnog značaja, 21 (dvadesetjedan) koji je proglašen za kulturno dobro od velikog značaja, 3 (tri) koja su značajna kulturna dobra i preko 20 (dvadeset) koji su samo evidentirana kulturna dobra.

U Vojvodini se kao najznačajniji pominju Patrijaršijski dvori dvorac „Ilion” u Sremskim Karlovcima, Vladičanski dvor u Vršcu i Novom Sadu i dvorac porodice Dunđerski u Čelarevu. Tu je i hotel dvorac „Fantast” nadomak Bečeja. O njima javnost gotovo sve zna. U arhitektonskom kulturnom nasleđu Vojvodine jedinstven primer predstavlja dvorac porodice Špicer, jednog od vlasnika Beočinske fabrike cementa, iz 1890. godine. To je građevina prepoznatljiva za taj period, kao pokušaj da se usklade i pomire elementi raznih stilova, od romantike, gotike, renesanse i baroka, pa sve do modernih strujanja jugendstila, artnovea i secesije. Enterijer dvorca je građen u duhu mađarske secesije kitnjastog oblika. Danas je dvorac napušten i već dugo je bez namene. Na njemu ne postoje ni vrata ni prozori, a i krov polako počinje da popušta. Verovatno je zbog toga i dobio naziv „Kuća duhova“.

Istu sudbinu, dodaje, doživeo je i dvorac porodice plemića Fernbah u selu Aleksa Šantić u blizini Sombora. Danas je teško i naslutiti nekadašnji sjaj ove reprezentativne porodične rezidencije koja se nalazi u srcu, sada zapuštenog, a nekada velelepnog parka, uređenog po principu engleskih vrtova. Taj dvorac je sagradio jedan od ljudi od najvećeg poverenja cara Franca Jozefa, veliki bač-bodroški župan Karolj Fernbah. Koristio ga je za uživanje svoje porodice i prijatelja, a nazvao ga je po nadimku svoje žene Dore – „Baba Pusta“. Sva čuda tadašnje tehnike i građevinarstva (1906/1907) upotrebljena su da bi impresionirala ugledne goste iz cele Evrope, koji su tu dolazili. Dvorac je, po predanju, okruživao predivni park na dvadesetak hektara, sa 250 biljnih vrsta i malim zoološkim vrtom. Sada izgleda veoma loše i mogao bi da se koristi kao scenografija za horor-film i slične namene. Iščupane su instalacije, polupane pločice, sa polovine dvorca je netragom nestao krov. Spoljašnjost je potpuno uništena, a kapela je ispisana grafitima.

Dvorci su predmet interesovanja istoričara arhitekture i institucija koje se bave zaštitom kulturnih dobara. Već u prvim godinama nakon Drugog Svetskog Rata, stručnjaci za zaštitu su evidentirali jedan broj ovih objekata, ali proces nije ni do danas okončan. Mnogi vredni dvorci još uvek čekaju rešenja o zaštiti i sticanje statusa kulturnog dobra. Sudbina ovih objekata je vezana za revitalizaciju koja podrazumeva pažljiv pristup u određivanju namene, koja bi obezbedila redovno održavanje.

Dvorac Fantast

wide1dvoracfantast500x2.jpg

Dvorac se nalazi na 15 kilometara od Bečeja prema Bačkoj Topoli ili 60 kilometara od Novog Sada ili 135 kilometara od Beograda. Sazidao ga je Bogdan Dunđerski, u više faza, a završen je 1925. godine. Toranj i četiri ugaone kule napravljeni su u stilu neogotike, a svečana sala i oba ulaza urađeni u neoklasicističkom stilu. Pored dvorca rađena je i crkva (kapela) u neovizantijskom stilu posvećena Svetom Đorđu i delom ju je radio beogradski majstor ikonostasa Karbiner. Tri mozaika na portalu i Tajnu večeru je za dve godine naslikao Uroš Predić, Bogorodica je dobila Marin lik po želji Dunđerskog. Po želji Bogdana Dunđerskog jedini naslednik je Matica srpska.

Vlasnik imanja bio je veliki ljubitelj konja, priča se da ih je imao preko 1400, od kojih je najpoznatiji bio Fantast koji je 1932. godine na beogradskom hipodromu, kao trogodišnje grlo, pobedio u sve tri trke i osvojio sve titule. Kada je uginuo, Bogdan Dunđerski ga je sahranio na svom imanju, da bi po završetku gradnje dvorac dobio Fantastovo ime. Danas su kosti najlepšeg konja Bogdana Dunđerskog izloženi u jednoj vitrini dvorca (lobanja i butna kost).

Jedino su zidovi i vrata ostali autentični. Od raskošnog nameštaja, umetničkih slika, nakita nije ostalo ništa. Posle oslobođenja 1945. godine, tepisi, kristalni lusteri i srebrnjaci, odneti su u nepoznatom pravcu, a u dvorac su puštene ovce. Tako je pod i deo zida bio potpuno uništen. Crkvi je bila namenjena sudbina električne centrale ali je Uroš Predić uputio jedno pismo Moši Pijade nakon čega je crkveno zdanje bilo "samo" zaključano. Na ulazu u dvorac nalazila se velika tabla sa natpisom da KPJ Bečeja dvorac poklanja narodu.

Dvorac Fantast je uz sve prateće objekte pretvoren u hotel sa 12 dvokrevetnih soba, dva apartmana, dve konferencijske i svečanom salom a u podrumu dvorca je restoran. Kapela je ponovo osveštana, organizuju se krštenja i venčanja koja su omiljena na ovom romantičnom mestu.

Danas je dvorac, renoviran u luksuzni hotel, dolaze brojni domaći i strani turisti.

Hotelske sobe u su smeštene u glavnu kulu. Objekat je otvorenog tipa i ima vrlo bogatu turističku ponudu.

U prostranom parku francusko engleskog tipa nalaze se brojne staze za šetnju, teniski tereni, a radi se i na uređenju obližnjeg jezera. Dvorac je spomenik kulture od velikog značaja.

Izvori:

dvorci.info

wikipedija

Politika Online

RT Vojvodine (D. Zamurović)

Fotografija:

RT Vojvodine

Izmenjeno od strane člana Morpheus
Link ka poruci
Podeli na drugim sajtovima

Dvorac Bezeredi

celarevodvoracporodiced.jpg

Dvorac porodice Dunđerski u Čelarevu čini nekoliko objekata smeštenih u prostranom parku po principu engleskih vrtova. Manji dvorac sagradio je Marfi Lipot polovinom 18. veka. Dvor Marfija je manji prizemni objekat pravougaone osnove sa dvorišnim tremom na stubovima i dekorativno obrađenim kapitelima. Stari manji dvor je izgubio autentičnost kasnijim pregrađivanjima i izmenama, kako u eksterijeru tako i u enterijeru. Manji dvorac postoji i danas u neposrednoj blizini novijeg velikog dvorca. Sledeći vlasnik imanja je bio Nikola Bezeredi, koji je sagradio veliki dvorac između 1834. i 1837. godine po planu ne poznatog bečkog arhitekte. Veliki dvorac je klasični primer spahijske reprezentativne rezidencije. Dvorac je prizemna građevina pravougaone osnove, jednostavnih fasada sa nizom prozorskih otvora. Glavna fasada je okrenuta na istok i na njoj se nalazi portik sa stepeništem i pristupnom rampom. Protik podržavaju četiri kamena dorska stuba nad kojima je trougaoni trimpanon. Na zapadnoj strani fasade nalazi se terasa sa stepeništem koje vodi u park sa zadnje strane dvorca. Na objektu su perfektno sprovedene odlike epohe klasicizma. Unutrašnji raspored i dekoracija u punoj meri odslikavaju kalsičnu jednostavnost i reprezentativnost objekta. U dvorcu je donedavno bio muzej Vojvodine sa izložbom primenjene umetnosti i autentično očuvanog nameštaja i enterijera nekadašnjih vlasnika, porodice Dunđerski. Od kraja 19. veka pa do Prvog Svetskog Rata bio je stecište uglednih i značajnih političkih i kulturnih ličnosti toga doba. Između ostalih dvorac su posećivali Nikola Tesla, Paja Jovanović, Stevan Todorović i Laza Kostić, koji je u čast Lenki Dunđerskoj, koju je upoznao u ovom dvorcu, napisao najlepšu ljubavnu pesmu Santa Marija della Salute. Danas, iako se nalazi pod zaštitom države ovaj dvorac je u lošem stanju. Park je krajem 2006. godine uredila čelarevska kompanija Carlsberg Srbija, sa ciljem da neko obrati pažnju i na zgradu, kako bi se i ona sredila. Kompanija Carlsberg Srbija je nastavila sa uređenjem parka u aprilu i septembru 2007. godine i stekla status staratelja nad parkom. U 2008. godini planiraju da restauriraju ogradu oko dvorca i da park održavaju u sadašnjem blistavom stanju. Zahvaljujući kompaniji Carlsberg Srbija danas smo u prilici da uživamo u svoj lepoti egzotičnog rastinja u parku dvorca. Dvorac je spomenik kulture od izuzetnog značaja.

Izvor:

dvorci.info

Fotka:

Republički zavod za zaštitu spomenika kulture

Link ka poruci
Podeli na drugim sajtovima

Dvorci Stratimirović i Dunđerski, Kulpin

muzejkulpinmuzejkulpin.jpg

Oba klasicistička dvorca, u parkovskom okruženju, sagrađena su za plemićku porodicu Stratimirović. Manji dvorac je izgrađen krajem 18. veka, a veći je izgrađen polovinom 19. veka. Prema projektu arh. Momčila Tapavice, obnova i rekonstrukcija urađena je 1912.

Porodica Stratimirović, je dala više istorijskih ličnosti: mitropolit Stevan Stratimirović, Đorđe Stratimirović – komandant Srpske vojske u revoluciji 1848/49. godine, i bila je jedna od najznačajnijih srpskih porodica u Habzburškoj monarhiji. Stratimirovići su jedna od retkih srpskih porodica koja je među prvima stekla plemstvo za vojničke zasluge u austrijskoj carevini 1745. od Marije Terezije. Jedno kratko vreme, imanje je od Stratimirovića, otkupio Matej Semzo od Kamjonike, ali je 1889. imanje prodao je Lazaru Dunđerskom, koji je kao i njegov sin Đorđe znatno doprineo razvoju i modernizaciji poljoprivrede u Kulpinu.

Veliki dvorac je prizemna zgrada izuzetno skladnih proporcija sa karakterističnom pristupnom rampom u kojoj je smešten glavni ulaz. Sa dvorišne strane se nalazi visoki parter sa polukružnom terasom. Glavnom fasadom dominira klasicistički portik sa stepeništem, pristupnim rampama i četiri para jonskih stubova koji nose arhitrav i timpanon. Prozori su ukrašeni sa polurozetama sa figurama orlova. Iznad krovnog venca se nalazi atika sa ornamentisanim pravougaonim poljima i vazama na uglovima. Sa dvorišne strane se u prizemlju nalazi petougaoni ulazni trem ozidan punim zidovima, sa kružnim otvorima na bočnim stranama. Na spratu se nalazi prostrana terasa – loža petostrane osnove pokrivena kupolom na kaneliranim stubovima. Iz prostranog hola koji predstavlja centralnu komunikacionu prostoriju iz koje se dugačkim hodnikom ulazi u sve ostale prostorije u dvorcu. Porodica Dunđerski je zadržala posed sve do nacionalizacije 1945.

Park u okviru veleposeda je i nekada predstavljao prvorazredno umetničko delo hortikulurne i vrtne umetnosti. U velikom dvorcu se danas nalazi Poljoprivredni muzej. Danas mali dvorac je pretvoren u mesnu kancelariju i kancelarije kulpinskih udruženja građana. Oba dvorca su spomenici kulture od velikog značaja.

Izvor: Turistička organizacija Srbije

Fotka: Politika

Link ka poruci
Podeli na drugim sajtovima

Dvorac Karačonji

novomiloevokaraonjicast.jpg

Dvorac je izgradio Lajoš Karačonji između 1842 i 1846 godine na svom imanju u Beodri (danas Novo Miloševo). Zgrada je igrađena kao reprezentativni rezidencijalni objekat koji svojom prostornom dispozicijom i arhitektonskim rešenjem zauzima dominantan položaj u prostranom parku. Oblikovan je u arhitektonskom smislu i dosledno sproveden u klasicističkom stilu kao i svi preteći objekti u sklopu imanja. Zgrada je izdužene pravougaone osnove, i predstavlja jedan od retkih spratnih rezidendencijalnih objekata. Glavna fasada je rešena simetrično, sa plitkim rizalitima na uglovima, koji se završavaju timpanonima. Na središnjem delu glavne fasade se nalazi reprezentativni ulaz koji je smešten ispod portika. Portik u prizemnom delu nose pravougaoni dorski stubovi, a na spratnom delu, gde je velika terasa, korintski stubovi sa arhitravom, golim frizom i trougaonim timpanonom. Prizemlje je odvojeno od sprata horizontalnom podelom koja je naglašena kordonskim vencem. Prozorske ose se poklapaju na spratu i prizemlju i ritmično su raspoređene duž fasade. Prozorski otvori su smešteni između pilastara koji u prizemnom delu imaju jonske kapitele i polukružne stepenaste frontone, a na spratnom korintske kapitele i pravolinijski oblikovane frontone na dekorativnim konzolama iznad prozora. Na dvorišnom delu fasada je ravna, a naglašena je centralnim zastakljenim delom koji nosi niz dorskih stubova. Prozorske ose se poklapaju, a bočni rizaliti su naglašeni nizom prozorskih otvora. U sklopu imanja su pomoćni ekonomski objekti: konjušnice, štale, magacini i odeljenja za poslugu, koji zajedno sa glavnom zgradom dvorca čine ahitektonski i stilski jedinstven i dobro usklađen kompleks. Posle Drugog Svetskog Rata u dvorcu je bio dom za nezbrinutu decu, popravni dom i osnovna škola. Postojao je i drugi dvorac u Beodri koji je porušen, a izgradio ga je Lajošev brat, Laslo Karačonji između 1838. - 1842. godine. Lajoš i Laslo su izgradili i crkvu sa dva tornja, u Beodri (dva brata, dva dvorca, dva tornja). Danas se u dvoracu nalazi hemiska industrija Hinom. Iznutra je dvorac prepravljen za potrebe fabrike, ali nije kompletno i adekvatno renoviran. Sa zadnje strane fasada na dvorcu je u prilično lošem stanju. Dvorac je spomenik kulture od velikog značaja.

Tekst: dvorci.info

Fotka: wikipedia

Link ka poruci
Podeli na drugim sajtovima

Vladičanski dvor u Vršcu

crkva1.jpg

Dvor je izgrađen između 1750. i 1757. godine dok je vladika bio Jovan Georgijević i jedini je ove namene iz perioda baroka. Izgrađen je kao reprezentativni spratni objekat za potrebe banatskih episkopa nakon preseljenja eparhije iz Karansebeša u Vršac.

U prizemlju dvora je kapela posvećena Svetim arhangelima Mihajlu i Gavrilu, sa ikonostasom koji je oslikan između 1761. i 1765. godine. Ikonostas spada u retke sačuvane ikonostase iz osamnaestog veka.

U dvoru se nalaze vredne zbirke ikona, portreti najznačajnijih vladika vršačke eparhije i velika biblioteka. Zbirka ikona sakupljene u Banatu obuhvata period od tri veka, pri čemu su najvrednije ikone slikara Zogofa iz prve polovine osamnaestog veka.

Dela poznatih i nepoznatih majstora

Ikone u zbirci su dela Zogofa Petra, Prvula, Šerbana Popovića, Nedeljka Popovića, Jovana Četirevića Grbovana i nepoznatih majstora.

Grupa ikona baroknog razdoblja srpske umetnosti predstavljena je delima slikara iz druge polovine osamnaestog veka, Teodora Ilića Češljara, Dimitrija Popovića i drugih.

Početkom prošlog veka adaptirana

Radikalnu adaptaciju, koja je u potpunosti izmenila izgled objekta, izvršio je vladika Gavrilo Zmejanović 1904. godine, kada je izmenjen ulazni deo i rekonstruisan krov. U to vreme je glavna fasada dobila neobarokni i neorenesansni dekorativni program, pilastre i nove prozore, dok osnova zgrade nije bitno izmenjena.

Jednostavna arhitektura baroknog dvorca, sa simetrijom i ritmičnim nizom prozorskih otvora, dopunjena je naglašenim središnjim rizalitom koji u visini atike ima balustradu i posebno izvedeno mansardno krovište ukrašeno raznobojnim crepom.

Ograda parka sa bogatom baroknom kombinacijom zidne mase i kovanog gvožđa je autentična. U dvorcu se nalazi sedište banatskog episkopa, a zgrada predstavlja spomenik kulture od izuzetnog značaja.

Dvor nije otvoren za posetioce.

Tekst: RT Vojvodine

Fotka: Portal opštine Vršac

Link ka poruci
Podeli na drugim sajtovima

DVORAC ROHONCI

novibecejrohoncia.jpg

Dvorac je izgrađen krajem XIX veka na imanju Gedeona Rohoncija, kao letnja spahijska rezidencija nekada izuzetno razvijenog i svetski poznatog poljoprivrednog dobra. Dvorac je podignut na kosom terenu, tako da je deo prema putu spratnosti P + 1, a drugi zadnji deo zgrade, prema vinogradu, ima podrum i prizemnje. Relativno je skromnih dimenzija, sa simetričnom osnovom jasno odvojenih funkcija. U enterijeru zgrade, prizemlje i sprat su povezani uskim zavojitim stepeništem. Ostali deo enterijera nije sačuvan u autentičnom izgledu. Krovište je masivno i visoko, nekada sa središnjom oktogonalnom kulom osmatračnicom, koja je izmenjena kasnijim adaptacijama. Danas se tu nalazi terasa od kovanog gvožđa koja ima funkciju vidikovca. Na dvorcu preovlađuju stilski elementi iz repertoara klasicizma i baroka. Iznad nadprozornika gornjeg sprata nalaze se medaljoni ukrašeni glavama boga Bahusa - zaštitnika vinogradara, i glavama životinja. Pored ovih antropomorfnih i zoomorfnih ukrasnih elemenata predstavljeni su i vegetabilni u vidu plitkog reljefa sa motivom plodova voća i žitarica, takođe iznad nadprozornika. U medaljonu iznad središnjeg prozora koji se nalazi iznad ulaza u zgradu, nalazio se grb porodice Rohonci. Posle Drugog Svetskog rata, zamenjen je petokrakom. Celokupan repertoar ukrasa simbolično predstavlja raskoš i izobilje celog imanja toga doba kao i bogatstvo porodice Rohonci. U sklopu celine letnjikovaca i dvoraca na imanjima u Vojvodini, ovaj spomenik kulture zauzima jedno od istaknutih mesta i predstavlja značajnu kariku u razvoju rezidencijalne arhitekture. Kao ostatak jednog od najrazvijenijih poljoprivrednih imanja Vojvodine, od značaja je i za istoriju poljoprivrede i privrede.

Izvor i fotka: Zavod za zaštitu spomenika kulture Zrenjanin

Link ka poruci
Podeli na drugim sajtovima

Dvorac Ilion

palatailion.jpg

Palata barona Rajačića građena je u prvoj polovini XVIII veka (1836-1848), a današnji izgled dobija 1920. godine. Zgradu je baron Rajačić otkupio od porodice Mioković-Hadži i renovirao je 1856. godine po planu bečkog arhitekte Sideka. Kolska kapija predstavlja poseban objekat na kojem se ispod trouglog timpanona nalazi grb Rajačića. Iznad srednjeg prozora na spratu u središnjem delu piše: "Ilion". Dvor dvorišnom fasadom prema Železničkoj ulici gleda na nekada prelepi park, koji je danas pretvoren u travnjak. U dvorištu dvorca se nalazi česma Patrijarhovac, posvećena Bogojavljenju, a izgrađena je 1864. godine. Dvor se nalazi u ulici Patrijarha Rajačića. Osnova zgrade je u obliku velikog slova "T" čiji srednji krak nije simetričan i prekratak je u poređanju sa glavnim pravougaonim delom osnove. Fasada u prizemlju ima tri ispada, a srednji deo je krunisan krovom na šest voda i dominira fasadom.

Danas je zgrada pretvorena u Gradski muzej Sremskih Karlovaca sa etnološkom zbirkom predmeta, sobom i kuhinjom sa kraja XIX veka. Prilikom obilaska u aprilu 2007. godine muzej je bio u fazi renoviranja. Dvor je spomenik kulture od izuzetnog značaja.

Izvor: dvorci.info

Fotka: TO opštine Sremski Karlovci

Link ka poruci
Podeli na drugim sajtovima

Kaštel Fernbah

kastelfernbah.jpg

Dvorac, u literaturi poznat kao "Baba Pusta" je izgradio Karolj Fernbah 1906/7 godine po projektu mađarskog arhitekte Hikisch Reszoa. U osnovi namena mu je bila reprezentativna porodična zgrada. Objekat je podignut kao letnjikovac njegove lepe žene Dore Karačonji, kojoj se zbog lepote i mladosti tepalo „baba” – na mađarskom lutkica, pa otuda i njegov drugi, narodski, naziv Baba Pusta. Lociran je u središtu danas zapuštenog parka, nekada uređenog po principu engleskih vrtova, kao slobodni objekat sa akcentovanom ulaznom fasadom sa portikom i bočno postavljenom četvrtastom kulom zvonarom. Fasada sa zadnje strane je uređena prema nameni zgrade kao porodične vile, i na njoj dominira polukružna terasa sa balkonom na spratu i prizemlju koja je povezana stepenicama sa parkom. U prostorije na spratu se ulazi iz hodnika prostrane galerije do koje su nekada vodile mermerne stepenice. Neobična je, i s posebnom pažnjom projektovana mala porodična kapela, do koje vodi oslikani ulazni hodnik. Kapela je sa polukružnim apsidom i kalotom oslikanom anđelima. Izrađena funkcionalnost objekta primenjuje se u osnovi i rasporedu prostorija, dok se u oblikovanju enterijera vidi redukovani ornamentalni i stilski repertoar. Arhitekta je na odličan način uskladio aktuelna secesijska načela sa potrebama vlasnika. Porodica Fernbah je imala značajne industriske objekte i velike komplekse zemlje u Bačkoj, Banatu i okolini Segedina i Mađarskoj krajem XIX i početkom XX veka. Porodica Fernbah i to braća Jožef, Janoš, Balint, Antal i Karolj su imali više dvoraca u Vojvodini. Jožef Fernbah je imao dvorac u okolini Apatina koji su kasnije od njega otkupili Dunđerski. Balint je imao letnjikovac u Sonti i na Krivaji. Antal je imao dvorac u Temerinu. Karolj je bio vlasnik spahiluka i dvorca u Aleksi Šantiću, poznatijeg kao Baba Pusta. Karolj je bio veliki bač-bodroški župan.

Danas, dvorac izgleda veoma loše, a park je zarastao. Dvorac brzo propada čemu doprinosi razvlačenje besplatnog građevinskog materijala. Sa polovine dvorca je netragom nestao krov, a i drugu polovinu, čini se, već je neko namerio da odnese. Enterijer koji je nekada bio obogaćen raznim materijalima kao što su mermer, drvo, staklo, lusteri, kamin i reprezentativni komadi nameštaja, uništeni su ili razvučeni. Iste sudbine su bile i ikone koje su bile uzidane u zid hodnika koji vodi u kapelu. Kapela je ispisana grafitima. Dvorac je evidentirano kulturno dobro. Iako zaštićeno kulturno dobro, ono je od pedesetih godina prošlog veka prebacivano iz ruke u ruku onih koji teško da su mogli da budu njegovi staraoci. Poslednjih godina pripada poljoprivrednom dobru „Aleksa Šantić“, u njemu su devedesetih godina živele izbeglice, a sada je uglavnom naseljen lokalnim Romima.

Poljoprivredno dobro „Aleksa Šantić” obrađuje više od četiri hiljade hektara zemlje, čitavo naselje praktično zavisi od njih, ali briga o kaštelu koji traži ozbiljnu i temeljnu rekonstrukciju prevazilazi njihove moći. Nakon neuspele privatizacije, iz ruku Mileta Jerkovića poljoprivredno dobro je vraćeno Akcijskom fondu, i direktor Aleksandar Marotić kaže da prvi put nakon dugog vremena postoji jasna ideja pretočena u projekat o novoj budućnosti kaštela.

Urađen je idejni projekat o pretvaranju kaštela u Regionalni centar za razumevanje među mladima. Imali smo podršku Ministarstva za ekonomiju i regionalni razvoj i Kancelarije za lokalni ekonomski razvoj. Potrebno je razraditi taj projekat, a rekonstrukcija i revitalizacija kaštela traže novac koji ćemo nastojati da obezbedimo preko IPA, pretpristupnih fondova Evropske unije – kaže Marotić za „Politiku”. Direktor „Alekse Šantića” očekuje posetu predstavnika Pokrajinskog zavoda za zaštitu spomenika kulture, kao i televizijske ekipe iz Novog Sada koja će snimiti dokumentarni film o ovom kaštelu. Paralelno sa obnovom kaštela tekla bi i revitalizacija parka.

Fotka:

Politika.rs

Izvori:

dvorci.info

Politika.rs

Link ka poruci
Podeli na drugim sajtovima
  • 2 sedmica kasnije...

Dvorac Servijski

sulpe.jpg

Dvorac u Novom Kneževcu izgradio je bogati trgovac cincarskog porekla i ugledni građanin novosadskog Magistrata Marko Servijski, koji je na prvoj licitaciji komorskih dobara, održanoj 1781-82. godine, kupio spahiluk Tursku Kanjižu, čime je dobio plemićku titulu i pravo na predikat "od Turske Kanjiže". Nakon kupovine spahiluka, 1793. godine izgradio je dvorac. Njegov sin Đorđe, ostavio je dvorac i imanje u Kanjiži svojoj sestričini Katarini, testamentom iz 1855. godine, koja je udajom za Emila Šulpea imanje i dvorac donela u miraz porodici Šulpe. U zgradi je, dok su u njoj boravili prvobitni vlasnici bila velika bibloteka sa oko 3.000 knjiga, a u dvorcu su se nalazili retki primerci starog majsenskog porcelana, predmeti od srebra, bronze, stari i skupoceni nameštaj i bogata zbirka lovačkih portreta i starog trofejnog oružja. Naslednica Katarine i Emila Šulpe bila je Vilhemina Šulpe, koja je udajom za Andor Talijana dvorac donela u miraz porodici Talijan, koji su posedovali još dva objekta u Novom Kneževcu. Jednu zgradu sagradio je Andor Talijan, a drugu baron Fedor Feilić 1856. godine, da bi kasnije obe zgrade pripale Beli Talijanu. Dvorac Servijski-Šulpe je jedan od starijih, većih i raskošnijih objekata u Vojvodini i svojim proporcijama, obradom fasada i unutrašnjim rasporedom pripada grupi kasnobaroknih građevina ovog tipa. Građen je kao slobodno stojeći objekat okružen parkom i ima izduženu pravougaonu osnovu. Središnji deo glavne fasade je istaknut rizalitom u čijem je središnjem delu karakteristična barokna terasa sa ogradom od kovanog gvožđa. Na atici iznad balkona u reljefu je izveden grb porodice Servijski. Atika i središnji deo masivnog krovišta daju svečani ton i reprezentativnost objektu. Ukrasi u malterskoj plastici, profilisani kordonski i potkrovni venac kao i centralni rizalit, odlike su arhitekture poznobaroknog vremena sa elementima već nastupajućeg klasicizma. Sav pokretni materijal je nakon Drugog Svetskog Rata razvučen. Danas se u dvorcu nalazi opštinski sud i administracija komunalnih službi opštine Novi Kneževac. Prilikom adaptacije objekta za administrativne službe dvorac je izgubio autentičnost spahijske porodične zgrade. Dvorac je kulturno dobro od velikog značaja.

Izvor: dvorci.info

Link ka poruci
Podeli na drugim sajtovima
  • 8 meseci kasnije...

Spasavanje dvorca Dunđerski

Radovi: Urađena nova međuspratna konstrukcija, postavljeni oluci, ukrasni trem na ulazu u dvorac, koji se pre nekoliko meseci obrušio, zamenjena zadnja i bočna vrata, prednja restaurirana

dvo4.jpg

Dvorac Dunđerski, jedan od najpoznatijih i najugroženijih spomenika kulture u Vojvodini, u kojem je Laza Kostić upoznao Lenku Dunđerski i njoj u čast ispevao jednu od najlepših ljubavnih pesama „Santa Maria Della Salute", ipak će biti spasen.

Pre početka rekonstrukcije kiša je prodirala kroz pukotine na krovu, obrušio se prednji svod, lopovi su pokrali bakarne oluke, mesingane kvake, lustere.

Zaštita od kiše i lopova

Mesna zajednica Čelarevo pokrenula je inicijativu za njegovu restauraciju i na taj način ga spasla od potpune propasti.

Pokrajinski sekretarijat za kulturu obezbedio je 5,2 miliona dinara za radove na dvorcu Dunđerski u Čelarevu, koji su počeli prošlog meseca. Prema rečima šefa gradilišta Đorđa Beljina, ovaj kulturno-istorijski spomenik je sada zaštićen od kiše, snega i lopova.

dddd.jpg

- Uradili smo novu međuspratnu konstrukciju pošto smo dotrajale crvljive grede zamenili novim. Postavili smo oluke i horizontalne sakupljače vode u obimu cele zgrade. Svesno smo da smo narušili autentičnost jer smo umesto bakarnih, koji su zanimljivi lopovima, postavili polucinkovane oluke. Uradili smo ukrasni trem na ulazu u dvorac, koji se pre nekoliko meseci obrušio. Zamenjena su zadnja i bočna vrata, dok su prednja restaurirana. Na podrumske prozore postavili smo žičanu ogradu da bismo sprečili vandale i lopove da ulaze u dvorac - kaže Beljin, dodajući da se radovi privode kraju.

Prilikom nedavne posete dvorcu Dunđerski, pomoćnik pokrajinskog sekretara za kulturu i informisanje Milan Micić izjavio je da 5,2 miliona dinara neće biti dovoljno za sve što je neophodno da se uradi. Prema njegovim rečima, u prvoj fazi će dvorac biti zaštićen od spoljnih atmosferskih uticaja da bi se zaustavilo njegovo propadanje, a tek zatim će se krenuti sa rekonstrukcijom i njegovim privođenjem određenoj nameni.

- Moguće je da ćemo započeti još neke radove tokom ove godine, ali najpre Pokrajinski zavod za zaštitu spomenika kulture mora da proceni potrebna finansijska sredstva i redosled radova na dvorcu - rekao je Micić.

Predsednik saveta Mesne zajednice Čelarevo Goran Latković izjavio je da meštani nisu zadovoljni kako se Muzej Vojvodine, u čijem je starateljstvu dvorac, ophodi prema njemu.

Potpisi hiljadu staratelja

- Pokrenuli smo inicijativu, podržanu potpisima hiljadu građana, da se korisničko pravo prenese na Mesnu zajednicu Čelarevo. Formirali smo i radnu grupu za spas i očuvanje dvorca koja je napravila analizu stanja i predložila niz hitnih mera rešenje tog problema. Ukoliko i ne dobijemo starateljstvo nad dvorcem, nećemo dići ruke od njega. On mora biti u vidnom polju Muzeja Vojvodine i mi ćemo se potruditi da tako bude. Ovo što dvorac doživljava poslednjih godina u drugim državama bilo bi sramota - naglasio je Latković.

Prema njegovim rečima, stanje dvorca pre početka radova bilo je kritično.

- Provale, krađe inventara, krovnog pokrivača, mesinganih kvaka, ukrasnih elemenata i oluka od bakarnog lima, uništavanje stolarije, doveli su dvorac u kritično stanje. Ovi radovi su počeli u poslednjem trenutku, kao spas. Međutim, ako svest meštana i Muzeja Vojvodine o važnosti ovog kulturno-istorijskog spomenika ne ojača, sve će biti uzaludno - poručio je Latković, uz napomenu da je zahvalan Pokrajinskom sekretarijatu za kulturu jer su njegovi predstavnici imali sluha i obezbedili neophodna sredstva.

izvor: Press

Link ka poruci
Podeli na drugim sajtovima
  • 10 meseci kasnije...
  • 5 meseci kasnije...

vojvodina1.gif

Dvorac "Fantast", Bečej

Dvorac "Bezeredi", Čelarevo

Dvorac "Sokolac", Novi Bečej

Dvorac "Damaskin", Hajdučica

Dvorac "Dunđerskih", Kulpin

Dvorac "Špicerovih", Beočin

Dvorac "Kapetanovo", kod Starog Leca

Dvorac "Baba Pusta", Aleksa Šantić

Dvorac "Kaštel", Panonija

Dvorac "Danijel", Konak

Dvorac "Marcibanji-Lederer", Čoka

Letnjikovac Šulho Vebera, Padej

Kuća Divan Georga, Padej

Dvorac "Hertelendi", Bočar

Dvorac Miloša Bajića, Bočar

Dvorac "Karačonji", Novo Miloševo

Dvorac Servijski-Šulpe, Novi Kneževac

Dvorac "Maldegem", Novi Kneževac

Dvorac "Biserno Ostrvo", Bačko Gradište

Dvorac "Nojhauzen", Srpska Crnja

Letnjikovac "Krivaja", Krivaja

Letnjikovac "Pece", Mali Iđoš

Dvorac "Zako", Bajša

Letnjikovac "Engelman", Gunaroš

Mali dvorac "Danijel", Stari Lec

Veliki dvorac "Danijel", Stari Lec

Letnjikovac "Vendl Mora", Sonta

Dvorac "Sečenji", Temerin

Dvorac "Karas", Horgoš

Dvorac "Bisingen", Vlajkovac

Dvorac "Redl", Rastina

Dvorac "Kovač", Riđica

Dvorac "Kaštel", Bačka Topola

Dvorac "Zobnatica", Bačka Topola

Dvorac "Ingus", Hajdukovo

Dvorac "Lazar", Ečka

Dvorac "Lasla Karačonjija", Novo Miloševo

Dvorac "Jagodić", kod Konaka

Dvorac "Ilion", Sremski Karlovci

Dvorac "Jovanović", Sočica

Veliki dvorac "Lazarević", Veliko Središte

Mali dvorac "Lazarević", Veliko Središte

Dvorac "Marcibanji", Sremska Kamenica

Dvorac "Tabori", Vrbas

Dvorac "Talijan", Novi Kneževac

Dvor "Patrijaršije", Sremski Karlovci

Dvor "Bogoslovije", Sremski Karlovci

Dvorac "Hadik", Futog

"Tomanova" vila, Vrbas

"Vladičanski" dvor, Novi Sad

"Vladičanski" dvor, Vršac

Letnjikovac "Fišerov Salaš", Ruma

Dvorac "Šlos", Golubinci

Dvorac "Eđešeg", Novi Sad

"Jodna Banja", Novi Sad

Vila, Kula

"Petro Kuzmjak", Ruski Krstur

Vila, Savino Selo

"Tvrđava Bač", Bač

Dvorac "Kiš", Elemir

Dvorac "Stratimirovića", Kulpin

Vila "Danijel", Zrenjanin

"Ruski" dvor, Šid

Vila, Kikinda

Vila Rizenfelder, Kikinda

Vila "Ertl", Odžaci

Dvorac, Karađorđevo

Dvorac, Gornja Rogatica

Vila Elek, Zrenjanin

Letnjikovac "Višnjevac", V. Radinci

Dvorac Fernbah, Apatin

Castle "Fric-Hristic", Bačko Novo Selo

Vila Divan, Sajan

Vila Vlaškalić, Mošorin

Kaštel, Sombor

Kaštel Vamošer, Bački Monoštor

Letnjikovac Pejačević, Jarkovci

Dvorac Rogendorf, Banatski Dvor

Vila Stanković, Čortanovci

Vila Lujza, Palić

Villa, Palić

Dvorac Gomboš, Bečej

Letnjikovac Mavrokordato, Kikinda

Dvorac Hercl, Vrbas

Dvorac, Melenci

Link ka poruci
Podeli na drugim sajtovima

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Gost
Odgovori na ovu temu...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

×
×
  • Create New...