Idi na sadržaj

Preporučene poruke

Ovde ću piskarati o književnicima. Naravno, bilo bi savršeno ako bi se neko od vas uključio.:roll: Ne moraju biti pompezne i teatralne stvari, već zanimljivosti, neki novi i stari, vama interesantni pisci i njihova dela.

Otvoriću temu jednim otpadnikom

Vilijam Barouz :sesir:

Mali hronološki uvod...kako postaje(mo) takvi

Ako ćemo po Jungu ili Frojdu, ili po našem Jerotiću, svejedno, da se karakter formira do pete godine, glavi uticaj u ranom detinjstvu na Barouza izvršila je njegova dadilja. Imao je tada samo četiri godine. Dadilja, velšanka koja ga je podhranjivala raznoraznim pričama o duhovima, vradžbinama i učila ga da bacanju kletvi :),povela je četvorogodišnjeg dečaka na piknik sa svojim momkom, koji je dete seksualno iskoristio i ostavio na njega nejasan psihički trag, koji će se tek mnogo godina kasnije, pomoću psihoanalize, biti osvešćen.Dakle, to je 1914. godine.

Sada je 1927. godina i Barouz kao trinaestogodišnjak, igrajući se kompletom za hemijske eksperimente, ozbiljno je opekao ruku. Dobio je jaku dozu morfina koji je potvrdio dadiljine reči da opijum daje slatke snove. Iste godine pročitao je knjigu Ne možeš pobediti Džeka Bleka, autobiografiju lutalice, pljačkaša i pušača opijuma sa Divljeg zapada,koji je ključno uticala na njega i privukla ga svetu radikalno drugačijem od uglađene i sterilne porodice u kojoj je rastao.

Već smo u 1932. godini i mladi Barouz je krenuo na Univerzitet Harvard u Kembridžu, u državi Masačusets. Tako ga jedan od prijatelja uvodi u svet homoseksualne podkulture Njujorka.

U 1936. godini stekao je diplomu iz oblasti Američke književnosti na Harvardu, posle koje se zaputio na putovanje po istočnoj i srednjoj Evropi. U Beču je išao na časove iz medicine.

U 1937. godini se oženio nemačkom Jevrejkom Ilzom Hercfeld Klaper, koju je upoznao u Dubrovniku.Brak između njih dvoje bio je čista formalnost, da bi Ilza dobila potrebne papire i od nacizma u usponu pobegla u Ameriku, što je na kraju i uspela. Barouz se sreo kasnije sa njom nekoliko puta, u Njujorku, ostali su prijatelji, a formalno su se razišli 1946.godine.

nastaviću drugi put:roll:

Link ka poruci
Podeli na drugim sajtovima

1938. godine polazi na kurseve iz psihologije na Univerzitetu Kolumbija, ali se ubrzo vraća u Kembridž da bi studirao antropologiju. Tu upoznaje Kelsa Elvinsa,koji značajno počinje da utiče na Barouzov smisao za humor, i sa kojim piše tekst Poslednji proplamsaj sumraka, u kojoj se nalaze neke od temeljnih tema i likova kasnijeg Barouzovog opusa.

1939. godine čita knjigu Nauka i Razum, poljskog grofa Alfreda Koržibskog, a kasnije pohađa i njegova predavanja u Čikagu, i prihvata njegovu teoriju generalne semantike, prema kojoj su reči lažni znakovi koji imaju sopstveni život, a logika i semantika utemeljene na ili-ili dihotomijama u suštini su lažne i neadekvatne za totalitet stvarnosti.

1940. godine Barouz je smrtno zaljubljen u biseksualnog mladića Džeka Andersona, koji radi seksa dovodi brojne momke i devojke u zajednički stan. Barouz u naletu ljubomore i potrebe da impresionira Andersona, odseca makazama vrh malog prsta na levoj šaci i ostavlja ga, u maramici, svom psihoanalitičaru. Smesta ga šalju na kliniku gde provodi mesec dana.

Od 1942. godine živi u Čikagu, uglavnom među kriminalnim polusvetom, i bavi se brojnim poslovima, pri čemiu je najduže potrajao kao istrebljivač gamadi.:)

...isto neki drugi put

Link ka poruci
Podeli na drugim sajtovima
  • 4 sedmica kasnije...

Godine 1943. upoznaje Alena Ginzberga, a godinu dana kasnije i Džeka Keruaka. Stariji od njih, Barouz utiče na njih svojim savetima i književnim preporukama. Predlaže im za čitanje Svifta, Remboa, Špenglera, dok je lično bio najviše impresioniran tvrdo kuvanim stilom krimi pisaca Dešijela Hemeta i Rejmonda Čendlera. Tokom ovog perioda odlazi kod mnogobrojnih psihoanalitičara u pokušajima da se nosi sa svojom homoseksualnošću. Ginzberg je zaljubljen u Barouza, ali ovaj prema njemu ne oseća telesnu privlačnost.

1945. godine Barouz oseća neverovatnu bliskost sa Džoan Volmer i to po prvi put sa ženom, seli se u njen stan, u kome ona živi sa svojom dvogodišnjom ćerkom. Ona ga uvodi u drogiranje benzentrinom, dok sama tone u halucinacije. Njen muž, vrativši se iz rata i zatekavši je u takvom stanju, razvodi se od nje. Barouz je već tada bio navučen na morfin, bavi se sitnim pljačkama beskućnika i falsifikovanjem lekarskih recepata za narkotike.

1946. godine posle jednog hapšenja, Barouz je pušten pod uslovom da se vrati iz NJujorka u Sent Luis. Ubrzo kupuje nešto zemlje u Teksasu i počinje amaterski da se bavi poljoprivredom. Naravno, gajio je i marihuanu:). Na vest da je Džoan imala nervni slom i da je u nekoherentnom stanju pokupljena sa ulice, Barouz odlazi hitno u Njujork, traži od nje da se uda za njega i dovodi nju i njenu ćerkicu na farmu. Iako ostaje trudna sa Barouzom, ona se i dalje drogira.

1947. rodio se Barouzov sin Vilijam Sjuard Barouz Junior III. Barouz iste godine upoznaje Nila Kasidija, koji je inače bio Keruakova inspiracija za roman Na putu, međutim nije njime inpresioniran. Propada kao farmer i seli se u Nju Orlenas. Posle još jednog hapšenja shvata da mu zatvor ne gine i koristi priliku da se preseli u Meksiko.

Link ka poruci
Podeli na drugim sajtovima

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Gost
Odgovori na ovu temu...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

×
×
  • Create New...