Idi na sadržaj

Preporučene poruke

Vino je alkoholno piće koje se dobija vrenjem grožđa ili grožđanog soka.

400px-Sauternes_04.jpg

Vino je jedno od najpopularnijih alkoholnih pića koje se smatra jednim od najvažnijih sastojaka mnogih evropskih i mediteranskih kuhinja, odnosno kultura. Postoje razne vrste vina koje odražavaju raznolikost klime i tla na kojem su uzgojene različite vrste vinove loze. Obično razlikujemo vina po boji: belo, ružičasto (roze) i crno (crveno) vino - a boju određuje boja bobica grožđa uz proces proizvodnje vina. Ovisno o procesu u kome je proizvedeno, vino može biti negazirano ili penušavo (gazirano), koje obično pogrešno nazivamo šampanjac.

Nauka o vinima se naziva enologija.

Kako se pravi vino?

Suština je, znači, u tome da se šećer iz grožđa prevede u alkohol. To je fermentacija. Kao sporedni proizvod dobija se ugljen-dioksid. Za ovaj proces je potreban kvasac. Vino se nakon toga mora procediti i prečistiti.

Crno i belo vino se dobijaju na gotovo identičan način. Boja crnog vina potiče od kožice crnog grožđa, što znači da se i od crnog grožđa može dobiti belo vino, samo je potrebno kožicu ukloniti pre fermentacije.

Kožica se uklanja presovanjem grožđa, odnosno proceđivanjem, tako da ako želimo crno vino prvo ćemo fermentirati pa presovati, a ako želimo belo - prvo ćemo presovati da odstranimo kožicu, a onda dozvoliti, ili bolje rečeno- podstaći fermentaciju.

Crno vino

220px-Red_Wine_Glas.jpg

Recimo da želimo da dobijemo crno vino. Prilikom fermentacije mehurići gasa izbacuju kožice na površinu kace (danas uglavnom čeličnih tankova) u kojime se vrši fermentacija. Kožice se moraju vratiti nazad, što se često radi gaženjem. Dva su razloga za ovo: jedan je boja i ukus, a drugi činjenica da bi se ako se kožice osuše na površini na njima razvili mikroorganizmi koji mogu da dovedu do kvarenja vina. Idealna temperatura za fermentaciju crnog vina je 29-30 stepeni.

Sledi presovanje. Koriste se specijalne prese, za finija vina koristi se manji pritisak i obrnuto. Prvo vino koje se samo ocedi se čuva odvojeno od onog dobijenog pritiskom.

Belo vino

220px-White_Wine_Glas.jpg

Ako želimo belo vino, prvo ćemo presovati - odstranićemo kožu i semenke i peteljke i dobiti mutan žućkasti sok. Sok onda fermentiše. Osnovni zahtev za fermentaciju belog vina je da temperatura bude između 15 i 18 stepeni. Na višoj temperaturi gube se aroma i svežina. Moderni tankovi za fermentaciju imaju ugrađene automatske sisteme za hlađenje. Fermentacija traje oko 6 nedelja.

Roze

Dve su osnovne metode za pravljenje rozea. Očigledan način je da se pomeša belo vino sa malo crnog, ali je ovo u suprotnosti sa zakonom u mnogim zemljama. Drugi metod je da se započne fermentacija crnog grožđa kao da želimo da dobijemo crno vino i pažljivo posmatra dok ferementira. Kad dostigne željenu boju - ukloni se koža i fermentacija završi bez nje.i tako se napraci crno vino sa prelivom od vanile i kokosa.

Izvor: Wikipedia

Volite li vino? Koje su vam omiljene sorte vina?

Link ka poruci
Podeli na drugim sajtovima

Do skoro uopste nisam volela vino, sada sam veliki ljubitelj..volim dobro crno vino..

Najbolje mi klizi Merlot i Cabernet Sauvignon..:)

Od aromatizovanih dezertnih vina volim Sangriu i Bermet..

Crno vino je odlicno i za zdravlje, naravno u malim kolicinama..medjutim, ja tu naviku nemam..ili pijem ili ne pijem..

Link ka poruci
Podeli na drugim sajtovima

Ja ga nisam voleo, jer nisam umeo da ga pijem. Preterivanje, a to sam jedino znao, je dovodilo do "problema", pa sam smatrao najbezbednijim da ga uopšte ne pijem. Uspeo sam otkriti kad je dosta, pa mi sada predstavlja pravo zadovoljstvo. Crno, belo ne volim. Kako god da je napravljeno, meni je uvek prekiselo. Nenaviknut želudac, valjda.:beyond:

Link ka poruci
Podeli na drugim sajtovima

Odlična tema! Moram priznati da u zadnje vreme mnogo više cenim dobro vino nego pivo i radije konzumiram vino u malo većim količinama, što ranije nikako nije bio slučaj. Vina kvalitetnog kod nas još kako ima i uglavnom ne žalim da dam malo veću sumu novca od one koliko ona jeftinija vina u proseku koštaju, kada je vino kvalitetno. Pijem kako crno tako i belo. Ona malo bolja, bela čak i ne mešam sa kiselom vodom, prosto mi bude žao da kvarim dobra vina. A naravno, ništa lepše od flaše dobrog crnog posle koje naredni dan čoveka ne boli glava. U sorte se zaista ne razumem, nikada ja nisam bio neki vinopija sa prefinjenim ukusom ali znam šta mi leži i šta volim da pijem. Mađarski Tokajac je recimo u odnosu na svoju cenu jako kvalitetno belo vino koje se lako nalazi na našim policama. Pored raznih crnih vina domaće proizvodnje, recimo Eparhijsko vino je jedno od boljih u cenovnom rangu od oko 500 dinara što uopšte nije velika suma za buteljku solidnog vina.

Link ka poruci
Podeli na drugim sajtovima

Ne volim ukus vina, niti sam poznavalac. Probala sam malchice, i mozda je bilo do 'loseg vina' :treptrep: ali meni ne prija. No, ono sto mi se dopada je taj neki ritual koji prati ispijanje vina...pazljiv odabir 'godine', sorte, serviranje, chase u koje se sipa...prilika u kojoj se konzumira. :roll: ............ DakleM, gotivna mi je ta 'vinska scenografija', a odglumila bih uzivanje, eventualo, uz Sangriju.

Link ka poruci
Podeli na drugim sajtovima

Osim podele vina po boji, mislim da je važno za konzumente ovog sjajnog napitka da znaju da se ono svrstava i po sledećim kriterijumima:

1. po kvalitetu zavisno od hemijskog sastava i degustacione ocene:

1. stono ili obično vino,

2. stono vino sa geografskim poreklom,

3. kvalitetno vino sa geografskim poreklom i

4. vrhunsko vino sa oznakom rejona berbe.

2. po sadržaju neprevrelog šećera:

1. suvo vino – sadržaj šećera ne prelazi 4gr/l,

2. polusuvo vino – sadržaj šećera je od 4gr/l do 12gr/l,

3. poluslatko vino – sadržaj šećera je od 12gr/l do 50gr/l i

4. slatko vino – sadržaj šećera je preko 50gr/l.

Mešutim, vino se može opisati na više načina, pa stoga vino može biti:

1. po boji: svetlo žuto, bistro, ćilibarno žuto, slamnato žuto, sa zelenim refleksom, tamno crveno, rubin crveno, zatvoreno crveno..

2. po mirisu: intenzivnog mirisa, prijatanog mirisa, cvetnog, muskatnog mirisa, kompleksno voćnog I da asocira na neko određeno voćeili pak može biti anemičnog mirisa gde su mirisne komponente nedovoljno razvijene (nečisto, zatvoreno, degradirano)

po ukusu: puno, naglašene slatkoće, sa kiselinama koje harmonizuju ukus, naglašenim kiselinama koje daju živost

Ali, u poslednje vreme prave se i vina ne samo od grožđa, već i od voća. Poznato je, recimo, kupinovo vino, a ovde u mom kraju osim njega sve je prisutnije i vino od višnje...

Link ka poruci
Podeli na drugim sajtovima

Pitanje ”čiji ćete bermet” pravi je pakao za ljubitelje ovog slatkog vina. Kako izabrati između Dulke, Živanovića, Benišeka ili Merca? Legenda kaže da su bogovi izmislili pivo da im narod ne bi popio vino Na samo desetak kilometara od Novog Sada, na obroncima Fruške Gore, na desnoj obali Dunava, nalazi se živopisno malo mesto čija istorijska uloga uveliko prevazilazi njegovu današnju ve ličinu. Pogađate, u pitanju su Sremski Karlovci.

Ipak, jedan od rimskih imperatora s kraja trećeg veka nove ere - Marko Aurelije Prob, na ove prostore je, iz južne Italije, doneo prvu sadnicu vinove loze. Upravo ovaj događaj odredio je današnje Sremske Karlovce, kao srpsku prestonicu vina, posebno tokom XVII, XVIII i XIX veka.

Dolaskom Turaka, vinogradarstvo u Sremu biva skoro potpuno uništeno. Ipak, postepeno se obnavlja i pun procvat doživljava u vreme Austro-Ugarske vladavine. Iz tih vremena datiraju zapisi po kojima je vladika srpski bio rado viđen gost na bečkom dvoru, upravo zato jer je uvek donosio čuveni karlovački Bermet.

Književnik i član Bečke akademije nauka, Zaharije Orfelin je dobar deo života proveo upravo u Karlovcima.

Negde 1783. godine u Beču, objavio je „Iskusni podrumar“, najznačajnije i do danas neprevaziđeno delo o vinima, tehnologiji proizvodnje, receptima i dr. Pišući o receptima za proizvodnju vina, naveo je činjenicu da se receptura za izradu bermeta, razlikovala od kuće do kuće. Odnosno, da je svaka porodica imala neku svoju „malu tajnu“ po čemu se njihov Bermet razlikovao od drugih. Ipak, poznato je da se Bermet spravlja od preko dvadeset vrsta lekovitih trava.

Najčešće se pominju 27 vrsta biljaka, od kojih koren nekih od njih daje gorčinu, od drugih opet cvet daje miris, a od trećih plod osvežavajući i slatkast ukus.

Autentični Bermet, trgovci su još pre 150 godina izvozili u SAD. Prema nekim podacima, Bermet se nalazio i na vinskoj karti Titanika, o čemu svedoče očuvane boce pronađene na njegovim olupinama prilikom istraživanja za potrebe snimanja istoimenog fi lma. Takođe, fruškogorska vina su još u XV veku izvožena u Češku i Poljsku.

Srećom, i danas se pravi i naravno pije, odličan bermet. Ukusi su van svake rasprave, ali mnogi pre ostalih preferiraju Dulkin bermet.

Oni koji misle drugačije tvrde da je za malo ispred ostalih bermet Marija Benišeka, čoveka koji je 90-ih obnovio proizvodnju ovog slatkog vina, a nisu retki ni oni koji tvrde da su za njih broj jedan bermeti Živanovića ili Merca.

U svakom sljučaju ukoliko vam u gorko - kiseloj ili bar neodređenoj svakodnevici života zafali malo slasti, čaša Bermeta i dobro društvo sigurno će situaciju učiniti mnogo boljom.

Tekst Mirjana Maksimović

bermet.jpg

Link ka poruci
Podeli na drugim sajtovima

Sorte grožđa

sorte_grozdja.jpg Nauka koja se bavi proučavanjem vina od berbe vinove loze do proizvodnje i čuvanja vina zove se enologija ( oenologija ) koja je nastala od grčke reči vino (grč. οινος „vino“, grč. λογος „reč, govor“). Izraz vintaža označava proizvodnju vina određene godine. Enologija je nauka koja proučava vino sa svih aspekata Stučnjaci koji se bave enologijom nazivaju se enolozi.

Vino se proizvodi fermentacijom soka iz grožđa. Grožđe za skoro sva vina koja se u svetu prave od potiče od biljki botaničkog roda, Vitis najčešće od komercijalne vrste Vinifera. Od ovog roda grožđa razvijeno je 4000 različitih vrsta grožđa. Ove vrste grožđa se razlikuju međusobno, po veličini, boji, obliku zrna, sastavu soka, periodu branja i prema otpornosti, mada su te razlike ponekad vrlo male. Od oko 4000 vrsta najčešće se koriste Riesling, Chardonnay, Cabernet Sauvignon, Pinot Noir, Gewurztraminer, Sauvignon Blank i Muscat.

Glavni razlog korišćenja roda V.vinifera u proizvodnji vina je visoki sadržaj šećera kod većine vrsta. Od prirodnog šećera grožđa posle fermantacije proizvodi se vino sa oko 10% alkohola.Vina sa manjom količinom alkohola su nestabilna i podložna kvarenju zbog nagomilavanja bakterija.Ukoliko se želi dobiti vino sa višim sadržajem alkohola u samom procesu proizvodnje u određenoj fazi se dodaje još alkohola.

Različite vrste grožđa V.vinifera imaju i različit sadržaj. Rod Vitis uključuje i druge vrste koje se koriste za proizvodnju vina,to su V. lambrusca i V. rotundifolia. Nijedna od ove dve vrste ne sadrži dovoljno šećera da bi se napravilo vino sa 10 % alkohola, a često su i nešto kiselija. Da bi se proizvelo stabilno vino mora se dodati šećer . Druge vrste daju grožđe koje je pogodnije da se jede sveže.

Neke vrste vina se proizvode od drugog voća,a ne od grožđa. Fermentovani sok od jabuke se takođe smatra vinom. Perry se proizvodi od bresaka. Takođe postoje vina od višnje,vino od šljiva kao i vina pravljena od različitih vrsta kupina (kupinovo vino).Voćna vina sadrže oko 12% alkohola. Kada se ojačaju sa brandijem, sadržaj alkohola se poveća i do 20%.

Od oko 10.000 poznatih plemenitih sorti vecina je francuskog porekla ( ili poreklom iz Francuske). ‘’Plemenite’’ sorte su one koje daju vina cenjena od strane vinskih stručnjaka i vinopija koji jednostavno uživaju u čarima vina. Sem prikazanih vrsta u donjoj tabeli, postoje mnoge druge sorte, takođe visokog kvaliteta, koji imaju više lokalnog, nego internacionalnog značaja.

tabela

Grožđe svetlije pokožice od kojih se pravi belo vino

  • Sauvignon Blanc
  • Se´ millon
  • Pinot (Chardonnay)
  • Che´ nin Blanc
  • Muscat
  • Sylvaner
  • Mu¨ ller-Thurgau
  • Riesling

Grožđe tamnije pokožice od kojih se pravi crveno vino

  • Cabernet Sauvignon
  • Pinot Noir
  • Merlot
  • Gamay
  • Grenache
  • Syrah (France)/Shiraz (Australia)
  • Muscat
  • Zinfandel (US)

Neke od sorti grožđa koje se koriste za spravljanje vina u Srbiji:

Belo grožđe:

  • Smederevka - gaji se u Vojvodini, centralnoj Srbiji, na Kosovu i Metohiji, Crnoj Gori
  • Žilavka - gaji se na jugu Kosova i Metohije, ponegde u centralnoj Srbiji
  • Krstač - gaji se u vinogorjima Crne Gore
  • Neoplanta - gaji se u regionu Sremskih Karlovaca
  • Sila i Župljanka - novonastale sorte, Sremski Karlovci

Crno grožđe:

  • Vranac - gji se u Crnoj Gori, Srbiji, Makedoniji i ponegde u Vojvodini
  • Prokupac - gaji se u Srbiji, Kosovu i Metohiji, ponegde Vojvodini
  • Kratošija - gaji se u Makedoniji i Crnoj Gori
  • Jagodinka - novonastala sorta, stvorena u Radmilovcu

Link ka poruci
Podeli na drugim sajtovima

Klasifikacije vina

klasifikacija-vina.jpg

Vina se prvenstveno razlikuju po svojoj boji.

1. bela, koja obuhvataju najsvetlija vina

2. crvena, koja obuhvataju i većinu fortifikovanih vina

3. roze, koja su između navedena dva vina

Boju vina određuje izbor grožđa i proces pravljenja. Boja varira od zelenkasto - žute do ružičaste, crvene, crveno - ljubičaste, pa do plavo - crne. Kada se pravi belo vino, u proces fermentacije ulazi samo sok od grožđa (belog), što nije slučaj kada je u pitanju proizvodnja crvenog vina. Boja crvenih vina potiče od pokožice (ljuske), semenki i peteljki crnog grožđa, a ne od soka. Sok je po pravilu bezbojan sem kod nekih vrsta koje imaju rozo ,crvenu boju.

Pojedina bela vina dobijaju se od crnog grožđa.U ovom slučaju se koristi samo sok od crnog grožđa, a ne i njegova pokožica jer ona sadrži crveni pigment pa njenim odstranjivanjem ne dolazi do stvaranja crnog vina.

Rose vina su takođe specijalan slučaj kod kojih se pokožica crnog grožđe izdvaja nakon vrlo kratkog perioda (nekoliko sati) delovanja na grožđani sok.

Neke od vrsta crvenih vina:

Merlot je popularno vino u kojem se obično može prepoznati blag ukusu šljive. Merlot je vrlo pitak i nije kiseo niti opor. Ranije se koristio za mešanje sa francuskim Bordeax vinima, u novije vreme sve više se proizvodi samostalno.

Cabernet Sauvignon je jedno od najpopularnijih vina na tržištu. Caberne je ime i grožđa i vina koje se proizvodi. Spada u najbolja svetska crna vina sa prepoznatljivom aromom crnog ribiza i kupine.

Pinot noirje jedna od vrsta crnog grožđa roda Vitis Vinifera, a naziv se upotrebljava i kada se misli na vina u čijoj proizvodnji dominira grožđe ove sorte. Naziv potiče od francuske reči „pinot“ (bor ) i „noir“ (crno) koja aludira na zbijene tamnoljubičaste grozdove u obliku šišarki. Ovo grožđe se uzgaja širom sveta, ali se najviše vezuje za francuski region Burgundy.Vino koje se proizvodi od ovog grožđa je jedno od najboljih na svetu.

Vina napravljena od Siraha su jakog ukusa i punoće. U zavisnosti od klime i uslova zemljišta na kojima se nalazi vinova loza kao i od načina pravljenja vina, mogu imaju široku lepezu ukusa, od ljubičica, kupina,čokolade, pa sve do crnog bibera.Nijedna aroma se ne može nazvati tipičnom, ali se najčešće primećuje aroma kupina i bibera.

Neke od vrsta belih vina:

Riesling se gaji na mnogim mestima u svetu, ali najbolje uspeva u rodnoj Nemačkoj u kojoj se sadi još od 14 veka. Rieslinga je slatko, belo vino sa voćnim i cvetnim ukusom koje se služi kao desertno vino.

Pinot Gris su tamnija vina, srednje punoće, dosta neutralne arome i sa niskim sadržajem kiseline.

Sauvignon Blanc su uglavnom suva vina, koja mogu imati biljnu ili mineralnu aromu, a u posebnim klimatskim uslovima i voćnu aromu..

Stona, ojačana i penušava vina

Vina se pored boje grožđa dele i na stona vina, ojačana vina i penušava vina.Ova podela zavisi od načina proizvodnje tj. vinifikacije.

Stona vina

Stona vina se prave od soka ceđenog grožđa.sok se prirodno fermentuje, ponekad sa dodatkom tačno utvrđenih količina šećera i kvasca.Table vina dolaze u 3 osnovne boje : bela (često od žute do zlatne),crna i rose (bledo roza).Ukusi su od slatkih do vrlo suvih , koja nisu gorka.Sadržaj alkohola varira od 7 do 15 %.

Fortifikovana (ojačan vinskim destilatom)

Ovim vinima se u procesu proizvodnje dodaje određena doza alkohola ,obično brandy od grožđa.Sadržaj alkohola ojačanih vina je viši nego kod običnih vina,a graniči se od 14 do 23%.Boje su od bele, žute (ćilibarske), svetlo crvena ili tamno crvena.

Port je okrepljujuće vino koje potiče iz Douro doline, Portugala.Izraz “port” odnosi se samo na ova vina baš kao što i francuski regioni polažu prava na određene titule. S obzirom na to da je ojačano, port ima visok procenat alkohola i najčešće se pije iz malih čaša, na gutljaje.Treba ga služiti na temperaturi od 18 oC, a čaše se pune samo do pola.

Sherry je najpoznatije i najpopularnije ojačano vino.Naziv potiče od grada Jerez de la Frontera u Španiji.Jedinstven ukus Sherry-a potiče od zemlje i grožđa kao i od različitog procesa vinifikacije. Ukus serija može biti od slatkog do vrlo suvog sa nekoliko srednjih varijenati.Pored Sherry-ija, poznati su još i Madeira ( sa Potugalskog ostrva), Marsala (sa Sicilije), Malaga ( južna Španija), Port (iz Potrtugala) i neka aromatična vina.Vermuth, na primer je aromatično vino kojem je dodato bilje.

Aperitivi - pića, koja se služe pre jela, takođe spadaju u aromatična vina. Napravljeni su dodavanjem kinina i drugih sastojaka jakim, slatkim vinima.Najpoznatiji brendovi su Dubonnet u Francuskoj i Campari u Italiji. Pića koja se služe posle jela nazivaju se digestivi (piće koje pomaže probavu) a to su najčešće brendiji i likeri.

Penušava vina:

Najpoznatije penušavo vino je svakako Champagne, koji je dobio naziv po francuskom regionu gde ga je prvi put napravio benediktanski monah Dom Pierre Perignon u 18. veku. Od italijanskih penušavih pića izdvajamo Asti Spumante. Penušava vina su obično bela, ali mogu biti i crna i roze i imaju sličan sajdržaj kao i stona vina.Višak ugljen dioksida je ono što im daje penušavost tj.prisustvo mehurića. Ugljen dioksid se stvara u fermentaciji svih vina,ali s obzirom da penušava vina prolaze kroz dvostruku fermentaciju (druga se odvija unutar flaše) u koju se dodaju šećer i kvasac da bi se proizveo gas ugljen dioksida koji stvara pritisak unutar flaše, a zatim se ukloni kvasac.

Aromatizovana i dezertna vina:

Postoji veliki broj aromatizovanih vinskih pića, neki od njih se proizvode ,a neke koje prave sami potrošači.

Glogg, topao punč švedskog porekla se najčešće pravi kod kuće od crnog vina, začina, badema i suvog grožđa.

May vino je proizvod nemačkog porekla, to je punč sa Rhine vinom ili drugim lakim suvim vinom sa dodatkom bilja, ukrašen jagodama ili drugim voćem.

Sangria miks španskog porekla koja se pravi dodavanjem vode, šećera i limuna u crno ili belo vino.

Mulled vino se pravidodavanjm šećera, vode i začina kao što su karanfilčić i cimet.

BERMET - tradicionalni fruškogorski proizvod. Aromatizovano vino specifičnog ukusa, koji zavisi od proizvođača. Svaki od proizvođača daje BERMET-u jedinstveni pečat, svojim receptom, koji se generacijama prenosi i strogo čuva.

Wine cooleri su pića koja su nastala u Kaliforniji ranih 1970-ih.To je miks belih vina i voćnih sokova, blago gaziran. Sadržaj alkohola je nizak, oko 6% . S obzirom da na ukus vina u velikoj meri utiče voće i šećer, vino koje se u njima koristi je najčešće nižeg kvaliteta i prilično pristupačne cene. Tokom 80-ih wine cooleri na čelu California Coolera postali su najbrže rastući segment vinske industrije u SAD

Link ka poruci
Podeli na drugim sajtovima

Šta će se nalaziti na etiketi zavisi od zemlje do zemlje, ali sve etikete obezbeđuju opšte informacije sa relativno malim razlikama u formatu i sadržaju.

Naziv vina ili proizvođača - najčešće je to ime sorte od koje se vino proizvodi, vinski region ili naziv vinarije ili poseban, zaštićen naziv vina

Vinski region ili apelacija- zemlja ili region u kojem se uzgaja grožđe od kojeg se pravi vino. U većini zemalja su vinski regioni ili apelacije definisani zakonom, a vina napravljena u ovim regionima imaju posebnu oznaku na etiketi kao što je to slučaj sa "Appellation Controlée" u Francuskoj ili "Denominazione della Origine Contrallata (DOC)" u Italiji.

Vintage ili godina berbe - je godina u kojoj se grožđe bere, a ne godina u kojoj se vino flašira (neka vina se mogu flaširati par godina kasnije).U mnogim zemljama je propisano zakonom da najmanje 85 % vina bude iz iste godine berbe, do 15% se može mešati sa grožđem iz drugih godina.

Sorta grožđa – ukazuje na određenu vrstu grožđa od koje je vino napravljeno

Reserve- ukazuje na vino koje je odležalo par godina pre nego što se našlo u prodaji

Barrique –ukazuje na vina koja su odležala u specijalnim buradima od hrastovine

Barrique je drveno bure čiji je dizajn potekao iz Bordeaux regiona u Francuskoj.Što se duže vino nalazi u buretu više poprima ukus hrastovine.

Sve druge informacije variraju u zavisnosti od zakona određene zemlje. Nemačka vina,na primer imaju oznaku "Amptliche Prüfungs Nummer (AP Number)",serijski broj koji dobijaju tokom zvaničnog testiranja. Francuska vina mogu imati oznaku neke od tradicionalnih klasifikacija( “Grand Cru" ili "Premier Cru" na Burgundy vinima).

Vinske etikete takođe sadrže sitno štampanu približnu količinu alkohola, veličina flaše ili količinu vina u flaši, merena u mililitrima mora se nalaziti na prednjoj etiketi flaše.

Link ka poruci
Podeli na drugim sajtovima

Vino i hrana

food_wine.jpg Ukusi su različiti pa je i kombinovanje vina i hrane lični izbor. Generalno, svaka osoba bi trebala da odluči koja kombinacija za njega ima najbolji ukus i ne bi trebalo da se puno brine o tome šta će drugi reći.To može biti prilično teško kada je u pitanju osoba koja se tek počinje uživati u u čarima vina, stoga će vam možda sledeće smernice biti od pomoći.

Generalna pravila za kombinovanje vina i hrane:

  • Aperitiv belo suvo ili suvo penušavo
  • Predjelo od ribe belo suvo
  • Predjelo od pršute roze ili lako crveno
  • Čorbe belo suvo, mladi roze ili lako crveno
  • Riba belo vino
  • Riblja čorba roze ili crveno
  • Kuvano meso crveno stono
  • Pečeno meso ili divljač crveno, dugo odležalo
  • Sirevi vino koje ste prethodno pili ili crveno
  • Sladoled, slatkiši, voće slatko ili penušavo

Kao i prilikom planiranja jelovnika kada polazite od lakših ka težim ukusima, tako i sa vinima polazite od svetlijih ka tamnijim. Pa tako Champagne ide jako dobro sa zakuskama ili predjelima, ali i uz slatkiše. Belo vino se obično služi sa salatama i laganim jelima, uz ribu i riblju čorbu, dok crno vino odlično ide uz govedinu, jagnjetinu, svinjetinu, pačetinu, guščetinu, ćuretinu, roštilj, divljač ili divlju perad i jakim umacima. Zapravo , teška ili kompleksna vina je bolje sačuvati za glavni obrok.

Vino i sir

Vino i sir imaju jako dugu istoriju, spominju se čak i u Odiseji! Kao i većina odluka koje se tiču vina i kombinacija vina i sira je čisto lična, ali postoje neke kombinacije koje su prirodno zadovoljavajuće za većinu potrošača. Najčešće se kombinuje crno vino sa tvrdim sirom ,a belo sa mladima sirevima

Vino i piletina

Izbor vina u mnogome zavisi od toga kako se meso priprema. Belo meso ili dinstana ćuretina zahtevaju belo vino, dok pečena piletina ili ćuretina zahtevaju crno vino. Ukoliko pripremate piletinu na jednostavan način bez mnogo soseva i nadjeva onda je uz nju najbolje servirati laka vina kao što su Champagne ili Suvi Rizling .

rostilj.jpgVino i jela sa roštilja

Najbolja preporuka za jela sa roštilja je Rioja. Radi se vinu srednje jačine koje je pikantnog i voćnog ukusa.Ova vina uglavnom imaju laku i svežu aromu koja potiče od njihovih tempranillo grožđa (vrsta grožđa koje se uzgaja u Španiji, a naziv potiče od činjenice da se bere ranije u odnosu na većinu crng grožđa,te otuda tempranillo-rano) te se stoga odlično kombinuju sa različitim vrstama mesa.

Crni Riojas se servira na 16.1 -17.7 oC. U slučaju da je spoljna temperatura visoka, potrebno je pre serviranja ohladiti flašu nekoliko minuta u frižideru.Ukoliko crno vino servirate previše toplo ono će imati ukus alkohola i izgubiće veći deo svoje arome.

Drugo vino koje dobro ide uz meso sa roštilja je Baco Noir. Ovo vino je složenog ukusa te se može prepoznati po svojoj pikantnosti i teksturi,dok njegovo konzumiranje ostavlja efekat „ružičastih usta“.

Ukoliko pripremate morsku ribu i servirate salate, probajte Chablis, Chardonnay iz oblasti Chablis u Francuskoj.

Ukoliko imate goste koji i nisu neki ljubitelji vina, najbolji odgovor za njih je Sangria, svež, voćni punč, koji je zapravo kombinacija crnog vina, brandija, voćai leda.

Vino i jagnjetina

Pinot Noir je vino koje sa svojom aromom jagode najbolje ide uz jagnjetinu. Burgundyje pinot noir napravljen u Francuskoj. Ako u pripremanju jagnjetine koristite jake začine onda je bolje da uz jelo servirate Merlot ili Cabernet Sauvignon.

pizza.jpgVino i pizza

Uz picu najbolje ide crno vino,a neka od najboljih su Cabernet Sauvignon, Cabernet Franc, Chianti, Merlot , Rioja.

Vino i čokolada

Vina koja najbolje idu uz čokoladu su Merlot, Cabernet,Rizling i Port.

Mlečne i crne čokolade se jako dobro slažu sa čileanskim Cabernet, dok se Mediteranska desertna vina kao što su šeri, madeira, marsala odlično slažu sa švajcarskim mlečnim čokoladama.

Link ka poruci
Podeli na drugim sajtovima

Vranac

Vranac je autohtona crnogorska sorta grožđa koje najbolje uspeva u Crmnici, području koje se prostire od Skadarskog jezera, prema Jadranskom moru, na nadmorskoj visini do 500 metara. Zbog svoje relativne neotpornosti na niske temperature (do – 10 0C), uspeva još samo ponegde na Balkanu i to u Srbiji oko Župe i Negotina, u Makedoniji oko Valandova i Đevđelije i u Hercegovini u Popovom Polju.

img0059.jpg

Grozd ima male, blago eleptične, bobice plavocrne boje čije meso je neobojeno, i veoma ukusno. Karakteriše ga veliki sadržaj šećera. Obično se bere u zadnjoj nedelji avgusta ili prvoj nedelji septembra.

vranacs1.jpg

Vrhunsko crno vino, intenzivne crveno rubin boje sa nijansama ljubičastog. Ukus je pun, karakterističan i lagano taninski. Temperamentno vino južnjačkog tipa, sa visokim sadržajem ekstrakta i alkohola. Harmonično.

Vina Vranac i Vranac Pro Corde su vrhunska vina kontrolisanog porekla i kvaliteta. To su suva vina, tamne rubin boje, puna, harmonična, atraktivna, sa karakterističnim sortnim mirisom. Vranac Pro Corde uz ovo ima i prirodno povećan sadržaj proantocijanidola, čija su lekovita svojstva odavno poznata i profilaktički i terapijski (pijući ga uz obrok) deluju na bolesti srca i krvnih sudova (u umerenim količinima, naravno)

vranac_pro_corde_front_label-jpg.jpg

Servira se na temperaturi od 16-18°C, pa savetujem da se sačeka malo sa konzumacijom pošto ga u restoranima gotovo po pravilu donose (dosta) hladnije.

Po mom skromnom mišljenju, sorte Vranac i Vranac Pro Corde su retka crvena vina koja gotovo ravnopravno mogu stati uz kaberne sovinjon...

Link ka poruci
Podeli na drugim sajtovima

Preporučene kombinacije vina i hrane

Sganje vina i hraneU ovom poslu koji verovatno svi volimo imamo dve mogućnosti, da slažemo vino sa hranom ili hranu sa vinom, zavisno od toga u kojoj smo situaciji. U prvoj pokušavamo da uz određeno vino pripremimo odgovarajuću hranu ili, onu drugu, u kojoj se svako od nas po ko zna koliko puta našao za vreme ručka ili večere, da uz posluženu hranu izabere odgovarajuće vino. Zbog tako teškog zadatka dobro bi došao neki savet, a i malo edukacije nije na odmet, jer umeće druženja sa vinom i hranom može nama, a i drugima, učiniti veliko zadovoljstvo

* Tamnjanika: kineska i lako začinjena hrana, salate, pečeno povrće, riba (uključujući i dimljenu ribu).

* Sauvignon beli: morski plodovi, tajlandska hrana, kozji sir, salate, povrće (osim pečuraka), pržena riba, oštri sosovi.

* Šardone: gotovo svaka vrsta ribe osim one najmasnije, od ostriga do raskošno začinjenih ribljih specijaliteta i variva, masni sirevi.

* Pinot beli i sivi: riba, testo s povrćem, fiš ili čorba od riba ili buzara, rižoto, testo s kremastim sosovima, piletina.

* Kaberne sovinjon i Merlo: crvena mesa, kobasice, meso i povrće s roštilja, meso od divljači.

* Pinot crni: losos, tuna, pečurke, svinjetina, patka, prepelica, sve od pasulja i posebno s crnim burgundcem, jarebica.

* Shiraz: pečena ćuretina, guska, patka, kobasice, meso i povrće s roštilja, kuvana jela s mesom i povrćem, meso od divljači.

cezar salataSALATE

Kod salata je najvažnije obratiti pažnju na prelive i začine. Oštri začini traže dobro kiselkasto vino – rizling ili sovinjon beli, na primer. Začini koji potiču od ulja izrazitih ukusa, kao što je recimo ulje od bundeve, i začinjeni sastojcima kao soja ili đumbir, takođe traže vina čistih ukusa, na primer sauvignon beli ili šardone bez primesa hrasta.

jaja

JAJA

U zavisnosti od drugih sastojaka, omleti, kiš i sosovi od žumanca, kao što je majonez (pod uslovom da nije previše oštar ili limunast), mogu da se kombinuju sa zaobljenim belim vinima srednje do izražene jačine, kao što je šardone, uključujući i beli burgundac.

testenineTESTENINE

Treba obratiti pažnju samo na sos, odnosno preliv, ili sastojke uz koje se kombinuje. Špageti sa prelivom koji sadrže morske plodove zahtevaju sveže, suvo, lakše belo vino, dok će taljatele s pavlakom i pečurkama podneti i punije belo vino. Jak preliv od paradajza tražiće neko crno vino. Lazanje s mesom tražiće merlo, vranac, frankovku i sl.

ribaRIBA

Jednostavno pripremljena riba može da se kombinuje s jednostavnim, svežim, lakim belim vinima koja su tu praktično zamena za limun. Medutim, skupa riba zaslužuje i skuplju buteljku finog belog burgundca ili šardonea. Riba u kremastim sosovima uz pinot beli, pinot sivi, šardone. Crna vina niskih tanina, posebno pinot crni, često dobro prate mesnatije ribe kao što su losos i tuna. Ipak, vredi probati, ako nema previše primesa hrasta, merlo.

PLAVA RIBA

plava ribaMalo ima vina koja se slažu uz sardine i skuše, ali bi se neka neutralna, sveža, suva bela vina obično dobro uklopila. Školjke ostrige su gotovo savršene uz šampanjac (idealan je blanc de blancs) ili premier cru Cbablis. Kako mnogima od nas ta vina nisu lako dostupna, zadovoljićemo se suvim belim vinima koja nisu barikirana. Isto važi i za klasične plodove mora i jednostavno pripremljene dagnje. Kad u školjke, uz njihove sopstvene sokove dodate još neki sos, preporučujemo bogatija vina kao što mogu da budu mnogi šardonei. Rizling je još jedna mogućnost. S dimljenom skušom je teže, ali ukoliko se začini lakim prelivom od istucanog crnog bibera i mnogo limuna, dobro će ići uz rizling.

živinaŽIVINA

Piletina je zadivljujuće tolerantna. Zbog blagog ukusa mesa, uglavnom bismo se orijentisali na sosove i začine. Srednje jaka bela i crna vina su prikladna uz osnovne ukuse piletine, samo treba izbegavati taninska i/ ili prodorno mirisna vina. Ćuretina je takode tolerantna, ali u većini slučajeva bolja je uz crna vina. Poslužena uz robusne ukuse sosova zahteva jača, dovoljno voćna/začinjena vina, kao što su kaberne sovinjon ili shiraz. Uz patku, posebno je dobar izbor burgundac crni.

divljačMESO OD DIVLJAČI

Osim nekoliko izuzetaka, kao što su, na primer, šampanjac uz hladnu pečenu pernatu divljač ili bogata, teška bela vina kao što nekad ume da bude šardone ili sivi pino, meso divljači traži crna vina. Uz divljač i prilično snažne ukuse divljeg zeca, goluba i većine kuvanih jela od divljači, potrebna su snažna crna vina kao što su kaberne sovinjon, širaz, vranac, merlo.

mesoMESO

Svinjetina je vrlo prilagodljiva, dobro pristaje uz široku lepezu crnih vina (ne previše taninskih), i belih vina srednjeg i jakog karaktera. Izbor leži na vama, ali proverite druge sastojke i način pripremanja jela.

Jagnjetina: uz toplu jagnjetinu lepo ide cabemet sauvignon i sva najfinija zrela vina bordoškog tipa. Jagnjetinu takode izuzetno dobro prate i mnoga druga cvena vina. Ono što je zanimljivo, uz hladnu jagnjetini iznenađujuće dobro ide i punije belo vino.

Junetina: uz ovo meso dobro se slažu mnoga crna vina, tako da u skladu sa tim izbor često zavisi od toga s koliko para raspolažemo. Ako, s druge strane, volite belo vino više od crnog, probajte nešto puniji šardone.

Uz delikatnu teletinu dobro bi išla srednje jaka bela vina ili nežna crvena, srednjeg karaktera.

povrćePOVRĆE

Mnoga povrća, što zbog svoje kiselosti kao što ima paradajz, slatkoće šargarepe, luka, paškanata, bolje će ići uz bela vina nego uz tanine crnih vina. Ali, pečurke, patlidžan i bogata jela s pečenim povrćem uglavnom bolje prijaju uz crna vina, uključujući i jaka crna vina, a isto važi za mnoga jela od pasulja. Ako ovim jelima dodamo limun, limunasti majonez ili sos od sirćeta i ulja, treba izabrati belo, kiselkasto vino.

paradajzPARADAJZ

Kiselost paradajza, iako na prvi pogled tako ne izgleda, ne treba potcenjivati. Ako je reč o osnovnom ukusu, treba razmisliti o belom sovinjonu. Ukoliko je ukus paradajza jak dodatak u jelu koje zahteva crno vino, u obzir dolazi neko lakše crno vino.

začini so i biberZAČINI

Slana hrana i slana jela mogu da prikriju tanin u vinu, što nije dobro. Zbog toga taninska vina nisu baš najbolji izbor uz slano. Sveža bela, naglašeno kisela vina ili sveža voćna, crna vina, često bolje idu uz slanu hranu dok uz slani sir, dobra su slatkasta vina.

Još jedan savet: kuvanje s pavlakom ili puterom može da omekša neuobičajene ili snažne ukuse – na primer, metalni ili gorkasti ukus koji spanać daje nekim vinima. Isto tako, razumno dodavanje sira, iako se sam sir teško kombinuje, može takode da ima omekšavajuće dejstvo.

Ovde su kombinacije za najpoznatije i najproblematičnije grupe jela i sastojaka, ali, to su samo predlozi, ništa više od toga.

Slobodno mogu da vam se ne svide naši predlozi, i nadamo se da ćete pronaći sopstvene, za vas prijatne, kombinacije.

Nikola Jančić

Link ka poruci
Podeli na drugim sajtovima

Traminac

Traminac je sorta grožđa koja jako malo rađa i zahteva posebnu pažnju i negu, ali je po nama itekako vredi gajiti. Vino je punog tela više od većine drugih belih vina, prefinjene arome i bukea. Arome koje se mogu prepoznati su latice ruže, breskve, vanile, mineralni tonovi. Boja varira od slamnato-žute do zlatno-žute. Sa svojm blago muskatnim mirisom i prefinjenim ukusom spada u sam vrh poželjnih belih vina.

Traminac je u nekim srećnijim vremenima našeg vinogradarstva i vinarstva važio za kralja među belim vinima, dok se danas gaji na vrlo simboličnim površinama na Fruškoj gori. Mi mislimo da je Traminac pravi izbor za one ljubitelje vina koji imaju izgrađen ukus.

Odlično ide uz sveže voće, sireve, brojna jednostavna jela od ribe i pilećeg mesa, blage dezerte, rashlađeno na temperaturi od 10-12°C. Spada među retka vina koja mogu da se piju uz azijsku kuhinju.

Sadržaj alkohola: 13,7% v/v.

Link ka poruci
Podeli na drugim sajtovima

Italijanski rizling

Italijanski rizling je vodeća vinska sorta na Fruškoj gori. On se jako dobro prilagodio našim uslovima, tako da redovno rađa i nema velikih oscilacija u kvalitetu. Vino koje dobijamo od Italijanskog rizlinga je kvalitetno, odlikuje se zeleno-žutom bojom, čistim vinskim mirisom i harmoničnim ukusom.

Mi mislimo da je vino ove sorte neopravdano potisnuto u drugi plan i da zaslužuje veću pažnju ljubitelja vina i toplo ga preporučujemo. Što se tiče porekla Italijanskog rizlinga, po nekim izvorima on je nastao od autohtone sorte Gračac koja se gajila pre širenja bolesti Filoksere na Fruškoj gori, što je najverovatnije blizu istine jer Gračac takođe daje redovne prinose i vino ujednačenog kvaliteta gotovo svake godine.

Servira se uz hladna predjela, bele sireve, povrće, ribu i jela sa roštilja, rashlađen na temperaturi od 9-11°C.

Sadržaj alkohola: 12,4% v/v.

Link ka poruci
Podeli na drugim sajtovima

Župljanka

Župljanka je domaća autohtona bela sorta nastala 60-ih godina prošlog veka na Novosadskom Institutu pod okriljem prof. D. Milisavljevića, ukrštanjem dve crvene sorte: Prokupca i Burgundca crnog. Župljanka daje visoke i redovne prinose, dobro nakuplja šećer (21-24%) i uz to ima visok sadržaj kiselina (8-11g/l). Vino koje dobijamo od Župljanke je kvalitetno, blage zeleno-žute boje, veoma osvežavajuće, dok u ukusu dominira aroma grožđa.

Nažalost, puno vinograda pod Župljankom je iskrčeno kako na samoj Fruškoj Gori, tako i širom Srbije, te je danas gotovo nemoguće naći sadnice ove sorte. Mi pokušavamo da još više poboljšamo njene karakteristike smanjujući joj broj rodnih pupoljaka, ostavljajući manji broj okaca, čime dobijamo jedno vino koje pozitivno iznenađuje sve ljubitelje ovog napitka.

Servira se uz ribu, svetla mesa i tvrde sireve, rashlađena na temperaturi od 9-13°C.

Sadržaj alkohola: 13,0% v/v.

Link ka poruci
Podeli na drugim sajtovima

Sremski rejon

Vinogradarstvo u Sremu jedno je od najstarijih u Evropi. Smatra se da je prvu lozu na bregovima Fruske Gore zasadio rimski car Probus iz drevnog Sirmijuma. Dolaskom Turaka vinogradarstvo u Sremu je skoro uništeno, ali je vremenom postepeno obnavljano, a vrhunac dostiže u vreme Austro-Ugarske vladavine. Fruškogorska vina izvožena su još u 15. veku u severnoevropske zemlje, a u tom periodu Sremski Karlovci su smatrani za srpsku prestonicu vina.

Postoje i pisani dokumenti o ondašnjem vinogradarstvu i vinarstvu u Sremu. Zaharije Orfelin je 1783. godine u Beču štampao “Iskusni podrumar”, a 1816. godine, Prokopije Bolic, arhimandrit manastira Rakovac na Fruškoj Gori, štampao je u Budimu prvi vinogradarski priručnik pod nazivom “Soveršen vinodelac”.

Po nekadašnjoj rejonizaciji, sremski rejon nema podrejona, a postoji samo fruškogorsko vinogorje. Međutim, s obzirom da je fruškogorsko vinogorje veoma veliko, interesantno je posmatrati lokalitete unutar njega, a pre svega Sremske Karlovce, Irig, Banostor, Banstol, Nestin…

Zastupljene su mahom bele sorte grožđa, Fruška Gora je poznata kao područje italijanskog rizlinga, a neki čak ističu i da je njegova pradomovina. Pored italijanskog, uzgajaju se i rajinski rizling, župljanka, traminac, šardone i sovinjon, frankovka, plemenka i novostvorene srpske sorte. Poslednjih godina, sve je više vinograda sa crnim sortama.

Specificno vino ovog kraja svakako je bermet, posebno aromatizovano vino, dobijeno maceracijom više od 20 različitih trava i začina. Slava bermeta obnovljena je polsednjih godina, ali se i dalje sa ponosom ističu podaci da se karlovački bermet nalazio čak i na vinskoj karti “Titanika”.

Banatski rejon

Iako je nekada banatski rejon imao dva podrejona, sa pet vinogorja danas paznju zavređuju potisko, i posebno vršačko vinogorje.

Vršački breg, Gudurica i Veliko Središte i laika asociraju na kraj u kome se gaji grožđe i odakle dolaze bela vina. Povoljni geografski i klimatski uslovi za gajenje vinove loze, odavno su uticali na razvoj proizvodnje grožđa i vina. Vinogradarstvo u vršačkom kraju datira iz vremena Dačana i rimske vladavine, a prvi pisani podatak o istom potiče iz 15. veka. Krajem 19. veka, sa više od 10.000 hektara vinograda, vršačko vinogorje bilo je najveće u Ugarskoj, po tvrdnjama nekih statističara i u Evropi. Zatim je filoksera ostavila pustoš. Danas je ceo taj kraj, gde Vršački breg ulazi u banatsku ravnicu, zasađen vinogradima i najveće je vinogorje u Srbiji, sa nešto više od 2.000 hektara.

Rejon suboticko-horgoske pescare

Nema podrejona, ali obuhvata dva vinogorja, palićko i horgoško, za koja je karakteristično da su najniži vinogradarski tereni u Srbiji, ali i da u nekim vinogradima, zbog teksture zemljišta, odnosno peskovitog sastava, opstaje nekalemljena loza.

Gotovo da je cela površina subotičko-horgoške peščare pogodna za gajenje vinove loze, tereni su uglavnom ravni ili blago zatalasani, a dominantno je peskovito zemljiste. Nosioci razvoja vinogradarstva i vinarstva u prošlom veku bili su podrumi na Paliću i u Čoki, ali polako se pojavljuju i novi proizvođači.

izvor/novo vinarstvo

Link ka poruci
Podeli na drugim sajtovima

Poreklo vinove loze

Plemenita vinova loza nastala je u srednjoj Aziji odakle potiču oblici sa hermafroditnim cvetovima. Evropske su sorte vinove loze prirodni hibridi između vrsta sa hermafroditnim cvetovima iz srednje Azije i Vitis silvestris sa ženskim cvetovima iz Evrope. Različita su mišljenja o poreklu plemenite vinove loze, ali većina autora vidi da je ona nastala od divlje evroazijske loze - Vitis silvestris Gmel. Dugo je trajao intenzivni proces prirodnog odabira i selekcije koji stvorio je mnoge oblike i sorte. Kada je počeo lozu uzgajati, čovek je vršio stalnu selekciju pa je udeo njegovog rada u stvaranju različnih sorti vinove loze velik. Veštačko ukrštanje, klonska selekcija i vegetativno razmnožavanje je ubrzalo proces evolucije plemenite vinove loze.

Istorija uzgajanja vinove loze

nevidljivi-svet-o-vinu-vinova-loza.jpgUzgajanje vinove loze počelo je između Crnog i Kaspijskog mora. Odatle se loza širila u tri pravca: prema istoku do Indije, prema jugu do Palestine i Egipta i prema zapadu preko južnog dela Rusije do Balkanskog poluostrva. Morskim putevima na feničanskim brodovima stizala je i dalje - do obala Crnog, Sredozemnog i Jadranskog mora. Kultura vinove loze je stara, predpostavlja se da potiče od pre 9000 godina u Zakavkazju, Maloj Aziji, Iranu i u Mesopotamiji. Pouzdani podaci o kulturi vinove loze u Egiptu stari su oko 6000 godina što pokazuje egipatsko zidno slikarstvo u grobnicama faraona i u hramovima, a o tome govore i hijeroglifski tekstovi koji prikazuju postupke gajenja loze, berbu, preradu grozđa i čuvanje vina. Na neka Grčka ostrva vinogradarstvo je preneto iz Male Azije, a na Krit je dospelo iz Egipta još u bronzano doba. Grčko vinogradarstvo potiče iz Trakije odakle je mit o bogu vina, Dionisu. Stummer tvrdi da je kultura vinove loze u Italiji počela oko 1000 g. p.n.e. i da je mlađa od kulture loze na Balkanu. Rimljani su bili dobri vinogradari i vinari, spremali su dobra suva, desertna i aromatična vina. Oko 600 g. p.n. e. prema rimskom istoričaru Justinu, grčki iseljenici na jugu Francuske preneli su kulturu vinove loze u Galiju, pa je Cezar, osvojivši je 52. g. p.n.e. zatekao tamo razvijeno vinogradarstvo. Rimski car Domicijan (81-96. g.n.e.) naredio je da se iskrči polovina vinograda u Francuskoj i Španiji kako bi sprečio propadanje vinogradarstva u Italiji. Ta je naredba posle ukinuta, pa je iz Francuske kultura vinove loze prešla u Nemačku gde je vinogradarstvo je počelo da se razvija u I veku n.e. Na Balkan su kulturu vinove loze preneli Tračani iz Male Azije, a na obale Jadranskog mora Feničani i Grci. Rimljani su unapredili vinogradarstvo u našoj zemlji. Za vreme cara Proba (276-282. g.) zasađena je vinova loza na Fruškoj gori, Baranji i Mađarskoj. Sloveni su zatekli vinovu lozu na našem tlu, prihvatili i nastavili uzgajanje i širenje vinogradarstva.

U ranom srednjem veku vinogradarstvo se svuda brzo širilo, a glavna su mu središta bila mnogi manastiri. Vino je postalo uobičajeno piće svih slojeva naroda, vinom se ponegde plaćao i porez, a služilo je i za druge svrhe. Za vreme Turske vladavine u našim krajevima vinogradarstvo je stagniralo, a ponegde i nazadovalo. Posebno je pogođeno uzgajanje vinskih sorti i prerada grožđa u vino, jer je Turcima vera zabranjivala uživanje tog pića. Najveći procvat je postiglo u XVII i XVIII veku i na početku XIX. Od sredine XIX veka pretrpelo je velike štete zbog pojave novih bolesti prenesenih u Evropu iz Amerike. Tako se 1845. godine raširila pepelnica (oidijum) 1878. plemenjača (peronospora), a 1864. godine je najveću krizu vinogradarstva izazvala trsna vaš (filoksera) koja je od 1880. do 1920. godine opasno ugrožavala i opstanak vinove loze. Kriza je konačno rešena cepanjem vinove loze na neke američke vrste i njihove hibride kao podloge. To je bila tzv. prva obnova vinograda.

Druga obnova je počela nakon propadanja vinograda iz prve obnove, a to se desilo u raznim krajevima u periodu od 1920. do 1930. godine. Prilikom te obnove uvode se u kulturu nove sorte i podloge, a radovi se sve više racionaliziraju upotrebom mehaničke obrade i zaštite. U vinogradarskoj proizvodnji stalno se smenjuju razdoblja prosperiteta i kriznih godina. Te su krize pogotovu izražene za vreme većih ratova i nakon njih. Tada mnogi vinogradi propadaju zbog zapuštenosti i zbog promenjenih uslova života i rada.

Posle drugog svetskog rata, nakon 1950. godine, u Evropi počinje treća obnova vinograda. Nastavlja uvođenje novih podloga i sorti (novih hibrida, selekcije i dr.) uveliko širi uzgoj stonog grožđa u krajevima sa pogodnom klimom i sve se više upotrebljava mehanizaciju za obavljanje različitih radova u vinogradu.

Sorte vinove loze

1. Sorte za visoko kvalitetna vrhunska vina

Bele: Traminac crveni, Traminac mirišljavi, Italijanski Rizling, Rajnski Rizling, Burgundac beli, Burgundac sivi, Sovinjon beli, Silvanac zeleni, Muskat Otonel, Krokan, Tamjanika, Vugava, Žilavka, Bagrina, Chardonnay, Semijon…

Crne: Kabernet Sovinjon, Kabernet Frank, Plavac mali, Blatina, Vranac, Merlot, Teran, Muskat crveni, Pinot Noir, Shiraz, Game…

2. Sorte za kvalitetna vina

Bele: Graševina, Tokaj, Rebula žuta, Malvazija, Ezerjo, Smederevka, Riesling, Pinot Gris, Bouvije, Krstač...

Crne: Kabernet franc, Frankovka, Lasina, Prokupac, Tikveško crno, Ohridsko crno, Gamay bojadiser, Skadarka…

3. Sorte za stona vina

Bele: Plavac žuti, Kevedinka (Ružica), Zlatarica, Slankamenka, Kreaca (Banat. Riz.), Plemenka (Šasla), Julski Muskat, Kraljica vinograda, Muskat Italia, Muskat Aleksandrijski…

Crne: Portugize, Muskat Hamburg, Plavina, Kardinal…

Grožđe je plod vinove loze u kome uživamo u svežem obliku, i u prerađenom, u čaši vina. Kada govorimo o grožđu za preradu, mislimo na vinsko grožđe koje se prerađuje u vino, a manje na grožđe za druge oblike prerade (proizvodnju suvih grožđica i bezalkoholnih pića). Hemijski i fizički sastav vinskog grožđa određuje hoće li iskorišćenost biti bolja ili lošija tj. koliko će se litara vina dobiti od 100 kg grožđa i što je najvažnije, kakav će mu biti kvalitet. Zato se sorte vinskog grožđa prema hemijskom sastavu i organoleptičkim osobinama dele prema rodnosti na sorte sa slabim, dobrim i vrlo dobrim rodom. Postoji određeni odnos između kvaliteta i roda, pa sorte za kvalitetna vina imaju sitnije grozdove i manji rod od drugih sorti. Na kvalitet i rod utiču podneblje i zemljišni uslovi. Suprotno očekivanju, bolji se kvalitet postiže na zemljištu sa manje hranjivim materijama pa đubrenjem ne smemo prekoračiti njegov optimum (povećali bismo rod, ali umanjili kvalitet). Ovdje treba istaći važnu činjenicu da područja s optimalnim klimatskim uslovima za vegetaciju vinove loze, ne moraju biti i najbolja za njen kvalitet, ali uz uslov dobre vinifikacije, dobijamo vina izrazito visokog kvaliteta. Vinifikacija je tehnološki postupak (skup radnji) kojima se grožđe pretvara u vino koja započinje berbom grožđa…

izvor/vina.rs

Link ka poruci
Podeli na drugim sajtovima

Vinska čaša

Čaši se menjao oblik, a razni su materijali upotrebljavani za njenu izradu. Ne znamo kada se čovek prvi put poslužio njome, ali možemo pretpostaviti da je ugledavši vodu u udubljenju kamena poželeo da ga prinese ustima. Ili je školjka ili deo kakvog ploda (možda kokosa?) bila prva časa, predmet ljudskom rukom izrađivan od kamena, drva, gline, metala i doterivan u raznim oblicima toliko da danas gotovo svaka vrsta pića već ima “svoju” čašu, odgovarajuće veličine i oblika. Poput čaša za piće, menjale su se do današnjeg oblika i veličine i čaše za probanje. Znamo da je građena od glatkog, kristalnog, providnog i tankog stakla, da je nebrušena i neobojena kako bi najbolje omogućila prikupljanje utisaka o izgledu (boji, bistroći) i mirisu (aromi) vina. Čaše imaju postolje da bi bile stabilne, tanku i dugačku dršku da ne bismo rukama menjali temperaturu vina. Otvor čaše mora biti dovoljan, ali ne prevelik, da bi se moglo uživati u mirisu vina i da bi se prirodno naslanjala na usne.

Stara mirisna i buketna vina piju se iz čaše nalik na kalež ili tulipan (lalu). Prečnik joj je pola visine bez drške, pri vrhu je malo sužena pa ima “trbuh”. Takav je oblik vinske čaše u raznim veličinama sve češći.

belavina.pngČaše za Bela Vina imaju dužu, a čaše za crna vina kraću dršku. Veličina čaše zavisi od kvaliteta vina kojem je namenjena, ali i o vrsti vina. Kvalitetna vina ulivaju se u manje čaše, a stona u veće.

crnavina.pngČaša za Crno Vino jedva je malo veća od čaše za belo, jer belo vino ne mora da “diše” koliko i crno čiji buke se razvija dramatično. Čaše za crno vino su dobre za svako vino.

liker.pngČaša za Likerska Vina oblikom je nalik na onu za crna, ali je od nje mnogo manja.

penusavavina.pngSve češće se poslužuju u čašama što podsećaju na obrnuti fišek kome vrh prelazi u dugi šuplji držač. Upravo iz tog razloga, Šampanjac se pije iz izduženih čaša, da bi se što duže sačuvali mehurići. Što znači, napuštaju se plitke, a široke kupe, pogotovu one s punom drškom.

rosevino.pngČaša za Rose Vina je oblika tulipana koja se širi prema vrhu.

bordo.pngBordo čaša je široka kako bi poboljšala razvoj mirisa.

port.pngČaša za Port je mala, jer je ovo vino izuzetno jako i slatko.

konjak.pngČaša za Konjak je širokog dna da bi lakše "upila" toplotu dlana (temperatura dlana treba da je zagreva) a pri vrhu se zatvara da bi duže zadržala mirisnu aromu.

Link ka poruci
Podeli na drugim sajtovima
  • 1 godinu kasnije...

"Nema dovoljino dobrog početka za priču o vinu. Verujem da većina nas u jednom trenutku u životu "otkrije" vino i ostane mu verna. Vino je tako prefinjeno, tako elegantno, tako divno miriše i savršen je pratilac hrane.

Sa malo truda, svako od nas može naučiti sasvim dovoljno o vinu, taman toliko da steknemo veštinu ulepšavanja svojih života pomoću nekoliko gutljaja dragocene tečnosti, pažljivo odabranih da odgovaraju trenutku i okruženju."

Eto lepe pričice za početak ove teme.

Vino je piće bogova; slava nije slava ako nema vina, kao simbol Isusove krvi; vino je zdravo ako se konzumira onako kako je najbolje i kako to rade npr. Francuzi. Čaša vina uz ručak, a onda u popodnevnim sastim uz desert još jedna.

Kažu da Francuzi u proseku žive 87 godine samo zato što se drže nepisanog pravila za preporučenu dnevnu dozu.

Vino se ne pije bez emocija jer je napravljeno da se u njemu uživa. Ko ne radi tako, unižava čarobni napitak koji gubi draž ako se ne posluži iz naročitih čaša. Crno u jedan oblik, belo u drugi, šampanjac traži malo komocije, širine ili visine, a svima nama, uz buke koji nam nudi dobra kapljca još bolje berbe, ostaje da mu se zahvalimo svaki puta kada nam ulepša neke trenutke slaveći život.

Za ovaj put, ostaje da podignemo čaše uz jedan "chin chin".

2wd6.jpg

Link ka poruci
Podeli na drugim sajtovima

[TABLE="width: 730"]

[TR]

[/TR]

[TR]

[TD="width: 556"]

Cabernet Sauvignon

Cabernet Sauvignon, sorta francuskog podrijetla, iz zone Bordeaux-a. Raširen je u cijelom svijetu u uvjetima umjereno tople klime.

Agrobiološka svojstva: Trs je srednje bujan, kretanje vegetacije je srednje ili kasnije, mladice vitke sa internodijuma srednjim ili kratkim. Prikladan je za područja umjerene klime, dosta suha i aerirana. Na sjeveru zahtjeva položaje dobre ekspozicije na brežuljcima ili ilovasto-šljunkovita propusna tla na nižim položajima. Nisu dobra vrlo plodna i vlažna tla u kojima je dozrijevanje drva ove sorte vrlo slabo.

[TABLE="width: 30%, align: center"]

[TR]

[TD]sauvignon.jpg[/TD]

[/TR]

[/TABLE]

Uzgoj i rezidba: Sorta je prikladna za razne sisteme uzgoja i rezidbe koji odgovaraju ekološkim uvjetima u kojima se uzgaja. U sjevernim krajevima rezidba mora biti srednje do umjereno duga, a u južnim krajevima srednja i kratka. Važna je rezidba u zeleno radi održavanja dobre ravnoteže između razvoja vegetacije i rodnosti. Važno je postići dobar raspored mladica pomoću vezanja što se može vršiti ručno ili pomoću strojeva.

Rodnost: Srednja i redovita. Berba Cabernet Sauvignon je sorta srednje epohe dozrijevanja. Mehanizirana berba može na sjeveru biti otežana jer se tamo uzgaja uz žičanu armaturu (contro-spalliera), dok u središnjim i južnim krajevima mogu se primijeniti i razni slobodni uzgojni oblici na kojima je strojna berba lako izvediva.

Ocjena vina: Vino Cabernet Sauvignona je intenzivne rubin-crvene boje s prijelazom na ljubičastu, puno, ekstraktno, s dosta alkohola, aromatično, s karakterističnim travnatim okusom. Sa starenjem se znatno poboljšava kvaliteta. Prerađen s drugim sortama mogu se povećati organoleptička svojstva vina.

[/TD]

[/TR]

[TR]

[TD="width: 144, bgcolor: #75A8C7, align: left"][/TD]

[TD="width: 30"][/TD]

[TD="width: 556"][/TD]

[/TR]

[/TABLE]

- - - Updated - - -

Sauvignon bijeli

Sauvignon bijeli, sorta podrijetlom iz područja Gironde u Francuskoj, ali se proširila više ili manje po cijelom svijetu.

Agrobiološka svojstva: Trs je bujan, kretanje vegetacije je u ranije srednje doba; mladice gusto zbijene, kratkih internodija s jakim razvojem zaperaka. Sorta je prikladna za različita tla, ako nisu previše plodna i vlažna, niti s velikim sadržajem vapna na kojima se pojavljuje kloroza. Traži dobre položaje i ekspozicije i dosta suhu i toplu klimu.

[TABLE="width: 30%, align: center"]

[TR]

[TD]Sauvignon%20bijeli.jpg[/TD]

[/TR]

[/TABLE]

Uzgoj i rezidba: Sorta je prikladna za različite uzgojne oblike, traži relativno manje razmake sadnje, a najbolje odgovara srednji i dugi rez rodnog drva i dosta veliko opterećenje rodnim pupovima. Zbog bujnosti traži izvjesne pravovremene zahvate rezidbe u zeleno, prikladno vezanje radi dobrog smještaja mladica, što se može obaviti ručno ili strojevima.

Rodnost: Rodnost nije velika, ali je redovita, ako se održi dobra ravnoteža vegetacije pomoću odgovarajuće ljetne rezidbe.

Ocjena vina: Vino Sauvignona je intenzivno aromatično, ali nježno, elegantno, mekano i baršunasto, žutoslamnate boje sa zelenim odsjajem. Ako se koristi za miješanje, znatno popravlja vina sorata neutralnih svojstava.

- - - Updated - - -

Chardonnay bijeli

Chardonnay bijeli je sorta francuskog podrijetla, iz područja Champagne i Borgogne i često se miješa sa bijelim pinotom. Uspješno se raširila u raznim vinogradarskim područjima cijelog svijeta.

Agrobiološka svojstva: Trs je, bujan, vegetacija kreće vrlo rano pa treba izbjegavati položaje izvrgnute kasnim proljetnim mrazevima. Mladice su bujne, internodi kratki, vegetacija uravnotežena. Uspijeva na raznim tipovima tala i raznim klimatskim uvjetima ali ne odgovara prevelika vlažnost. Vrlo je otporan na klorozu.

[TABLE="width: 30%, align: center"]

[TR]

[TD]Chardonnay.jpg[/TD]

[/TR]

[/TABLE]

Uzgoj i rezidba: Prikladan je za različite uzgojne oblike kao i različite razmake sadnje osim previše uskih. Može se primijeniti kratki rez u južnim, a srednji i dugi u sjevernim krajevima. Treba za svaki kraj utvrditi optimalno opterećenje trsa rodnim pupovima.

Rodnost: Rodnost je srednja i redovita na svim uzgojnim oblicima. Sa dugim rezom mogu se postići vrlo veliki prirodi, ali uz osjetno slabiju kvalitetu.

Ocjena vina : vino sa karakterističnim sortnim okusom, slamnato-žute boje sa zlatim odsjajem istaknutih mirisa i arome, puno, ugodnog sadržaja kiseline i alkohola. Vrlo je dobro vino za proizvodnju pjenušca. Križanjem može znatno povećati kvalitetu neutralnih vina.

[TABLE="width: 730"]

[TR]

[TD="width: 556"]

Graševina bijela

Graševina bijela, sorta veoma raširena u Hrvatskoj. Točno podrijeklo nije poznato ali se predpostavlja da potječe iz serdnje Europe.

Agrobiološka svojstva: Trs je srednje bujnosti, kretanje vegetacije je kasnije, mladice su vitke, internodi srednje dugi, vegetacija je uravnotežena. Prilagođena je za različite tipove tala, zahtjeva dovoljne količine Mg, naročito odgovaraju povišeni brežuljkasti tereni i topla klima.

[TABLE="width: 30%, align: center"]

[TR]

[TD]grasevina.jpg[/TD]

[/TR]

[/TABLE]

Uzgoj i rezidba: Prikladna je za različite sisteme uzgoja i rezidbe ali ne odgovaraju uzgoji prevelike ekspanzije i velikog opterećenja.

Rodnost: Rodnost je srednja i velika, redovita.

Ocjena vina: Vino graševine je slamnatožute boje, izraženog mirisa, suhog okusa, srednjeg sadržaja alkohola i ekstrakta, ugodno gorkasto i već kao mlado vino razvija sortni miris i aromu istaknute svježine.

Traminac mirisavi

Traminac mirisavi, sorta podrijetlom iz mjesta Tramin ili iz Alsaza .

Agrobiološka svojstva: Trs je dosta bujan vegetacija kreće rano; mladice su jake internodi srednji, ponekad vegetacija prejaka. Prikladan je za povišena brežuljkasta područja pa i većih visina, a na nižim položajima dobro uspijeva na šljunkovitim i propusnim tlima bez mnogo vapna u području umjerene klime.

[TABLE="width: 30%, align: center"]

[TR]

[TD]Traminac%20mirisavi.jpg[/TD]

[/TR]

[/TABLE]

Uzgoj i rezidba: Prikladan je za sisteme uzgoja srednje ekspanzije, za srednju ili dužu rezidbu. Zelenom rezidbom potrebno je regulirati raspored mladica da se izbjegne preveliko zasjenjivanje. Zbog zgusnute vegetacije donekle je otežana primjena integralne mehanizacije.

Rodnost: Rodnost je srednja i redovita; nejednolično dozrijevanje posljedica je dugog trajanja faze cvatnje.

Ocjena vina: Vino je slamnatožute boje, s većim sadržajem alkohola, specifične arome, harmonično, mekano, vrlo fino.

izvor/cestica.hr

Ja najvise volim vina od ovih vrsta grozdja.:balavi:[/TD]

[/TR]

[/TABLE]

Izmenjeno od strane člana stiklica
Link ka poruci
Podeli na drugim sajtovima

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Gost
Odgovori na ovu temu...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

×
×
  • Create New...