Idi na sadržaj

Preporučene poruke

spgdenajvisepijevino.jpg

Gde se najviše pije vino

U Vatikanu, pokazalo je najnovije istraživanje kalifornijskog Vinskog instituta. Unutar zidina papske države godišnje svako u proseku popije nešto manje od 55 litara "krvi Isusove".

Da li to znači da tamošnje sveštenstvo i njihovi gosti doista i popiju svo to vino ili potrošnja ima veze i sa crkvenim obredima, tek unutar zidina papske države godišnje svako u proseku popije nešto manje od 55 litara "krvi Isusove".

Objavljujući rezultate, Vinski institut (The Wine Institute) se ogradio da su rezultati dobijeni na osnovu kupljenih količina vina, a ne provereno popijenih. Ako proboj Vatikana na prvo mesto i ne bi trebalo da začudi, s obzirom na to da tu živi veoma malo ljudi, a da se praktično svakodnevno organizuju prijemi, ručkovi i večere za državnike i delegacije iz celog sveta, zanimljivo je da se među 10 najvećih potrošača nisu našli Španija ili Argentina, gde je vino ipak tradicionalno piće.

Spisak prvih 10 država u kojima se po rezultatima ovog istraživanja vino najviše pije:

1. Vatikan

Podatak kaže da u "gradu u gradu" žive 832 duše koje prosečno troše 54,78 litara vina godišnje. Pored gostiju na prijemima, vino iz vatikanskih podruma svakodnevno troši i oko 2.500 radnika koji održavaju kompleks Vatikana, a koji zvanično tu ne žive već samo dolaze na posao.

2. Ostrvo Norfolk

Još jedna mini država u vrhu svetskih vinopija, ovo ostrvce u Pacifiku, između Australije, Novog Zelanda i Nove Kaledonije, ima oko 2.300 stanovnika koji za godinu dana uspeju da popiju tačno 54 litre vina po glavi stanovnika. Legenda kaže da su ostrvljani ljubav prema vinu nasledili od prvih doseljenika, pobunjenih mornara sa broda "Baunti", kojima alkohol nije bio mrzak, a gde je vino služeno uz svaku večeru. Još ako se uzme u obzir da je 16 odsto stanovništa na ostrvu danas mlađe od 14 godina i da verovatno (još) ne pije, jasno je da ostatak stanovništva popije i mnogo više od proseka.

3. Luksemburg

Država sa zvanično najvećim prihodima po glavi stanovnika, nalazi se i na visokom trećem mestu po ispijenom/kupljenom vinu, sa 52,46 litara. S obzirom na to da su Luksemburžanima cene vina manji problem nego ostalim nacijama, vrlo je moguće da su njihove ispijene litre po glavi - najskuplje, piše magazin "Vino".

4. Francuska

Prva država na ovom spisku koju ne možete biciklom da obiđete za jedan dan. Vino je u Francuskoj nacionalno piće, a rezultat od 45,7 litara po glavi Gala nešto slabiji nego prethodnih godina, ali i dalje u vrhu.

5. Italija

Još jedna velesila u proizvodnji vina, Italija je sa 42,15 litara potrošnje vina po glavi sada iza Francuza, a ne tako davno bila je na prvom mestu sa (danas neverovatnih) 70 litara. Kažu da je najveći krivac za ovako drastični pad primena sve strožijih zakona u saobraćaju.

6. Portugal

Statistika kaže - 41,81 litar po glavi, što jeste nešto manje od Italijana, ali kad se uzme kao parametar popijeni alkohol onda su Portugalci jači jer konzumiraju 6,65 litara alkohola iz vina godišnje. A za to su upravo zaslužna pojačana vina kao portugalski vodeći proizvod.

7. Švajcarska

Uz Luksemburg, još jedna država (relativnog) blagostanja, uz to okružena najboljim svetskim vinogradima, pa se nekima može čak i učiniti da je prosek od 38,2 litara mogao da bude i veći.

8. Turks i Kajkos ostrva

Karipska država u kojoj svako od od 45.000 stanovnika potroši u proseku 37,88 litara vina godišnje, došla je do ovog rezultata sasvim sigurno i zahvaljujući stotinama hiljada turista koji tu dolaze na odmor, pa je tako rast potrošnje vina u poslednjih pet godina skočio za četvrtinu.

9. Slovenija

Najbolje plasirana u regionu je Slovenija, sa 36,4 litara po glavi.I to više nipošto nije samo - "ritoznojček".

10. Danska

Duge hladne noći i pristojan standard učinili su da potrošnja vina u Danskoj (uz sav ostali popijeni alkohol) skoči u poslednje četiri godine za 27 odsto na 35,09 litara po čoveku.

Nema sumnje da je loša ekonomska situacija u pojedinim zemljama dovela do pada potošnje vina, što se vidi po izostanku Španije (podaci govore o padu potrošnje vina od čak 20 odsto u poslednje četiri godine) i Argentine sa liste 10 najvećih.

U nekim ranijim istraživanjima, od država u regionu visoko su bile rangirane Hrvatska i Mađaraska, ali je i tu izgleda pad standarda učinio svoje.

A Srbija? Uprkos sve boljim domaćim vinima i sve većoj ponudi uvoznih, potrošnja je i dalje niska. Vinski institut je pronašao da se u Srbiji godišnje u proseku kupi 3dl vina po glavi. Verujemo ipak da se popije desetak puta više, i to uglavnom onog iz domaće radinosti (iz svog bureta ili komšijinog). Najlakše je reči - rakija je kriva za sve!

Izvor: Opusteno.rs

Link ka poruci
Podeli na drugim sajtovima

Francuzi kažu da loše vino može imati visoku cenu, ali dobro nikada nisku.

* * *

small_wine_bottles.jpg

Kontrola kvaliteta vina

Kvalitet vina svih tipova utvrdjuje organoleptickom (degustacionom-senzorskom) i hemijskom analizom. Kao i kod svih drugih pica organolepticke osobine su od primarnog znacaja za kvalitet.

Hemijska analiza vrsi se u toku proizvodnje kao i kod gotovog proizvoda (vina) za trziste zbog kontrole ispravnosti.

Pored ove dve analize kod vina se ispituje jos i

mikrobioloska ispravnost

postojanost (stabilnost)

Organolepticko ocenjivanje (strucna degustacija)

Bitne organolepticke osobine vina su: ukus, miris, buke, harmonicnost, sortna tipicnost (plemenitost), boja i bistrina.

Strucnim pregledom ocenjuje se jos :

estetski izgled pakovanja, oblik i boja boce, etiketa i zapusac

kvalitet zapusaca i sigurnost zatvaranja

kompletnost deklaracije

Ukus vina

Ukus je primarna osobina vina. On predstavlja kompletan utisak koji najvecim delom potice od kolicine i uskladjenosti alkohola, secera, kiselina, tanina i specificnih sastojaka, ugljendioksida, estara, aldehida, ketona itd. Tanin je opora supstanca koju sadrze pokozica i semenke. On je prirodni konervans i omogucava da vino stoji 10, 20 i vise godina.

Kod kvalitetnih vina posebno se ceni originalan, specifican i izuzetan ukus.

Miris i buke

Miris je druga slicna organolepticka komponenta. Ocenjuje se slicno ukusu: da li je normalan(bez stranog mirisa), sortna tipicnost i intenzitet.

Tri osnovna tipa mirisa vina su: normalan vinski miris, muskatni miris i specifican miris pojedinih sorti.

Buke je plemeniti miris koji se razvija u vinu visokokvalitetnih sorti odlezavanjem najmanje tri godine u boci.

Boja vina

Boja vina zavisi od tehnoloske obrade i sorte grozdja. Kod belih vina boja moze biti:

svetlo zuta

zelenkasto-zuta

zuta

zlatno zuta

tamno zuta

Crna vina imaju jasno do tamno crvenu boju a ruzicasta crvenkastu - roze.

Bistrina vina

Bistrina je jedan od zahteva koji treba da ispunjava svako vino. Po stepenu bistrine vino se moze okvalifikovati kao:

kristalno bistro

bistro

maglicasto mutno

mutno

mutno sa talogom

Organolepticko ocenjivanje vina vrsi se bodovanjem na osnovu pojedinih osobina. Zbir svih poena daje brojno izrazenu organolepticku vrednost vina. Prosek ocene svih clanova komisije je konacna ocena. U praksi se najvise primenjuju dva sistema bodovanja (od 20 i od 100 poena).

Izvor: Sve o Vinu

Link ka poruci
Podeli na drugim sajtovima

jwwineambassadorprogram.jpg

Rekli su o vinu

Rišelje:

„Kad bi Bog imao nešto protiv alkohola, zar bi vino napravio tako dobrim?“

Kur'an

"O vjernici, vino i kocka i kumiri i strjelice za gatanje su odvratne stvari, šejtanovo djelo; zato se toga klonite da biste postigli što želite. Šejtan želi da pomocu vina i kocke unese medu vas neprijateljstvo i mržnju i da vas od sjecanja na Allaha i od obavljanja molitve odvrati. Pa hocete li se okaniti?" (Al-Ma'ida, 90-91)

Muhammed

"Ko bude pio alkohol na ovom svijetu nece piti džennetsko vino na onom svijetu, osim ako se pokaje." (Muslimova zbirka hadisa, 1266.)

Ovidije

"Kojima se žuri, ti neka piju mlada vina; meni neka natoce staroga vina koje je spremljeno pod drevnim konzulima."

Spencer Johnson

"Covjek mora odabrati: ili uzdržljivost i pamet, ili vino i glupost."

"Jedan od nepovoljnih uticaja vina je da covjek pijuci pocne zamjenjivati misli."

Ugo Foscolo

"Zašto bi se onaj koji se ne opija, zato što nagonski mrzi vino, opravdano nazivao trijeznim?"

Poslovice

Armenske poslovice

"Napili kozle vinom, pa pošlo ono da se s vukom bori."

"Vino i nijemog pretvori u slavuja."

Ceške poslovice

o "Grožde tuge daje najbolje vino."

Engleske poslovice

"Kad vino tone, rijeci plivaju."

Finske poslovice

"Covjek gospodari pivom, ali vino gospodari covjekom."

Francuske poslovice

"Dan bez vina, dan bez sunca."

Japanske poslovice

"Ko pije vino, ne poznaje njegovu štetnost; ko ga ne pije, ne poznaje njegove koristi."

"Pri prvoj caši covjek pije vino; pri drugoj caši vino pije vino; pri trecoj caši vino pije covjeka."

Kineske poslovice

"Nekoliko caša vina sklope stotinu poslova."

"Vino ne opije covjeka, nego se covjek opije sam."

Latinske poslovice

"Neko vrijeme sam bio bogat, ali me tri stvari uciniše siromašnim: kocka, vino i žene."

"U vodi je lako potonuti, još lakše u vinu."

"Vino nema kljuca."

"Vino piju ljudi - a ostale životinje vodu."

Madjarske poslovice

"Kad mlinar ima vode - on pije vino; kad nema vode - on pije vodu."

Nemacke poslovice

"Malo vode - mnogo vina; mnogo vode - malo vina."

"U bacvi vina skrivena su mnoga cuda."

"Vino je mnoge cedne žene bacilo na leda."

"Vino od ljudi pravi bogove i vragove."

"Vino otvara sve prozore u glavi da razum može odletjeti."

"Vino stvara prijatelje, a suze ih stavljaju na kušnju."

Portugalske poslovice

"Gdje svi placaju, vino nije skupo."

"Kako vino ulazi, tako rijeci izlaze."

"Ko ima dobro vino, ima dobrog prijatelja."

Slovenske poslovice

"I Bog bi bio dobre volje kad bi pio vino."

"Nije krivo vino nego onaj koji pije."

Talijanske poslovice

"Bolje mutno vino nego bistra voda."

"Gdje je krcmarica lijepa i vino je dobro."

"Ujutro je vino olovo, u podne srebro, a navecer zlato."

Turske poslovice

"Dobro vino i lijepa žena - to su dva najljepša otrova."

Link ka poruci
Podeli na drugim sajtovima
  • 2 sedmica kasnije...

Zanimljivosti o vinu

  • Vino ima skoro isto onoliko kalorija koliko i jednaka količina soka od grožđa.

  • Sa starenjem, crvena vina postaju svetlija, a bela vina tamnija.

  • Prosečan broj zrna grožđa koji je potreban da se dobije boca vina je 600.

  • U američkoj državi Juta, prilikom degustacije, vino se ne sme progutati.

  • Sve do sredine XVII veka, proizvođači vina u Francuskoj nisu koristili plutane zatvarače. Umesto njih su koristili krpe potpopljene u ulju, i njima su zatvarali boce.

  • Mehurići u šampanjcu su, kod prvih proizvođača, smatrani za veoma nepoželjan defekt koji treba izbegavati.

  • Prilikom nazdravljanja, u engleskom se koristi reč toast (koja označava i prpečeni hleb). Poreklo ovakve zdravice je u drevnom Rimu, gde se komadić prepečenog hleba stavljao u vino.

  • Na krajevima vinograda se (ponegde još i danas) sade ruže, kako bi prve odreagovale na buđ, parazite i bolesti, pre nego što ove napadnu vinograd.

  • Legenda kaže da su idealne čaše za šampanjac velike koliko i grudi Marije Antoanete.

  • Jedan od sakupljača vina je za šestocifrenu dolarsku sumu kupio na aukciji vino koje je pripadalo Tomasu Džefersonu. Potom ga je izložio u svojoj kući, u specijalno osvetljenoj kutiji. Toplota sijalica je rasušila čep, i sakupljač je tako dobio do sada najskuplju bocu vinskog sirćeta...

  • Hiljade vrsta grožđa širom sveta, koje sve spadaju u rod Vitis, imaju zajedničkog pretka u muskadinima (Muscadinia), još iz vremena kad su se kontinentalne mase spajale u superkontinent (tzv. Pangea). Razlog zašto su muskadini poseban rod leži u činjenici da imaju dva hromozoma manje nego svi iz roda Vitis. Tokom 1950-ih su u Indiji pronađeni muskadini koji rastu kao divlja vrsta.

  • Frazu "in vino veritas" (u vinu je istina) skovao je Plinije Stariji, koji je poginuo prilikom erupcije Vezuva koja je uništila Pompeju i Herkulanum.

  • Sorte pinot blanc (bianco), pinot (grigio) i pinot meunier su genetičke mutacije sorte pinot noir.

  • Penušava vina slabijeg kvaliteta se proizvode po tzv. Charmot metodi, industrijskom procesu koji je identičan onom u proizvodnji gaziranih sokova. Najkvalitetnija penušava vina su rezultat intenzivnog rada po tradicionalnoj metodi, gde se CO2 javlja kao prirodni produkt fermentacije.

  • Kaluđer Dom Perignon nije "izumitelj" šampanjca, niti je ikada rekao "ja pijem zvezde". Penušava vina su pravljena u regionu Šampanje mnogo pre njegovog rođenja. Ovaj popularni mit je bio samo marketinška prevara.

  • Još uvek nije sa sigurnošću utvrđeno zašto neki ljudi od nekih vina imaju glavobolju, a drugi ne. Osumnjičeni za to su sulfiti (generalno utiču na ljude sa specifičnim alegrijama), histamini, taurin amino kiseline, tanini, i sam etanol. Tanini su prirodni sastojak grožđa, ali se i ekstrahuju iz hrastovih buradi u kojima vina odležavaju. Tamnija pića, kao burbon, koja imaju reputaciju izazivača ozbiljnih mamurluka, takođe stare u hrastovim sudovima, jedinom mestu gde destilovana (tima i čistija) tečnost stvarno može da "pokupi" sastojke koji pogoršavaju mamurluk. Tipično belo vino na čije se posledice žale potrošači (što je neobično u poređenju sa crvenim vinima) je chardonnay - belo vino za koje je najverovatnije da je odležalo u hrastovini.

  • Godine 121. p.n.e. Italija je imala tako dobru berbu, da je to godina koja je označila kraj dominacije Grka u industriji vina onog vremena..

  • U Nemačkoj, u muzeju Speyer, postoji boca vina stara 1600 godina.

  • U srednjem veku vino se koristilo i kao novac.

  • Egipćani su vino smatrali darom boga Ozirisa.

  • Šampanjac je najbolji između svoje četvrte i desete godine starosti.

  • U Jermeniji tvrde da je prve vinograde na Zemlji posadio biblijski Noje, i to u njihovoj zemlji.

  • Luj Paster je prvi koji je odredio pravu prirodu fermentacije.

  • Izraz Blanc de Noir se odnosi na bela vina dobijena od crvenog / crnog grožđa.

  • Godine 1870. SAD su, ne znajući, prenele filokseru (opasnu bolest vinove loze) u Evropu, što je praktično uništilo sve evropske vinograde. Kao posledica, skoro svi evropski vinogradi su morali biti ponovo sađeni, loznim kalemovima koji su kalemljeni na američku podlogu koja je otporna na filokseru.

  • Zemlja u čuvenom vinogradu Clos de Vougeot (u francuskoj oblasti Burgundy) se smatra toliko dragocenom, da su radnici u vinogradu obavezni da prilikom odlaska kući iz vinograda očiste svoje cipele od zemlje.

  • Prema persijskoj legendi, vino je "otkriveno" u današnjem Iranu, kada je žena šaha koji se zvao Džamšid slučajno popila nešto pokvarenog soka od grožđa, malo se opila, i to joj se svidelo!

  • Tokom prohibicije u SAD, hiljadama kupaca širom Amerike je prodavan proizvod pod imenom Grape Brick (cigla od grožđa). Na "ciglu" od suvog i presovanog koncentrata grožđa bio je zakačen paketić kvasca i zakonsko upozorenje "Nemojte dodavati kvasac jer će doći do fementacije".

  • Robert Luis Stivenson je o vinu govorio kao o "flaširanoj poeziji".

  • U svoje vreme, vino je često bilo propisivano kao lek za bronhitis i grip.

  • Pod vinogradima u svetu ima oko 8 miliona hektara, i grožđe među svim voćem ima primat u tome. Postoji oko 10.000 varijeteta (sorti) grožđa.

  • Otvorena boca vina u frižideru traje 6 do 16 puta duže (bez kvarenja) nego na sobnoj temperaturi.

  • U svetu postoji oko 400 vrsta hrasta, od kojih se samo 20 koriste u proizvodnji buradi. Za proizvodnju kvalitetnog bureta pogodno je samo oko 5% celog drveta hrasta.

  • Amerikanci su izračunali da grožđe koje daje bocu vina od 20 dolara košta oko 2,64 dolara.

  • Da penušavo vino ne bi penilo van čaše pri sipanju: sipajte prvo malu količinu (koja će se brzo umiriti), a ostatak sipajte u tu količinu - tada neće peniti.

  • Staro vino se nikad neće ukiseliti i postati sirće. Ono se pokvari oksidacijom.

  • U Egiptu, u vreme faraona Tutankamona (nekih 1300 godina p.n.e.), "običan svet" je pio samo pivo - vino je bilo rezervisano samo za višu klasu.

  • Kada se viking Lajf Erikson ukotvio u Severnoj Americi 1001. godine, bio je toliko oduševljen plodnošću vinove loze da je zemlji dao ime Vinland.

  • Tek kad je počela primena plutanih zapušača, boce su počele da se polažu u horizontalni pložaj prilikom odležavanja, a oblik boce je od kratkih i loptastih počeo da postaje visok i tanak.

  • Kada je erupcija Vezuva zatrpala Pompeju 79. godine, ona je "sahranila" i više od 200 vinskih barova.

  • Grožđe se ne može pouzdano reprodukovati iz semena. Da bi se odgajila određena vrsta grožđa koristi se kalemljenje - biljna verzija kloniranja.

  • Vino ima toliko hemijskih jedinjenja da se smatra složenijim i od seruma krvi.

  • Godine 1945, Chateau Mouton-Rothschild je počeo sa serijom umetničkih etiketa, unajmljujući svake godine drugog umetnika da izradi jedinstvenu etiketu za tu berbu. Ti umetnici su bili i Šagal, Pikaso, Miro i Vorhol. 1993. etiketa je bila povučena iz prodaje i zamenjena praznom etiketom, jer je bila isuviše kontroverzna (stilizovana gola mlada žena na etiketi vređala je političku korektnost).

  • Promene u vinu koje se dobiju starenjem su posledica VRLO spore interakcije kiseonika i vina. Veruje se da vino sporije stari u velikim bocama, jer ima manje kiseonika po jedinici zapremine vina. Brza oksidacija, kao kod loših zatvarača, kvari vino.

  • Često se, pre berbe, odseca gornji sloj lišća na čokotima, kako bi se povećala izloženost suncu i ubrzalo zrenje.

  • Prosečna starost francuskih hrastova posečenih za vinsku burad je 170 godina!

  • Ivica vinske čaše za crveno vino je uvijena unutra, kako bi zadržala arome iz vina i "dovela" ih do nosa vinopije.

  • “Hladna maceracija” označava stavljanje grožđa u okruženje koje ima sniženu temperaturu na nekoliko dana pre početka fermentacije, čime se pospešuje ekstrakcija boje. Ovo se sve više radi sa Pinot Noir-om obzirom da pokožica ove sorte nema dovoljno pigmentacije u odnosu na druge crvene vrste.

  • Bakterija Mycoderma pretvara etil alkohol u sirćetnu kiselinu, pretvarajući tako vino u sirće. Međutim, najviše slučajeva kvarenja vina su posledica oksidacije voća izazvane vazduhom, a ne bakterijsko pretvaranje alkohola u sirće.

  • Najviše sađena vrsta grožđa na svetu je Airén. Ona zauzima oko 400.000 hektara u centralnoj Španiji, gde se od nje pravi osrednje belo vino, ali i prilično dobar brendi.

  • “Cuvée” znači “kaca”, "bačva" ili “cisterna”. Koristi se da označi posebnu seriju ili kupažu.

  • Beaujolais Nouveau (mlado vino) se ne može legalno pustiti u prodaju sve do trećeg četvrta svakog Novembra.

  • U zadnje vreme ima sve više i više sintetičkih zapušača, ali je najnovija tehnologija zasprečavanje zagađenja čepova upotreba mikrotalasa.

  • Etikete su prvi put stavljene na flaše u ranim 1700-im, ali sve do 1860-ih nije bilo odgovarajućih lepkova koji bi ih držali.

  • Vrhunski vinogradi u Napa dolini se prodaju za preko 2.500 dolara za ar! Godine 2000. u Kaliforniji je bilo 847 vinarija.

  • Vina često nazivaju nektarom bogova, ali je Sangiovese jedino grožđe koje je dobilo ime po bogu. Sangiovese znači “krv Jova.”

  • Belance jajeta, krv bikova i želatin su bili korišćeni kao sredstva za filtriranje pre punjenja u boce. Belance se dosta često koristi i danas.

  • “Brix” označava procenat šećera u grožđu pre fermentacije. Npr. 23° brix će, više ili manje, biti pretvoreno kvascima u 12.5% alkohola, u zavisnosti od efikasnosti konverzije korišćenih kvasaca.

  • Pri proizvodnji porto vina izmuljano grožđe fermentira samo oko 48 časova. Onda se fermentacija zaustavlja dodavanjem neutralno destilisanog alkohola ili brendija. Ovaj postupak povećava nivo alkohola i zadržava nešto od prirodnog šećera iz grožđa.

  • Još od 4.000 godine p.n.e., Egipćani su bili prvi koji su koristili plutane zapušače.

  • Marketinška israživanja pokazuju da većina ljudi kupuje određeno vino ili zato što prepoznaju brend, ili ih privuče pakovanje.

  • Portugal ima 1/3 svetskih šuma plute i pokriva 85-90% plute koja se koristi u SAD.

  • Sve do 1970. Bordo je proizvodio više belih nego crvenih vina. Danas crvena vina predstavljaju oko 84% ukupnog proizvoda.

  • Stavljajući led i so u posudu za hlađenje brže ćete ohladiti penušavo vino.

  • Najstariji vinski region u Bordou je Graves.

  • Iako “château” znači zamak, to može biti i blok zgrada ili manja kući u blizini vinograda koja zadovoljava zahteve za proizvodnju vina sa protorom za skladištenje na istom imanju.

  • Château Petrus je najskuplje vino iz Bordoa. Njegova cena zavisi više od male produkcije, nego od kvaliteta. Petrus se pravi od najmanje 95% Merloa.

  • Egipćani su prvi koji su koristili staklene sudove, još oko 1500 godine p.n.e.

  • Čaša za šampanjac će proizvoditi više mehurića ako unutrašnji zidovi nisu sasvim glatki. Neravnine pomažu oslobađanje ugljen-dioksida.

  • Madam Pompadour je izjavila kako je šampanjac jedino vino posle koga žena ostaje lepa.

  • U XIX veku bila je česta pojava da flaše sa šampanjcem eksplodiraju. Radnici u podrumima su nosili zaštitne maske.

  • Brzina čepa od šampanjca je 13 m/s. Pazite!

  • Dom Perignon je bio monah za koga se smatra da je izmislio šampanjac. Medutim, ono što je on želeo da postigne je da napravi vino koje će biti ravnopravan rival burgundcu. Uopšte nije odobravao vina sa mehurićima. Njegov najveći doprinos je insistiranje na visokim standardima gajenja grožda i proizvodnje vina.

  • Pre no što su se dosetili da se kalemljenjem bore protiv Phylloxera vastatrix, gljive koja je opustošila evropske vinograde u XIX veku, ljudi su se borili egzorcizmom i slicnim vradžbinama.

  • Nauka o vinovoj lozi se zove ampelografija.

  • Svake godine u Francuskoj se objavljuje početak berbe. Pre toga se ne sme početi.
    Kolekcionar etiketa za vino je vintitulist.

  • Platon je smatrao da mladići do 18 godina uopšte ne bi smeli da piju vino, jer "ne bi trebalo dodavati vatru na vatru". Tek posle 40 godina ljudi su pili koliko su hteli.

  • Da se kvalitet grožđa povećava ako potkrešemo lozu otkrio je u IV veku biskup od Tursa. Njegov magarac je, ostavljen bez nadzora, pojeo deo vinograda. Vinova loza je proizvela kvalitetnije grožđe. Posle njegove smrti, biskup je nazvan Sveti Martin i postao je zaštitnik pijanaca.

  • U XV veku je pacijentima u nemačkim bolnicama bilo dozvoljeno sedam litara vina dnevno.

  • Dobar čep traje 20 godina. Posle toga ga treba zameniti.

  • Degustatori dele miris vina na aromu i buké. Aroma je svež, voćni miris grožđa koji se oseća u vinu, dok je buké deo koji dolazi od fermentacije i starenja. Buké je puno kompleksniji i zreliji.

  • Najbolji način da se otklone fleke od crnog vina je da se tkanina potopi u suvo belo vino, najbolje pre nego što se mrlja osuši.

  • Istraživanja u Velikoj Britaniji i SAD ukazuju na to da vino u umerenim količinama smanjuje rizik od smrti usled srčane bolesti. Rizik je manji nego kod ljudi koji uopšte ne piju, ali i onih koji preteruju sa pićem. Neki testovi čak tvrde da umerene vinopije mogu očekivati da žive duže od ostalih grupa.

  • 70-87% vina je voda, 12-13% je alkohol, a ostatak čine rezidualni šećer i druge supstance. Ono što daje ukus je samo mali, malecki deo.

  • Crno vino gubi boju starenjem, a belo je dobija.

  • Vina iz hladnijih krajeva su bleđa, a ona iz toplijih imaju više žutu boju. Što se tiče crnih vina, mlada imaju svetlo crvenu boju, a starija su tamna, skoro braon.

  • Najduži let čepa sa flaše šampanjca: Kao rekord vodi se dužina od 53,32 metara (ispaljen sa visine od 1,2 m)

  • Temeperatura: Rashlađivanjem smanjuje se slatkost vina. Ako crveno vino postane previše toplo može da izgubi nešto od svojih voćnih ukusa.

  • Mehurući u šampanjcu: Ako je verovati naučniku Bilu Lembeku u jednoj flaši šampanjca nalazi se otprilike 49 miliona mehurića.

  • Ironija alkohola: Reč alkohol vuče poreklo iz arapskog (al kohl or alkuhl). Ironija je u tom da većina Arapa ne pije alkohol jer im religija to zabranjuje!

  • Stara vina: U Špejer muzeju (Speyer Museum) u Nemačkoj postoji flaša fina stara 1600 godina.

  • Vino & boja: Mada crveno vino može da se proizvodi samo od crnog grožđa, belo vino može da se dobije i od belog i od crnog.

  • Podrum Titanik: Najstarija kolekcija probranih vina nalazi se danas na dnu Atlantika, u olupini Titanika. Veruje se da su uprkos havariji i potonuću broda flaše i dalje neoštečene.

  • Antički zapušači: Egipćani su prvi, još oko 4000 p.n.e. koristili pampur za zatvaranje flaša vina. Hmmm... Postavlja se pitanje kako su vadili pampure s obzirom na to da je prvi vadičep napravljen tek 1860. godine!

  • Čudno: Francuski šampanjac je uglavnom belo vino, ali se pravi pretežno od crnog grožđa - pinot noir & pinot meunier

  • Katastrofa: Oko 115 miliona litara vina izgubljeno je u zemljotresu koji je 1906. godine pogodio San Francisko.

  • Mokra godina: Godine sa mnogo kiša retko kad daju kvalitetna vina. Ako ima mnogo kiša tik pred berbu, zrno je praktično isprano: šečer, ukus i ostali poželjni sastojci su uništeni.

  • Užas: Mikroorganizmi koji čine vrenje i zahvaljujući kojima se šećer pretvara u alkohol se i bukvalno udave u svom izmetu. Zvuči gadno, ali tako se dobijaju neka slatka vina.

  • Starenje: Prosečna starost hrasta koji se u Francuskoj koristi za izradu vinskih buradi iznosi 170 godina!

  • Najskuplje: U poznatoj aukcijskoj kući Kristi, u Londonu, decembra 1985. godine prodata je flaša Chateau Lafitte iz 1787. godine za cenu od 105.000 funti. Prodaju je sigurno pospešila i činjenica da je vino iz podruma Tomasa Džefersona, trećeg predsednika SAD i autora poznate Deklaracije o nezavisnosti, o čemu su svedočili i njegovi inicijali utisnuti na flaši. Međutim, svega 11 meseci posle prodaje pampur se osušio i propao u flašu, a vino je ubrzo postalo najskuplje plaćeno - sirće!

Izvor: 9f242507392bb9c2fa3d68749fdf8c77.gif

Link ka poruci
Podeli na drugim sajtovima

hungarianspirit.jpg

Original Pálinka

MAĐARSKA

Vinske regije

„Vino je deo istorije zemalja, izraz nacionalnog karaktera, izvor nevolja i zadovoljstava"

Vino su doneli u Mađarsku Rimljani, a zemlja je bila poznata po odličnim vinima sve do razaranja tokom Drugog svetskog rata i do komunističke ere. U poslednjim decenijama mađarska vina imaju svoju renesansu osvojivši brojne nagrade na međunarodnim takmičenjima.

Mađarska danas ima 22 vinske regije, koje sve imaju nešto interesantno za svakoga, ko uživa u finim pejzažima i ko želi da otkrije Mađarsku iz prve ruke. Posete na vrh vinograda ili podruma se mogu kombinovati sa drugim aktivnostima, kao što su jedrenje, poseta termalnim banjama, igranje golfa ili otkrivanje divnih krajeva. Pošto je Mađarska prilično mala zemlja, za nedelju dana možete lako da posetite nekoliko gradova poznatih po vinskoj kulturi, bilo da putujete iz grada u grad ili da pravite jednodnevne izlete iz Budimpešte.

Gde bi trebalo da počnemo? Većina ljudi je čula za Tokaj – zdravicu najdostojanstvenijih i diktatora podjednako, slavno nazvanog „kralj vina i vino kraljeva”, od strane Luja XIV u Francuskoj. To je jedan od najboljih svetskih desertnih vina. Kao Sauterne, Asu je napravljen sa grožđem koje je podleglo Botritis cinerea gljivicama, inače poznatom kao plemenita trulež. Samo ako su uslovi odgovarajući - konvergencija triju reka u Tokaju stvara jedinstvenu mikroklimu, a Botritis kalup uzrokuje osušenje slatkog grožđa. Tako dobijene Asu bobice imaju veoma visoku koncentraciju šećera i bogatih aroma, i moraju biti ručno birane da se odvoje od neinfektiranog grožđa. To osušeno grožđe daje Tokajcu svoju intenzivnu boju i prepoznatljiv spektar ukusa.

Istorijski grad Eger (Jegra), a posebno Bikaver (bikova krv) iz Egera, su takođe među poznatijim, ali u Mađarskoj se takođe proizvode nagrađivana vina i u drugim regionima. Legenda kaže, da ime potiče od neuspešne opsade Egera od strane Turaka 1552. godine, kada znatno malobrojniji Mađari nisu imali ništa da piju osim crvenog vina. To postaje i njihova korist, njihove crveno bojene brade i divlje oči su prestrašili Turke, koji su mislili da su mađari popili bikovu krv.

Poznavaoci smatraju, da crna vina iz Seksarda i Vilanja u južnoj Mađarskoj su kao šlag na torti. Mnogi vinari iz ovih krajeva su počeli da koriste međunarodne sorte, kao što su kaberne sovinjon i Pinot Noir, i tako proizvode vina koja sa svojim top francuskim nazivima postaju prava dobit za uloženi novac.

Oko jezera Balaton ćete naći regiju gornjeg Balatona, Balatonfüred-Čopak, Balatonboglar i regiju Badačonj. Poseta Mađarskoj nije potpuna bez odlaska do najvećeg slatkovodnog jezera u Evropi, gde se usput pruža mogućnost posete nekoliko vinskih podruma. Dalje prema severu, brda Šomlo i regija Šopron takođe nude mogućnosti za upoznavanje lokalne kulture, prirode i finih vina.

Mađarski specijaliteti koje trebate probati:

Palinka

Sveprisutni specijalitet širom Mađarske i mađarske enklave u susednoj Transilvaniji, palinka je generičko ime za vatrene voćne rakije često pečene u domaćinstvima od domaće šljive, kajsije i kruške.

Unicum

Unicum je specijalna mešavina lekovitog bilja i začina u koji mađari veruju, da pomaže varenje, među mnogim drugim stvarima. To je nesporan mađarski odgovor na Marmite- ili ćete ga voleti ili ga mrzeti.

Izvor: visit-hungary.com

Link ka poruci
Podeli na drugim sajtovima
  • 3 meseci kasnije...

Kada naiđem na ovakav članak, mislimmmm...

šta kasti?

Eto, postoje i preventivni razlozi zašto je dobro piti crno vino :osmeh:

Od čega nas sve štiti čaša crnog vina na dan?

Resveratrol kog ima u crnom vinu pomaže u zaceljivanju rana, borbi protiv upala i štiti od gubitka sluha koji pogađa više od polovinu ljudi starijih od 60 godina.

Hemijski spoj iz crvenog vina resveratrol štiti od Alchajmerove bolesti i gubitka sluha, tvrde američki naučnici iz Kliničkog centra Henri Ford. Oni su otkrili da uz brojne poznate dobrobiti sprečavanja srčanih bolesti i karcinoma, crno vino usporava i posledice starenja.

Takođe, crno vino može pomoći i kod obnavljanja oštećenog sluha nastalog usled izlaganja buci.

"Resveratrol koji se nalazi u crnom grožđu i vinu snažna je hemikalija koja potpomaže proces zaceljivanja, ali i očuvanje funkcija koje slabe s godinama", rekao je vođa istraživanja, dr Majkl Sajdman.

Oštećenja i gubitak sluha pogađaju više od polovinu ljudi starijih od 60 godina, ali prvi simptomi se neretko javljaju već u četrdesetim i pedesetim godinama.

Idealna mera za bolje zdravlje je čaša crnog vina svaki dan, savetuju naučnici!

b92

Link ka poruci
Podeli na drugim sajtovima
  • 3 sedmica kasnije...
  • 4 sedmica kasnije...
  • 2 meseci kasnije...

greatwines.jpg

Koje vino uz koje jelo?

Kako biste bili sigurni u izbor kojim ćete iznenaditi svoja čula okusa i mirisa, provjerite svoj instinkt natuknicama o primjerenom izboru vina uz jelo na vašem stolu

• Kao aperitiv uobičajeno je poslužiti: suhi pjenušac, šampanjac (francuski slatki), poluslatki pjenušac, bijelo suho i/ili slatko vino, sherry, porto, bermet ili prošek

• Uz predjela, hladetine i namaze nećete pogriješiti poslužite li bijelo vino ovih karakteristika: suho, polusuho, lagano slatko

• Jela na bazi ribe također idu uz bijela vina, ona suha i ljupka te pjenušce isto tako suhe.

• Pršut i suhomesnati proizvodi poslužuju se zajedno s roze svijetlim i suhim vinima, ali ni bijelo suho vino nije loš izbor

• Guste juhe, paštašute, rižota s umakom od riba ili mesnim umakom uglavnom prate bijela suha vina, zatim roze i mlada crna vina.Dok juhe s umakom od riba i kamenice podnose i robusnija vina s višim postotkom alkohola

• Pržena ili pohana riba, škampi s roštilja, sa ili bez umaka izvrsni su uz bijelo suho robusno vino. Dok ribe pečene na ražnju i roštilju te rakovi, školjke i kavijar obavezno idu uz jaka bijela i crna vina, suhi bijeli pjenušac ili bijela aromatična vina

• Uz jaja pripravljena na različite načine, ili poslužena s pršutom i sirom, obavezno se poslužuje bijelo suho ili ružičasto vino, a kao mogućnost tu je i crno lagano frizirano vino.

• Žabe, puževi i jegulje kao specijaliteti zahtijevaju bijelo vino.

• Kada je riječ o mesu, bijelo meso i ono lagano ispečeno na roštilju upotpunjuje se sa crnim suhim i mladim vinom. Ukoliko se radi o tamnom mesu, domaćoj i lovnoj divljači neizbježna su izrazito puna i jaka, stara robusna vina.

• Velike razlike u odabiru vina su kombinacije sira s tjesteninama. Sirevi s mekanom tjesteninom zahtijevaju Rose i crno mlado vino, dok se sirevi s tvrdom tjesteninom, ribani ili uzavreli poslužuju u kombinaciji s crnim starim robusnim vinom.

• Deserti uglavnom idu prema izboru slatkih, likerskih i pjenušavih vina. Ukoliko se radi o voću, bijelo slatko, pjenušac i likersko Rose neizbježan su izbor. Uz voće se poslužuju i slatki bermet te likersko crno staro slatko vino.

• Slastice poput kolača i sladoleda idu dobro u kombinaciji sa specijalnim likerskim vinima, polusuhim pjenušcima i aromatičnim slatkim vinima. Dok suhe slastice, one bez čokolade, dobro podnose pjenušce starijeg godišta, bijela

Izvor:157114975.gif

Link ka poruci
Podeli na drugim sajtovima
  • 1 godinu kasnije...
  • 2 sedmica kasnije...

Ja inače ne tražim izgovor za čašu dobrog vina,i to svakodnevno čašu vina... tako da :roll: za mene to ne važi, ali je lepo kad pronađeš još jedan razlog za to, sem da voliš i da te opušta i prija :)

 

 

Najbolji izgovor za čašu crnog vina

 

Novo istraživanje nagoveštava da antioksidant koji se zove rezveratrol i koji se nalazi u crnom grožđu (a samim tim i u vinu) može da poboljša memoriju.

Prvobitno se verovalo da je rezervatrol dobar u borbi protiv bolesti srca, a sada su naučnici sa Univerziteta u Teksasu otkrili da njegova svojstva mogu da poboljšaju memorijsku funkciju, sposobnost učenja i raspoloženje, prenosi Indipendent

Kako bi to dokazali, naučnici su ovaj antioksidant dali grupi ostarelih pacova.

Rezultat je bio taj da se ovim glodarima poboljšala memorija kao i raspoloženje. 
Dakle, ukoliko osetite da vam memorija slabi, a raspoloženje varira, to možete iskoristiti kao izgovor da biste popili čašu crnog vina. 

 

b92

 

U to ime - živeliiii.... :uredu:

Link ka poruci
Podeli na drugim sajtovima

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Gost
Odgovori na ovu temu...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

×
×
  • Create New...