Idi na sadržaj

Evlija Čelebija o gradovima i selima na teritoriji današnje Vojvodine


Preporučene poruke

Evlija Čelebija je jedan od najznačajnijih osmanskih putopisaca, rođen je 1611. u Istanbulu i umro je 1682. u Egiptu. Putopisi Evlije Čelebije imaju velikog značaja za istoriografiju, proputovao je Osmansko carstvo i objavio je svoje putopise. Čelebija u svojim putopisima opisuje gradove, istoriju, građevine, običaje itd. U njegovim putpisima se opisuju i balkanske zemlje sedamnaestoga veka kao i predeli današnje Vojvodine. Na ovoj temi će biti predstavljeno nekoliko njegovih putopisa koji opisuju tadašnji izgled sela i gradova u današnjoj Vojvodini. Prevodi Hazima Šabanovića.

Palanka Pančevo

Najpre smo prošli preko spomenutog drvenog mosta što je (podignut) na 17 transportnih i pontonskih lađa preko reke Dunava blizu Grocke (Hisardžik), jedan sat niže od Beograda i došli u palanku Pančevo (Banč-ova) u temišvarskom ejaletu.

To je palanka (sagrađena) od drveta. Ima četvorougaoni oblik a leži na onome zelenom bogatome mestu gde se Sava uliva u Dunav. Opseg joj iznosi stotinu koraka. U njoj ima gradski zapovednik (dizdar), 50 vojnika, dovoljan kontigent municije (džebe-hane), džamija, han i mala čaršija. Međutim hamama nema. Kuće su joj većinom pokrivene trskom i rogozinom.

Reka Tamiš dolazi čak iz planina iz zemlje Erdelja, iz brda gradova Karansebeš, Lugoš, Faget, Šolmoš, protiče kroz temišvarski opkop i onda se uliva u Dunav. To je malena i močvarna reka.

Kasaba Pančevo nalazi se na teritoriji temišvarskog ejaleta. Ona je oslobođena od izvanrednih nameta. To je kadiluk od 150 aspri.

Idući odatle prema severu došli smo u selo Seleuš (Zedeš). To je alajbegovo selo. U ovim poljima nema kamena ni koliko bobovo zrno, a toliko obiluju biljem i travom da se u njima može konjanik izgubiti.

Odatle smo stigli u palanku Dentu.

Link ka poruci
Podeli na drugim sajtovima

Grad Zemun

U petak treći dan meseca Zul'-ka'de 1073./9. juna1663. godine prešao sam iz Beograda preko Save drvenim mostom koji je podignut od 50 pontonskih lađa na reci Savi. Ja sam siromah išao peške i brojao korake. Bilo ih je ravno 400 koraka. Most je dug onoliko koliko je široko korito reke. Zatim sam zajedno sa vojskom prešao drugi most koji se nastavljao na pomenuti most protežući se preko savskih baruština i polja grada Zemuna. Ovaj je sagrađen od stotine hiljada hrastovih greda, a dug je 4000 koraka. Mi smo odseli odmah na rubu tih baruština, razapeli smo svoje šatore i čadore i odmarali se. Svi su odlazili u Beograd da kupe životne namirnice.

Ovaj grad je osnovao jedan od ugarskih kraljeva po imenu kralj Janoš. Kasnije 927/1521. godine istog dana kad je opsednut beograd stigao je u grad Zemun, po nalogu paše Sokolovića bosanski paša Gazi Hrustev-beg sa 500 janjičara i 1000 junaka. On je opseo grad i počeo da ga tuče iz topova. Gradski kapetan rekao je: ''Da izađem na gradske bedeme'' i pao je pogođen topovskim zrnom. Na to su muslimanski ratnici ušli u grad i osvojili ga.

Taj grad nalazi se na teritoriji sremskog sandžaka. On je domen (has) sremskog sandžakbega i kadiluk u rangu kadiluka od 150 akči. Ima gradskog zapovednika (dizdar), 50 ljudi gradske posade i subašu i tržnog nadzornika (muhtesib).

Gradska tvrđava nalazi se na obali Dunava, na jednom brdu koje dominira Dunavom. Imala je petougaoni oblik. Tokom vremena ona je stalno propadala.

Gradska varoš leži u jednom ravnom polju na istočnoj strani tvrđave na obali Dunava. Sa jedne strane nalazi se veliko blati i močvara. U gradskoj varoši ima 400 šindrom pokrivenih sirotinjskih kuća, jedna džamija sa kupolom pokrivenom olovom, šest mesidža, jedna osnovna škola (mekteb) i jedna tekija a nema čaršije. Robu dobavljaju iz Beograda. Budući da je to mesto sasvim blizu Beograda, njegovi stanovnici odlaze u Beograd i dolaze černik - čamcima.

Na glasu im je svež i vrlo ukusan kajmak i jogurt. Za jedan kabao jogurta koji teži tri oke u Beogradu plaćaju jedan penez. Ovde stanuju Beogradske zanatlije. Podigavši se odatle došli smo u selo Kojnicu.

Link ka poruci
Podeli na drugim sajtovima

Selo Kojnica

To je srpsko selo koje se nalazi u sremskoj ravnici. Sve sremske arabadžije stanuju u tom selu. Budući da se to selo nalazi u ravnici bez vode, to je od strane sultana naređeno da raja za platu iskopa raji bunare. O greda lađa dali su da se naprave čekrci pomoću kojih kofom vade vodu.

Ovo polje bilo je od starih vremena navodnjavano velikim kanalima. U ona vremena grčki istoričari govorili su da je sremsko polje prav prilika rajskog vrta Irem. I sada je plodno kao što je nekad bilo. Tu je za vojsku bilo izobilja meda, masla ovčijeg, goveđeg, konjskoga mesa, raznog povrća o ostalih plodova.

Podigavši se odatle i idući sremskom ravnicom, u zapadnom pravcu, prešli smo jedan veliki kanal i stigli u grad Mitrovicu koji se nalazi u jednoj velikoj ravnici.

Link ka poruci
Podeli na drugim sajtovima

Grad Mitrovica

Taj grad osvojio je Gazi Husrev-beg godine 977/1569. u doba vladavine sultana Sulejman-hana. Tu je sedište paše sremskog sandžaka koje pripada budimskom ejaletu. Domeno (has) sremskog paše iznosi 32 562 akče. U tom sandžaku ima 154 zijameta i timara. On daje 2000 dobrih i dobro naoružanih vojnika. U ovim krajevima su zajimi i timarinci jako na glasu. U koju god vojnu da pođu vraćaju se sa pobedom. Njihov alajbeg i celibaše su vrlo hrabri i odvažni. Oni ne primaju strance za zapovednike.

Mitrovica je visok kadiluk u rangu kadiluka od 150 akči, u celom ovom sandžaku ima 8 kadiluka. U vreme vojnog pohoda taj sandžak daje sa džebelijama 3600 vojnika. Većina njih imaju u svojim odredima po 2 konja, čije uzde drže u svojim rukama tako da im se konji ne mogu odvojiti jedan od drugoga. Kratko rečeno, to su dostojanstveni i vrlo hrabri vojnici. Oni na svoje glave stavljaju neke kape od samura lisičije i tigrove kože, kao i kalpake napravljene od istog materijala. Na leđa stavljaju kožuhe od vuka, dabra i medveda a ispod pazuka vežu orlova krila. Oko ruku stavljaju vučiju kožu. Oružja i ratna sprema mnogima od njih daje naročit izgled. To je pobedonosna vojska koja dušmaninu zadaje strah strašan kao nebeski grom.

Položaj grada Mitrovice - Jedna Mitrovica nalazi se na granici bosanskog ejaleta. Njena tvrđava je porušena a kasaba izgrađena i u dobrom stanju. Ova Mitrovica međutim nalazi se u sremskom ejaletu. To je vrlo lepa i divna kasaba poput neke velike varoši (šeher). Leži na jednom zelenom obraslom mestu na obali reke Save.

Tu ima 12 mahala od kojih su najpoznatije: Begova mahala, Donja mahala, Gornja mahala, Čaršijska mahala, Bajezidova mahala, Memi-begova mahala, Bajramova mahala, Alijina mahala, Careva mahala i Murad-pašina mahala.

Tu ima 12 džamija od kojih su najpoznatije: Gazi Bajezid-begova džamija u Maloj čaršiji, Memi-begova džamija u Gornjoj čaršiji, Bajramova džamija na trgu Velike čaršije, Agina džamija, Careva džamija i Murad-pašina džamija. Murad - pašina džamija koja se nalazi u Gornjoj mahali, ima mnogo posetilaca. Ta bogomolja je sagrađena od čvrstog materijala a begova je pokrivena čistim ćeremitom.

Tu ima 6 mahalskih mesidža, 1500 daskom pokrivenih kuća sa dvorištima ograđenim daskom. Mnoge kuće su prizemne a malo je kuća koje su zidane na sprat. To su tvrdo zidane zgrade pokrivene ćeremitom i uopšte jako lepe kuće.

Svi stanovnici muslimani su pripadnici hanefijskog mezheba. Tu ima u svemu 5 medresa od kojih su najpoznatije Gazi Bajezid-begova medresa, Bajram-begova medresa i Murad-pašina medresa. U džamijama se ujutru i naveče drže predavanja iz svete tradicije (hadis), šerijatskog prava (fikh) i naslednog prava (feraiz).

Tu ima 10 osnovnih škola. One su zadužbine osnivača pojedinih džamija. Samo deca ovdašnjih stanovnika zanimaju se naukom. Svi imaju naklonost prema viteštvu i obično se zanimaju oružjem. Tu se nalaze tri tekije i tri javna kupatila (hamam), od kojih jedno neradi a druga dva rade dan-noć. Jedino je Gazi Bejazid-begov hamam u čaršiji. On je vrlo lep.

U tom mestu ima mnogo kućnih banja sa pećima jer kako je zima ovde vrlo jaka ustaljen je red da se u svakoj kući ima peć. Tu dalje postoje tri hana građena od čvrstog materijala. Svi su pokriveni ćeremitom i ukonačuju goste. Tu postoje još 3 trgovačka hana. Ima u svemu 400 dućana samo nisu građeni od tvrdog materijala. Dvadeset devet dućana koji se nalaze u čaršiji su vakuć Bejazid-begova zadužbine.

Tu ima još 300 panađurskih dućana. To su mali dućani koji se nalaze na jugoistočnoj strani varoši, na obali reke Save, a podignuti su poput šatora i svi su maleni. Oni rade godišnje 40 dana i 40 noći. U sezoni trešanja sakupi se u toj varoši 40 do 50 hiljada ljudi koji tu borave po šatorima i provode se i uživaju uz čudnu vrevu i galamu. Jedanput se održava veliki vašar (panađur) u jesenje doba. Tu se iz svih pograničnih krajeva skupi raznovrsna stoka i narodne mase poput ''čamapurske'' vojske i tu se prodaje licitacijom. Za vreme vašara govori se bošnjački, srpski i bugarski.

Ovdašnje stanovništvo nosi potesno i kratko odelo, kalpake, grube papuče i čakšire sa kopčama. Jedi se bave trgovinom, drugi pretrgom, jedni služe kod bogatih uglednih ljudi. Ovdašnja klima je prijatna i svih blagodeti ima u izobilju.

Interesantno umeće - U toj varoši na reci Savi nalaze se vodenice postavljene na po 2 lađe. Te vodenice su jako smešne naprave na točak. Vinogradi i bašte koje se nalaze na suprotnoj strani ukrašavaju ceo svet. Na rubu varoši nalazi se jedno izletište koje služi i kao musala.

Gore opisani kanali u stara vremena tekli su sa ivice varoši koja se nalazi na desnoj strani. Kada je Sulejman-han odseo u ovom kraju tj. kada je serasker bio Sari Rustem-paša neprijatelj je jedne noći digao brane na kanalu koje su se nalazil na obali reke Save pa je ova sremska ravnica bila preplavljena vodom kao more. Mnogi islamski vojnici i njihovi konji su se podavili. Carskoj vojsci nanesena je velika šteta. Sutradan je stigla pomoć tatarskog hana. Oni su uništili neprijatelja. Rustem-paša je zatim utvrdio ove brane i ostavio sremsku ravnicu bez vode. Međutim, ako zakopaš krampom pet pedalja pojavi se voda.

Grobovi koji se posećuju - Pokojni i bogom pomilovani Gazi Bejazid-beg koji je usrećen time što je umro mučeničkom smrću poginuvši u borbi za veru, sahranjen je u jednom divnom turbetu koje je zidano od tvrdog materijala i pokriveno olovom, a nalazi se u dvorištu Gazi Bajezid-begove džamije u Maloj čaršiji. U njegovoj džamiji i divnom turbetu svaki dan pročitaju odreženi službenici (džuzhan) ceo Kur'an za njegovu dušu.

Memi-paša je pokopan u malom turbetukoje se nalazi pokraj njegove džamije u Donjoj čaršiji. Tu je sahranjen i propovednik Halim-efendija. Neka im Bog posveti tajne! Krenuvši iz ovog šehera došli smo u Tovarnik.

Link ka poruci
Podeli na drugim sajtovima

Četvrti dan Bajrama 1075./27. juna 1665. godine krenuo sam na put sa svoja četiri pratioca. Ostale svoje pratioce i drugove ostavio sam da pođu u pratnji poslanika-paše sa svim mojim stvarima.

Iz Beograda sam prešao Savu sa šest poštanskih konja i predavši se Bogu krenuo na put i stigao pravo na konak u selo Vojka. Ostavljajući sa leve strane put koji vodi za kasabu Mitrovicu krenuo sam na desnu stranuu pravcu kojim duva severni vetar. Nakon 7 sati putovanja preko sremske ravnice došao sam u varoš Irig.

Opis kasabe Iriga

Ta kasaba je vojvodaluk na teritoriji sremskog sandžaka. To je kadiluk u rangu kadiluka od 150 akči. Severna strana ovog divnog mesta je bregovita dok se na jugoistočnoj strani preko sremske ravnice prostiru bezbrojni vinogradi i bašte.

Tu ima svega 6 mahala i oko 2000 prostranih daskom pokrivenih kuća. Zatim ... muslimanskih bogomolja i to ... džamija a sve ostalo su mahalski mesidži. Postoji i jedna medresa, dve derviške tekije, tri dečija mekteba, jedan divan hamama i jedan trgovački han. Han i hamam su zadužbina vaiza Abdi-efandije. Ima 17 dućana što je dovoljno. Stanovnici su veliki prijatelji stranaca. Njihove trpeze su uvek spremne za goste i veliki su ljubitelji sirotinje.

Krenuvši odatle prošli smo uredna i naseljena sela u podnožju planina i idući 6 sati poljem (ravnicom) stigli smo u kasabu Grgurevci.

Link ka poruci
Podeli na drugim sajtovima

Opis kasabe Grgurevci

To je vojvodaluk na teritoriji sremskog sandžaka i kadiluk... Tu se nalazi mesni ćehaja carskih spahija i serdar janjičara. Teren na severnoj strani toga mesta je bregovit, ima dosta livana, vinograda i bašča. Na jugozapadnoj strani prostire se polje. Ima 7 muslimanskih i 3 hrišćanske mahale sa 2000 prostranih i divnih kuća, prizemnih i na sprat. Pokrivene su daskom. Tu se nalazi u svemu ... muslimanskih bogomolja. Prvo je džamija ... u čaršiji, zatim ... mahalskih mesidža koji su dobro posećeni. Postoje 2 medrese, 3 mekteba i jedna derviška tekija (hanikah), zatim ... divnih hamama i ... trgovačkih hanova, te ... esnafskih dućana.

Stanovnici se bave trgvinom držeći se izreke: ''Trudbenik je miljenik Božiji''. To su dobri vernici među kojima ima mnogo pobožnih ljudi. Nalazi se veliki broj dobrih ljudi koji se bave samo svojim poslom. Između njih ističe se pobožnošću skromni Redžep-efendija, prijatelj stranaca i gostoljubiv čovek.

Odatel smo krenuli idući .. sati podnožjem Fruške gore stigli smo u kasabu Frušku.

Link ka poruci
Podeli na drugim sajtovima

Opis rajske bašte kasabe Fruške

To je vojvodaluk na području sremskog sandžaka. Predstavlja zaseban kadiluk... Tu se nalazi janjičarski serdar, mesni spahijski ćesaja i mesni ajan. Naselje leži pokraj fruškogorske visoravni. Na južnoj strani prostire se polje kasabe Mitrovice. Ova kasaba Fruška je sa svih strana okružena vinogradima, tako da se oni pružaju poput kakvog rta. Budući da je sva Fruška gora zasađena vinogradima to se fruškogorski vinogradi vide iz Beograda. Svi plaćaju 24000 akči ušura. Vinogradi su prekrili celu goru.

Naselje se sastoji iz 1 muslimanske i 4 hrišćanske mahale. Ima u svemu ... divnih daskom pokrivenih prostranih i dobrih kuća.U mestu postoje 2 dvokrilne porta-kapije. Tu se nalazi ... bogomolja i ... mahalskoh mesidža. Zatim svega 2 medrese za softe, 3 mekteba za decu u kojima uče bukvar i 2 derviške tekije. Ima ... prijatnih hamama i trgovačkih hanova te ... čaršijskih bazara.

Dodatak opisa divnoga šehera kasabe Fruške

Svi njeni stanovnici su vinogradari. Ima mnogo trgovaca koji jako vole posetioce i trgovačke putnike. Klima je vrlo prijatna pa su im zato lepotice na glasu. U ovom sremskom sandžaku su kasabe Nemci, Mitrovica i ovo mestašce Fruška, jako bogate i razvijene varoši. Od njihovih specijaliteta se ističe posebno grožđe iz Fruške. Budući da se nalazi u prisoju ono je jako slatko i sočno. Poznati su im i orasi, beli med i višnje. Idući dalje prema severu prošli smo fruškogorsku visoravan i nakon 7 sati putovanja stigli u Slankamen.

Link ka poruci
Podeli na drugim sajtovima

Opis sigurnog mesta tvrdog grada Slankamena

Podigao ga je jedan od beogradskih kraljeva. Slankamen na latinskom jeziku znači kameni grad. godine 972/1521. iste godine kada je Sulejman-han osvojio rajsko naselje Beograd, opseo je ovaj grad bosanski beg Kučuk Bali-beg Jahjapašić sa vojskom iz 7 sandžaka. Jedne noći nevernici su pobegli a on je zaposeo grad i u njega stavio dovoljan broj vrednih vojnika, a ključeve poslao Sulejman-hanu. Sada je to zaseban eminluk (povereništvo) na teritoriji sremskogsandžaka, a spada pod budimsku finansijsku upravu. U sudskom pogledu to je nijabet (ispostava) iriškog kadiluka.

Oblik tvrđave - To je šeddakovska tvrđava i tvrdi bedem izduženog četvorougaonog oblika a nalazi se na obali velike reke Dunava. Ima ... kapija, ... mahala i ... daskom pokrivenih i dobrih i naseljenih kuća, prizemnih i na sprat. To su divne i odlične kuće. Postoji .. džamija. Osim toga ovde se nalazi ... tekija, ... medresa učenih ljudi, ... dečijih mekteba, ... derviških tekija, ... hamama koji osvežavaju dušu i ... hanova za putnike i namernike, ali nema karavan-saraja. Tu ima u svemu ... dućana poslovnih ljudi.

Iz ovoga grada vidi se grad Titel koji se nalazi na suprotnoj strani Dunava, onde de se reka Tisa uliva u Dunav.

Link ka poruci
Podeli na drugim sajtovima

Opis grada Karlovca

Taj naziv na latinskom jeziku znači... a osnovao ga je jedan od ugarskih kraljeva. I ovo mjesto osvojio je Kučuk Bali-beg Jahjapašić u doba sultana Sulejman-hana 927/1521. godine. To je bila vrlo jaka tvrđava, ali je nakon osvajanja tu i tamo porušena i postala dosta tvrda palanka. I ovo mjesto ieži na obali Dunava na teritoriji sremskog sandžaka i predstavlja eminluk (povjereništvo) budimske finansijske uprave. Sav njegov harač i tržnu carinu naplaćuju i drže činovnici budimske finsnsijske uprave. To je nijabet (ispostava) varadinskog kadiluka. Tu se nalazi ćehaja lokalnih spahija, serdar budimskih janjičara, gradski dizdar i pedeset članova gradske posade. Drugih vlasti nema. Ima ... muslimanskih i tri hrićanske mahale sa ... kuća, prizemnih i na sprat. To su divne, odlične, čvrste i prostrane kuće i sve su pokrivene daskom. Najljepše kuće okrenute su prema Dunavu. Ima u svemu ... muslimanskih bogomolja. Najznačajnija je ona u čarsiji ... Osim toga, portoji... mahahkih mesdžida sa vrlo mnogo posjetilaca, jer su svi stanovnid pobožni. To mjesto je skela i njegove džamije su pune posjetilaca. Tu ima ... medresa za studente i učene Ijude,.,. osnovnih škola za malu djecu početnike, ali im djcca nisu tako marljiva. Postoji ... derviških tekija i skrovišta, aii nema mevlevijske tekije. U svemu ima ... hamama sa prijalnim zrakom, . .. trgovačkih hanova i ... esnafskih dućana u čaršiji.

Dodatak opisu divnog šehera Karlovca — Prije svega, u ovom šeheru ima vrlo mnogo vioograda i bašta. Od njihovih specijaliteta naročito su na glasu hljeb i Šljive. Svi stanovnici su Bošnjaci. Ima osobito mnogo hadžija i trgovaca. Iz ovoga šehera vrdi se grad Kovilj, preko Dunava nasuprot ovoga grada, na teritoriji segedinskog sandžaka.

Krenuvši iz ovog grada kroz šume i vinograde, dobro naseljena sela i zelena polja te idući obalom Dunava prema zapadu i prelazeći mnoge vode i poljane, stigli smo za tri sata u Petrovaradin.

Link ka poruci
Podeli na drugim sajtovima

OPIS UZORNE TVRĐAVE PETROVARADINA • KLJUČA GRADA BUDIMA

U mjesecu redžepu 932. godkie (13. IV—12. V 1526) idući lično u boj na Mohačko polje, sultan Sulejman-han je rekao:

— Bilo bi nepojmljivo ići naprijed ostavljajući u pozadmi neosvojen ovaj grad Varadin.

To je bilo neshvatljivo pa je za vrhovnog komandanta imenovao tadašnjeg svog miljenika, kasnije ubijenog velikog vezira Ibrahim- pašu. Prevaljujući konake vrhovni «komandant je sa anadolskim vezirom Behram-pašom, drugim vezirom Mustafa-pašom, trećim vezirom Ajas-pašom i sa četrdeset osam oda janjičara, deset oda tobdžija, deset oda džebedlija i četiri buljuka carskih spahija stigao u ševslu 932 (11. VII—8. VIII 1526) godine pod grad Varadski i počeo ga opsjedati. Sedam dana i sedam noći. vodila se veliika borba. Grad- ski kapetan, nevjennik po imenu Pavle Tomori (Tomoni Pai), doveo je lađama sa suprotne strane Dunava u pomoć gradu stotinu hiljada vojnika. Vodeći neprestano borbu svi su se đauri smjestili u tvrdavu i odmah se pripremili za borbu. Oskm toga, svi prokletnici, zlotvori i nevjernici koji su za vrijeme osvajanja grada Slankamena izbjegli mač, zatvorili su se u ovaj grad Varadin. Za sedam dana oni su sedamdeset puta izlijetali iz grada i napadali na rovove (meterize) musliimanake vojske i zarobili i ustrijeiili nekoliko hiljada muslimanskih vojnika. Više hiljada muslimanskih ratnika su zarobili i vezali u lance; osim toga, oni su višie hiljada muslimanskih ratnika sabljama sasjekli. Ukratko, u roku od tri mjeseca poginula su sedmorica ćehaja janjičarskog korpusa , trojica janjičarskih aga , trojica vezira i više hiljada muslimanskih vojnika. Kad je sultan čuo da grad nije osvojen, došao je brzo i ulogorio se pod gradam Ilokom. Zatim je krenuo odatle, razapeo svoje šatore pod gradom Varadinom i rekao:

— Zar ni pod tolikom vatram grad nije osvojen?

U tom času, po božjoj volji, izbio je požar u skladištu baruta u ciitadeli, pa je nekoliko hiljada nevjernika odletjelo u zrak, a bedemi i zidovi grada su tu i tamo oštećeni. Medutim, zbog mnoštva nevjernika i čvrstine grada, muslimanska vojska nije uspjela da se dokopa grada. Sulejman-han je odmah naredio da se popiše dvanaest hiljada ratnika — serdengećtija (dobrovoljaca). Sulejiman-reis je imenovan za komandanta (serdar) osam stotina lađa i fregata na Dunavu. Prvo je osvojio tri stotine lađa nevjernika koje su došle u pomoć gradu sa suprotne strane Dunava i zarobio njihovog komandanta kapetana Ba- toija. Kad je oko deset hiljada nevjernika bilo zarobljeno, onda su nevjenici koji su se nalazili u tvrđavi, a to je bilo sedmi dan po dolasku sultana Sulejmana, zavikali:

— Aman! o, sultane Sulejmane! I predali su grad na vjeru.

Nevjenici su pušteni na vjeru da goli i bez oružja pređu na suprotnu stranu na teritoriju Segedina. Nevjernici su otišli u kamenito segedinsko polje. Sulejman je zatim naredio da se poginule janjičarske ćehaje, age janjičara, veziri i svi ostali izginuli borci sahrane. Zatim su preduzete najnužinije mjere da se grad snabdije najpotrebnijom opremom i da se tvrdava popravi. Gradsko područje postalo je has sremskog paše.

Varadin je kadiluk u rangu kadiluka od sto pedeset akči. Postavljeni su dizdar Donjeg grada, dizdar Gonnjeg grada, dvije hiljade mustahfiza, janjičarski serdar, ćehaja lokalnlh spahija, povjerenik za carine (emin), tržni nadzornik (muhtesib), ibaždar i starješina esnaia (šeher-ćehaja). Tvrđava ie snabdjevena svom municijom (čebhana), kao što je i randje bilo. Sultan je poslao vrhovmog komandanta Ibrahim-pašu da osvoji grad Ilok a sam je preuzeo vojsku veliku kao more i krenuo na Mohačko polje.

Grad Varadin leži na obali rijeke Dunava; njegova ciladela ima šestougaoni oblik, a nalazi se na jednom visokom brdu koje se diže nebu pod oblake. To je šeddadovski čvrst, nepristupačan i uistinu star grad. Madarskii istoričai su pisali da je podignut još u doba Aleksandra Makedonskog. Grad ima sedam velikih kula; svi bastioni izgradeni su skladno. Sa... strane grada nalazi se jedna kapija. U tvrđavi postoji svega dvije stotine daskom pokrivenih kuća bez ograda i bašća. Zatim Sulejman-hanova džarmija, skladiste municije i žitni ambari... Gradskl opkop, međutim,... Na jugoistočnoj strani nalaze se samo bregovi i po njima sve sami vinogradi. Budući da ovom gradu prijeti opasnost s one strane na kojoj se nalaze vinogiradi, to je ta strana jako utvrđena bedemom debelim trideset stopa i velikim dubokim opkopom zidanim od kamena škriljca (kesme kaya), tako da se s te strane grad ne može uopće minirati niiti potkopatli. Grad je prostran... koraka.

Opis Donje varoši grada Varadina. — Ta varoš se nalazi na obali rijeke Dunava, a sastoji se od ... muslimanskih i pet hrišćanskih mahala u kojima postoji ... prostranih kuća prizemnih i na sprat; pokrivene su daskom i tu i tamo prošarane malim baščama. U varoši se nalazi ... džamija koje posjećuju pobožni ljudi i askete, zatim ... mahalskih mesdžida , tri medrese tumača Kur'ana. Stanovništvo ovog šehera jako poštuje učene ljude jer ih tu nema. Stanovnici se bave većinom trgovinom i brodarstvom. Tu postoje četiri osnovne škole za malu i dražesnu djecu. Zatim ... tekijja zanesenih derviša i ... hamama, koji osvježavaju dušu, te ... trgovačkih hanova, od kojih je najbolji onaj han ma samoj skeli. Zatim postoji... dućana u časršiji (suki sultanl), ali nema bezistana. No, pored svega toga ovdje ima u bescjenje skupocjene robe iz svih zemalja.

Dodatak opisu živog šehera Varadina. — Prije svega, ovaj šeher obiluje vinogradima i baščama. Klima je veoma prijatna, a mladići i djevojke su na glasu... Na suproitnoj strani Dunava na teritoriji segedinskog sandžaka lijepo se vidi grad Kovilj.

Idući iz Varadina obalom Dunava na gornju stranu prešli smo mnoga sela sa bregovima, vinogradima i bašcama. Pijući vodu dobru kao vrelo života i putujući ravnih šest sati prema zapadu stigli smo u grad Giviz.

Link ka poruci
Podeli na drugim sajtovima

Opis grada Giviza

Na mađarskom giviz znači voda. Osvojio ga je Rustem-paša 967/1555. godine u doba Sulejman-hana i porušio. Kasnije se pokazalo da je ta tvrđava vrlo važna, te je podignuta mala palanka od drveta. To je četvorougaoni grad »na obali Dunava. Ima jednu kapiju, oko sedamdeset daskom pokrivenih kuća i jednu džamiju. Tu se nalazi dizdar, oko pedeset članova gradske posade i dovoljna količina municije.

To je nijabet (ispostava) iločkog kadiluka na teritoriji sremskog sandžaka. U carskoj defterhani ovaj grad Giviz naziva se grad Čerević. U stara vremena bio je dobro izgrađen i naseljen, a i sada ima džamiju, više mesdžida, medresu, više mekteba i tekija, jedan hamam, više hanova i magacina na skeli, te dovoljan broj dućana. U ovome mjestu ima bezbroj vinograda i bašča; klima je neobično prijatna. Pristanište...

Dodatak (opisa) ovog živog šehera. — Južna strana ovoga grada je bogata šumama i vinogradima; tamo je zrak dobar, pa je pogodna za iziete i razonodu. Na suprotnoj strani Dunava na području segedinskog sandžaka. na samoj obali Dunava. tačno nasuprot ovoga šehera nalazi se palanka Futog. Ovaj grad je podignut kasnije na skeli, radi koje je izgrađen. Ta skela pripada budimskoj finansijskoj upravi.

Idući odatle dva sata dalje stigli smo u Banoštor.

Link ka poruci
Podeli na drugim sajtovima

OPIS PALANKE BANOŠTORA

Na latinskom jeziku to znači ženski grad. I danas je poznat po imenu bezvjemičke žene [po kojoj je nazvan], ali se ovaj grad u vulgarnom jeziku naziva grad ... I on je osvojen 927/1521. godine od strane Sulejman-hana akcijom Sari Rustem-paše. To je vojvodaluk na teritoriji sremskog sandžaka. Jedan organ vlasti u ovom mjestu je budimski emin, samo mjesto pripada finansijskoj upravi Kanjiže. To je nijabet (ispostava) iločkog kadiluka. Tu se nalazi dizdar i oko četrdeset članova gradske posade. Sama palanka nalazi se na obali Dunava i nije tako izgrađena ni naseljena. Ima samo jednu džamiju i oko stotinu ćeremitom i daskom pokrivendh kućica.

Odatle sam putovao tri sata kroz kamenjare, šume i vinograde. Sa toga puta vide se mnoge tvrdave na onim stranama, kao, na primjer, grad Kupinik, grad Vrba, grad Mitrovica, grad Grgurevci, grad Baja i grad Noćaj. Ima još nmogo gradova sa lijeve i desne obale Dunava. Vide se i neki gradovi u velikoj udaljenosti, ali pošto sam se ja, siromah, po starom običaju stalno držao pravila da ne opisujem nijedan grad o kome nisam stekao sigurna i istinska obavještenja oli koji nisam vlastitim očima vidio, to sam mnoge gradove posmatrao iz daljine, ali nisam bio u stanju da ih u prolazu opišem, jer na ovoj budimskoj krajini ima mnogo gradova po planinama, riječnim prelazima i na skelama.

Pošavši iz ove palanke Banoštora, stigli smo za tri sata (u Ilok).

Link ka poruci
Podeli na drugim sajtovima

OPIS TVRDOG BEDEMA GRADA ILOKA KOJI LIČI NA ZDANJE GRADA HELUKAS

To na latinskom znači..ali u vilajetu Hercegovini postoji jedna kasaba koja ima ime slično nazivu ovoga grada i koja se naziva Ulog. [ilok su] podigli ugarski kraljevi. Godine 932/1526 [krenuo je] Sulejman-han lično sa hiljadu lađa Dunavom i sa sto hiljada vojnika kopnom, postavivši za vrhovnog komandanta svoga miljenika, kasnije ubijenog, Ibrahim-pašu. Trideset i jedan dan vodena je velika borba (za ovaj grad). No, pored svega toga nije bilo izgleda da će nevjernici predati grad. Na kraju je došao sam sultan u svoj svojoj veličanstvenosti. I čim su nevjernici čuli njegov glas, Srbi i Mađari rekoše:

»Da predamo grad Sulejman-hanu«.

Austrijsko krilo vojske na to nije pristalo pa je jedna strana grada osvojena na vjeru, dok je na drugu stranu prema Austrijancima izvršen žestok juriš i izvojevana takva pobjeda muhamedanskog mača da se o tome i danas pričaju priče i pjevaju junačke pjesme u zemlji nevjernika i među veteranima budimske krajine.

Sada, prema Sulejman-hanovom zakonu, ovaj grad nalazi se u budimskom ejaletu na teritoriji sremskog sandžaka, koji liči na rajski vrt Irem. Grad drži budimska vojska. To je emanet koji se daje u zakup (iltizam) za deset tovara akči. Na njegovoj skeli sjedi jedan ugledan (muhtešim) budimski aga sa sedamdeset do osamdeset svojih ljudi, hazmećara, i upravlja ovim emanetom. Tu se nalazi muftija (šeyhu 'l-islam), zastupnik šerifa (naklbu 'l-ešraf) i više prvaka i uglednih ljudi. To je ugledan kadiluk koji po zakonima ima rang kadiluka od sto pedeset akči. Tu postoji serdar budimskih janjičaira. (Budim yenigeri serdari), ćehaja Portinih spahija (kethoda yeri), gradski dizdar sa sto pedeset članova gradske posade, tržni nadzomiik (muhtesi'b), baždar, starješina esnafa (šeher-ćehaja), kapetan, mamaraga i sedam gradskih aga.

Opis grada lloka. — To je grad sagrađen u obliiku malo izduženog četvorougaoniika, a leži na jednom visokom uzvišenju koje dominira rijekom Dunavom. Oko grada nalaze se četiri velike tabije. Opseg grada iznosi ravno devet stotina koraka. Grad ima nepristupačnu i čvratu citadelu i dvije kapije; jedno je veliika kapija, koja se otvara na sjevernu stranu i od koje se silazi dolje u Varošku tvrđavu; drugo je Mala kapija. U ovom gradu postoje samo dvije džamije; jedno je Sulejman-hanova, a drugo je džamiija sakabaše Mehmed-age. Blizu ove džamije nalazi se jedain lijep hamam, ali ne znam ko ga je sagradio; samo, to je divain i krasain hamam, sa prijatnim zrakom i lijepom zgradom, u kojoj se nalaze dvije kurne i četiri sofe. U tom gradu, u vanjskoj tvrđavi, pred čaršijskom džamijom, nalazi se jedna odlična kafana sa lijepim vidikom. Tu se sastaju svi drugovi, ahbabi, prosvijećeni ljudi i iskreni prijatelji da eglenišu. Sa jedne strane te lijepe kafane nalazi se odličan trgovački han. Taj han je kao neki bezistan ovog šehera. Pokraj njega nalazi se jedna dobra kafana. Ta kafana je na glavnoj ulici. U šeheru iima svega dvije stotine zanatskih dućama, ali mema bezistana zidanog od tvrdog materajala. No, i pored toga, ovdje se nađe svega. U čarsiji, idući glavnom ulicom nalazi se Mehmed-begova džamija. To je divna i dobro posjećena džamija, u kojoj se obavljaju tri molitve dnevno. U istom sokaku navedene čaršije, tačno na vrhu, pred Arslan-begovom džamijom, postoji jedna česma kao voda života. S jedne strane te džamije nalazi se gradsko groblje. Od toga groblja, pravo naniže, silazi se na skelu koja se nalazi na obali Dunava. Idući pravo dolje putem, koji se nalazi na desnoj strani čaršije, dolazi se do Hadži-Islamova mesdžida. Spuštajući se odatle lijevim putem do kraja dolazi se do džamije Kučuk Mehmed-bega. Na suprotnoj strani odatle je Mustafa- begov mesdžid. Nešto naviše odatle nalazi se Kara Belaov mesdžid. Ta mahala nalazi se ma velilkom putu koji vodi iz ovoga šehera u kasabu Mitrovicu, kasabu Ndjemce i graid Tovamik. Uikratko, to je veliiki drum kojim rnožeš da ideš kud god hoćeš.

Opis Donje varoši. — U Donjoj varoši ima svega dvanaest muslimainskih i pet hrišćanskih mahala, a u cijelom šeheru, dolje u varoši i gore u tvrđavi, ima ukupno 1.160 lijepih i prostranih kuća, prizemnih i na sprat; zidane su od tvrdog materijala i pokrlvene daskam. Fasade, balkoni i prozori svih tih divnih ikuća okrenute su ma sjevernu stranu prema Dunavu. Tu postoje svega dvije medrese za studente, šest osnovnih škola za đake-početnike, tekija siromašnih derviša, jedan han, sto pedeset magaza (dućana), ... hamama i po prilici oko šezdeset dućana. Svi sokaci su isti, i oni koji vode odozdo gore.

Dodatak. opisu divnog šehera Iloka. — Budući da je klima dobra, mladići i djevojke su im stasiti; svi srtanovinici su Bošnjaci. Tu ima mnogo dobrih ljudi. Isto tako ima ljudi koji su prijatelji stranaca, gostoljubivi, (karakterni, blagi i mirni. Ovalko razvijeno i dobro naseljeno mjesto ne nalazi se na cijelom putu koji vodi olbalom Dunava, od Beograda do Budima, pa čak i kad se putuje preko Osijeka. Ali, u umutrašnjosti podunavlja ima mnogo dobro naseljenih varoši. Na obali Dunava me postoji nijedna tvrđava tako jaka kao Ilok, osim Varadina, Ostrogoma i Višegrada. Da ga gospod sačuva i spasi! Budući da se ova tvrđava ne nalazi na krajini, mego u unutrašnjosti zemlje, to ona ima imalu posaidu, i trebalo bi je popraviti i obnoviti.

Pošaivši odatle, došao sam do svetišta (ziyaret) Medžnun-babe... Oprostivši se sa svim prljateljima, krenuo sam dalje i idući pet sati prema zapadu [došao sam u Voćin].

Link ka poruci
Podeli na drugim sajtovima

OPIS STARE PALANKE SOMBORA

Razlog da je ona tako nazvana je ..., a sagradio ju je njemačko- ugarski kralj Stjepan. U stara vremena to je bila velika varoš. I sada se na mnogim mjestima jasno vide ostaci njenih građevina. Kasnije, godine 959/1551. osvojio ga jeiz nevjerničkih ruku Pertev-paša, jedan od Sulejmam-hanovih vezira.

Sada se ovaj grad nalazi na teritoriji segedinskih sandžaka na zapadnoj strani jednog velikog polja. To je vrlo jaka četvorougaona palanka. Gradska cltadela gradena je od tvrdog materijala. U njoj se nalazi samo kuća dizdara, a drugih građevina nema. Pred kapijom toga grada (kulle), preko opkopa, nalazi se džamija Sulejman-hana i njegov ihamam; to je mala džamija pokrivena ćeremitom, a nalazi se u vainjskom gradu (varoši) u kome nema nikakvog traga ni znaka stambenim varoškim kućama, .nego je ukrašena samo sa dvjesta dućana (čaršije i bazara). To su većmom kujundžijski (zlatarski) dućani.

Ovaj grad svako veče čuva straža koja zatvara i otvara gradske kapije, tako da izjiutra ne može niko izaći.

Tu postoji jedna olovom pokrivena i od tvrdog materijala građena džamija, jedan han pokriven ćeremitom i dvanaest pasvandžija (noćnih čuvara), ali u slučaju opasnosti i za vrijeme borbi može da da dvije hiljade odabranih konjanika-kopljanika. Nalaze se dva šahi- topa, ali bez ijedne oke baruta, jer se, kažu, mjesto nalazi u unutrašnjosti zemlje i zato crni barut nije potreban.

Opis vanjske varoši. — To je velika varoš koja se nalazi na jugoistočnoj strani tvrđave i koja je okružena vinogradima, baščama (i ograđeninn vrtovima).

Postoji svega četrnaest muslimanskih bogomolja, od kojih se ističe prijeko Pašina džamija ... Ukratko, u pet bogomolja obavlja se zajednička molitva petkom, dok su ostale mahalski mesdžidi.

Tu se nalazi dvije hiljade dobrih prostranih ćeremitom pokrlvenih kuća, prizemnih i na sprat. Od svih dvoraca ističe se kao najbolji i najljepši dvorac (saray) Berri-paše. To je pravi rajski vrt Irem. Tu sam boravio jednu sedmicu i provodio se onako kako sam ja od srca želio, vodeći srdačne prijateljske razgovore.

Samo, u ovome šeheru nema tekućih voda. Postoji svega četiri bunara sa živom vodom, ali je to jako bogato mjesto, taiko da se jedan obrok hrane za konja prodaje za jednu akču, jedno jagnje za deset akči, a kola dinja (kaun) 1 lubenica za pet peneza. Sva tamošnja raja nisu Mađari nego Vlasi-hrišćani. Ova mjesta su nešto posebno, ona ne pripasdaju Madarskoj, nego se ulbrajaju u vilajete Bačku i Vlasku.

Tu postoje samo dvije medrese za studente, dvije tekije poštovandh derviša, šest osnovnih škola za malu djecu, dva hana za putnike i namjernike i jedan hamaim koji dušu osvježava, dok su svi spomenuti dućani u gradskoj čaršiji.

Od uglednih i velikih prvaka najugledniji je Berri-paša, čija je trpeza danju i noću neograničeno pristupačna bogatom i siromašnom, starom i mladom.

Većina stanovnika su trgovci, a svi nose krajiško odijelo; vrlo su uljudini i hrabri ljudi. U slućaju strašne borbe iz ovoga šehera može da se izvede dvije hiljade vrijednih konjanika-kopljanika.

Jednog dana dok sam se ja, siromah, u haremu Mutedejjin-pašine džamije savjetovao sa nekoliko staraca o krajiškim prilikama, dotle je jedan mališan provodio neke svoje nestašluke. Na to mu je otac rekao:

— Zašto u »prisutnosti ljudi igraš i provodiš taj nestašluk i neuljudnost? — i tako ga snažno pehlivanski ošamario da je jadno dijete na zemlju palo i kao da se onesvijestilo. Prisutni su odmah ustali sa svojih mjesta i rekli mališanovom ocu:

Bre, čovječe, zašto ovog djecaka tako udaraš pesnicom među

svijetom i rušiš mu dostojanstvo? — Na to je staii otac bijednog djeteta odgovorio:

Udario sam ga da bih ga odgojio, a ljuibav .pripada samo

bogu — i citirao stih:

— Ako otac udari sina, mudra izreka kaže da je to na mjestu, jer je dijete dio očevog srca.

— Ovo je moj sin, mogu da ga udaram, mogu da ga milujem, šta se to vas tiče?

Na to su prisutni .primijettli:

— Ako je on dio tvoga srca i tvoj evlad, on je isto tako sin naše krajine, zjenica naših očiju; on će sutra postati mladić-ratnik; poslije nekoliko godina on će se svetiti nevjenicima. Ako ga još sada budeš plašio pesnicom, on će se sutra plašiti nevjerničkog šestoperog buzdovana, palte i topuza i neće smjeti da se uhvati u koštac sa nevjenikom. Ostavi, ne tuci dječake naše krajine.

Tako su prijekornim riječima izgrdili dječakova oca, a dječaka utješili, što znači da oni svoje mladiće paze i cijene, i trude se da im ostvare svaku želju.

To su ljudi 'koji su prijatelji stranaca; medu njiima imamo mnogo hadžija.

Ovaj šeher spada pod jegarsku finansijsku upravu (područje). Svim prihodima carskog hasa, harača i tržnih carina upravlja j egarska finansijska uprava.

Na suprotnoj strani Dunava, jedan sat hoda daleko, nalazi se skela grada Erduta, a sam Erdut leži na obali Dunava... na toj strani postoji velika skela. Taj grad ima jako utvrđenje.

Opis znamenitih grobova šehera Sombora. — Tu se nalaze grobovi Saban-babe, da mu bog posveti tajnu, i Humam-dede imam- efendije, koji se posjećuju.

U ovom šeheru nisam platio jedinu akču na ime pregleda grada, nego sam samo od Berri-paše dobio stotinu dukata (altun) i jednog ata. Tatari koji zimuju u ovom šeheru poklonili su tmi trojicu robova koji su odnekud bili pobjegli [iz zarobljenistva].

Zatim sam uzeo vrijednu pratnju i krenuo iz ovoga šehera Sombora u jugoistočnom pravcu i putujući osam sati beskrajnom ravnacom [došao sam u Bač].

Link ka poruci
Podeli na drugim sajtovima

Opis starog grada Bača

Podigao ga je Ježder-ban, jedan od potomaka Menućehra. Ovo je Beč mađarskog naroda čije je ime iskrivljano od Mandžar. Kasnije se taj pogrešni naziv odomaćio u obliku Badž. To je stari grad koji je prelazio iz ruke u ruku mnogih država. Kasnije, 932/1529. godine osvojio ga je Sulejman-han lično, snagom svoje mišice, iz ruku mađarskog kralja Sigisrnunda.

On je sada, prema popisu Sulejman-hana i po zakonu sjedište segedinskog sandžakbega u jegarskom ajaletu. To je kadiluk s rangom kadiluka od sto pedeset akči. Tu se nalazi muftija (šeyhu'l-jslam), I predstavnik šerifa (.nekibu'l-ešraf) i gradski dizdar. Budući da se nalazi u unutrašnjosti zemlje a ne na krajini, to se [u tvrđavi] nalazi samo osamdeset vojnika gradske posade. Tu postoji ćehaja Portinih spahija, serdar budimskih i jagarskih janjičara, tržni nadzornik (muhtesib). baždar, povjerenik za carine (gomruk emiori), povjerenik za harač (harač emini) građevinski nadzornik (mimar-agasi) i subaša.

Opis tvrđave Bača. — To jc divna tvrđava na jednom jezeru koje dobiva vodu iz Dunava; ima četvorougaoni oblik, a sva je sazidana od cigle. Na zapadnoj strani tvrđave nalazi se jedna kapija koja se otvara prema zapadu i viseći most preko opkopa (šanca); na oba kraja mosta nalaze se dvije velike kule, tako jake kao da ih je gradio Šeddad. Na kulama se nalazi osam odbrambenih šahi-topova. Iznad gradske kapije postoje takođe dvije kule pod kupolama koje su pokrivene daskom.

U tvrđavi se nalazi kuća dizdara, ćehaje, imama, mujezina, meh- terbaše i topcibaše. Drugih kuća nema. U jednoj velikoj kuli na sredini ove tvrđave nalazi se tamnica (zindan), tako duboka da podsjeća na dubinu pakla. Tu se svako veće zatvaraju sužnjevi svih vilajetskih ajana, a noćni čuvari drže stražu. U blizini ove tamnice nalazi se Sulejman-hanova džamija, koja je sagrađena u starom stilu. Ispod zemljišta ovog grada provedene su odvodne cijevi jer je tlo podvodno.

U ovome gradu nalazi se Još jedna velika kula; to je prava kosmorama, koja je okrenuta prema jezeru. Na njoj se nalazi divno odmaralište poput carskog. To je dvorac lijep kao Havemek; u njemu se sastaju svi prosvijećeni i iskreni prijatelji iz grada da se odmore i razonode. Visoki sahi-topovi, koji se nalaze u ovoj kuli, postavljeni su da je čuvaju sa sve četiri strane. To je visok zamak sa koga se može vidjeti neprijatelj s koje god strane dođe. Površina ovog grada i njegove okoline iznosi sedam stotina koraka Ova citadela je ono što nazivaju mađarski Beč.

Opis vanjske varoši, — Cijela ova varoš predstavlja palanku «koja je opasana zidom od kolja i nasipa, ali je ipak sagrađena vrlo tvrdo i čvrsto. Samo je tokom vremena na nekim mjestima oburvana. Vlasti je nisu popravljale s izgovorom da se nalazi u unutrašnjosti zemlje. Ova varoš zaprema u opsegu tri hiljade Šezdeset koraka. U okolini ove varoši nalazi se jezero unutrašnjeg grada sa svojim trstenikom i ritom. Samo na jednoj strani [tvrđave] ima put. Postoje dvije kapije: jedna se otvara na jugoistočnu stranu i vodi prema vanjskoj varoši; druga se nalazi na sjevernoj strani i otvara se prema vinogradima i baščama.

U ovoj varoši ima svega dvije stotine kuća. prizemnih i na sprat. To su divne i prostrane kuće pokrivene ćeremitom; zidovi su im većinom od ćerpiča i kamena. Dvorišta su im ograđena tarabama. Svega ima .... muslimanskih bogomolja. Sa unutrašnje strane Čaršijske kapije, u blizini Mutedejjin-pašine džamije nalazi se sudnica (mehkema) šerijatskog sudije.

U ovoj varoši uopće nema dućana, hanova, hamama, imareta niti medresa. U velikoj vanjskoj varoši, međutim, postoji jedan mali hamam sa dva odjeljenja (halvat); u Staroj čaisiji se nalazi stotinu malih trgovačkih dućana. U Novoj čaršiji ima sto četrdeset dućana. Tu se nalazi svakovrsne skupocjene robe u bescjenje, ali bezistana nema.

U ovoj varoši ima osam muslimanskih bogomolja. Najveća je Stara džamija, koja je ranije bila veliki manastir (deyr) koji je poslije osvojenja pretvoren u Sulejman-hanovu džamiju. Duga je ravnih četrdeset, a široka ravnih trideset koraka. Toranj koji je u staro doba bio zvonik, sada je muhamedanski minaret. Šiljasti pokrov na vrhu ovog minareta izrađen je umjetnički od olova, a liči na ćulah (kapu) carigradskih bostandžija. Ostale bogomolje su mesdžidi.

Kad je Sulejman-han plijenio ovaj grad Bač, u ovu džamiju, koja je onda bila crkva, bilo se zatvorilo nekoliko hiljada hrišćana sa svojim blagom i svojom čeljadi Sedam dana se vodila velika borba. Tu je nekoliko hiljada muslimanskih ratnika ispilo mučeničku Čašu. Na kraju, osmi dan, ova crkva je bila osvojena. Muslimanski ratnici su zarobili nekoliko hiljada sužnjeva i zaplijenili nekoliko hiljada kesa milionskog blaga. Muslimanska vojska je bila zadovoljna toilkim brojem sužnjeva.

U ovoj varoši nalazi se dvije stotine prostranih i divnih kuća, prizemnih i na sprat; okružene su vinogradima i bašcama, a pokrivene ćeremitom. Begov šaraj je najbolji dvor u ovoj varoši Varoš se nalazi unutar utvrde-palanke; budući da se nalazi na samoj granici krajine, nisu je opasali tvrdim zidom.

Kako je klima u ovom gradu prijatna, bački mladići, između svih krajiških mladića, najviše su poznati u svijetu. Varoš je jako bogata. Njena skela (pristanište) je palanka Sotin, koja se vidi na jednom brijegu na obali Dunava na jugoistočnoj strani, dva sata daleko na budimskom drumu i na teritoriji sremskog sandžaka.

Stanovnici ovoga Bača su Bošnjaci, koji govore i po turski svi žive od trgovine; to su dobri i pobožni muslimani, svi nose kalpake kao krajišku nošnju; muškad i žene se ponašaju vrlo uljudno. Vrlo su gostoljubivi, tako da su im trpeze svakom pristupačne kao da je to neka grupa oguakog plemena.

Grobovi koji te posjećuju- Na suprotnoj strani gradskog opkopa, na samom njegovom rubu, nalazi se grob sultana Ferhat-babe koji se posećuje. Ovde sam takođe uzeo pratnju i idući 6 sati u jugoistočnom pravcu stigao sam u Futog.

Link ka poruci
Podeli na drugim sajtovima

OPIS DIVNE PALANKE FUTOGA

Nije mi poznato ko ju je sagradio, ali je to bila velika tvrđava (ri'bat) sagrađena u starom stilu. Sada je malo ruinirana i ne nalazi se u dobrom stanju (nije naseljena). Osvojena je 935/1529. godine u doba Sulejman-hana. Osvojio ju je vezir Ahmed-paša iz mađarskih ruku.

Prema katastarskom popisu iz vremena Sulejman-hana, to je sada vojvodaluk na teritoriji segedinskog sandžaka. Tvrđava se nalazi na obali rijeke Dunava. To je četvorougaona palanka sa zidovima napravljenim od nasipa. Tu se nalazi zapovjednik grada (dizdar) sa osamdeset članova gradske posade, janjičarskii serdar i naib bačkog kađiluka. Drugih vlasti nema. Tu postoje samo četiri muslimanske bogomolje. Jedna je Sulejman-hanova džamija, a ostalo su mesdžidi. Ima oko sto osamdeset ćeremitom pokrivenih sirotinjskih kuća.

Idući dalje sedam sati preko polja prema istoku [došao sam u Kovilj].

Link ka poruci
Podeli na drugim sajtovima

OPIS PALANKE KOVILJA

Na latinskom, srpskom i bošnjačkom jeziku Kobila znači konjski grad, jer ove zemlje ne spadaju u Mađarsku, to su srpske i bošnjačke zemlje. Sagradio ju je srpski kralj, gospodar Beograda, a osvojio ju je drugi vezir serdar Ahmed-paša u doba Sulejman-hana.

Prema katastarskom popisu Sulejman-hana; to je sada emlnluk (povjereništvo) ina teritoriji segedinskog sandžaka i spada pod jegarsku finansijsku upravu. To je zaseban nijabet (sudska ispostava). Ima svoga dizdara sa pedeset članova gradske posade (kul) i janjim čarskog serdara. Drugih vlasti nema.

Gradsko utvrđenje predstavlja petougaona dolma-palanka na obali rijeke Dunava. U utvrđenju ima dvije stotine potijesnih ćeremitom pokrivenih kućica i četiri muslimanske bogomolje, jedan han, jedan hamam, jedna derviška tekija i malo dućana.

Zatim sam uzeo pratnju i putujući pet sati prema istoku preko bogatih polja i sela [došao sam u Titel].

Link ka poruci
Podeli na drugim sajtovima

Opis grada Titela

I ovaj grad podigao je gospodar Beograda. na latinskom jeziku Titel znači... Osvojio ga je Sulejman-han 932/1526. godine akcijom Ibrahim-paše. Više puta je padao u ruke nevjernika, ali su ga definitivno osvojili (drugi) veziru Ahmed-paša18 i Ulama-paša.

To je vojvodaluk na teritoriji segedinskog sandžaka. Ima gradskog dizdara sa dvadeset Članova gradske posade, punomoćnika kadije (nai'b), tržnog nadzornika (muhtesib), janjičarskog serdara, povjerenika za carine (emin), povjerenika za harač (haračaga) i građevinskog povjerenika (mimaraga). Njegov muftija (šeyhu -islam) nalazi se u Beogradu, a ovdje je zamjenik predstavnika šerifa (naiklbu -esraf kaymakami).

Oblik tvrđave- To je mala četvorougaona tvrđava koja leži na ravnom i zelenilom obraslom prostoru ondje gdje se velika rijeka Tisa uliva u maticu rijeke Dunav. U opsegu ima hiljadu koraka.

Tu postoje tri muslimanske bogomolje. Od toga su .... džamije, a ostalo mahalski mesdžidi. Nalaze se tri medrese, dvije tekije, četiri osnovne škole za djecu-početnike, jedan prijatan hamam i .... beznačajnih hanova, te prostrana čaršija i bazar sa osamdeset dućana. To je jako bogata skela na kojoj ima tri stotine skladišta za so kao i skladišta za ostale proizvode, jer u ovaj šeher dolari kamena so iz rudnika soli koji se nalazi u Erdelju. Odatle se ona prevozi u grad Deve u Erdelju, a zatim u grad Lipovu lađama rijekom Moriš. Lađe iz Moriša prelaze u rijeku Tisu; odatle se to vani soli sa lađa prevoze u varoš ovoga grada Titela i tu se istovaraju u skladišta soli. Zatim se ova kamena so iz vilajeta Erdelja izvozi Dunavom u sve vilajete i to donosi [gradu] veliko bogatstvo. Zato su stanovnici Titela trgovci solju. Tu ima vrlo bogatih ljudi među kojima su mnogi hadžije. Svi su prijatelji stranaca, srdačni, dobroćudni, darežljivi i gostoljubivi ljudi.

Kada je Sulejman-han osvojio grad Segedin i krenuo na ovaj grad, onda su njegovi stanovrari-nevjernici, koji su se bili utvrdili u tvrđavi čuvši za sultanov dolazak, pobjegli iz grada, razbježali se na sve strane i napustili cijelu zemlju; oni su otišli ostavljajući u svojim kućama pripremljene trpeze. Muslimanski ratnici, misleći da je ta hrana otrovana, nisu htjeli da je jedu. U gradu se, međutim, nalazilo više slijepih, kljastih i -nemoćnih popova koji su izjavili:

— Jedite ovo jelo. Narod našeg vilajeta priredio je ovu gozbu govoreći da grad predamo našem caru s ovom gozbom, i razišao se. Ako nemate povjerenja, mi ćemo prvi da jedemo ovo jelo.

Na to su svi za posao nesposobni hrišćani počeli da jedu to jelo. Zatim je jela i muslimanska vojska. Sulejman-han se veoma obradovao ovoj velikoj gozbi i izrekao ovakav blagoslov:

— Bože daj da se blagodati ovoga Segedina, Bačke, Vlaške i ovoga grada Titela stalno uvećavaju.

Zbog toga blagoslova su bogatstva ovoga grada Titela i njegove oblasti i danas obilna. Poslije je u prisutnosti sultana predat u ruke nemoćnim i bolesnim popovima, koji su prvi jeli onu hranu, vlastoručni carski ferman kojim se oslobađaju harača i svih zakonskih dažbina (tekalif-i orfiye).

I danas je ovo mjesto vrlo bogato i razvijeno. Njegova klima je prijatna, a mladići i djevojke grada Trtela su vrlo lijepi, tako da se mnogo traže.

Na suprotnoj strani ovoga šehera preko Dunava nalaze se grad Slankamen i grad Varadin. Kad je Sulejman-han osvojio ovaj grad Titel, on je mostom preko Dunava prešao u grad Varadin, jer je grad Varadin bio osvojen jednu godinu ranije.

Kad sam naplatio taksu za pregled ovoga grada Titela i uzeo pratnju, krenuo sam na sjevernu stranu i idući šest sati kopnom [stigao sam u Sentu].

Link ka poruci
Podeli na drugim sajtovima

OPIS PALANKE SENTE

Kada je jedan franački kapetan, rođak beogradskog kralja, završio izgradnju ovog grada, tada su se svi radnici i neimari pobunili i htjeli da ubiju franačkog kapetana i da zagospodare tim gradom. Na to je franački kapetan sa svojom vojskom stupio u borbu protiv njih i rekao:

»Sentbaš«, što znači: »sjedite, ne dižite ruku!« i tako su pobili sve pobunjene radnike. Zbog toga je ovom gradu ostalo ime Senta. Kasnije, 932/1526. godine, osvojio ga je Sulejman-han iz srpskih ruku. To je mala palanka, četvorougaonog oblika, na ravnom i zelenilom obraslom mjestu na obali rijeke Tise i na teritoriji segedinskog sandžaka. Tu se nalazi gradski dizdar sa dvadeset vojnika gradske posade, zatim emin i naib. Ostali organi vlasti nalaze se u gradu Titelu. U tvrđavi ima jedna džamija prepravljena od crkve i nekoliko malih dućana, ali bašča ima mnogo.

Zatim smo krenuli dalje prema zapadu kopnom, preko polja i bogatih sela, i došli u palanku Suboticu.

Link ka poruci
Podeli na drugim sajtovima

OPIS PALANKE SUBOTICE (SUBOČKA)

[Ovu palanku] nazivaju Suboska, a piše se i Suboska, ali zato što je ovo mjesto osnovao herceg Bočkaj, pravo mu je ime Suboćka. [bočkaj je bio] mudar herceg srpskih banova. I sada se u slavu bana Bočikaja pjevaju pjesme i na sve strane razliježe refren: »Davori, davorimo, Bočikaj Marko, bospo, Bočkaj ...«

Osvojio ju je Sulejman-han 932/1526. godine. Kasnije, 1002/1594. godine, u doba sultana Murata III, opsjeli su ovu tvrđavu na prepad prokleti mađarski nevjernici i poveli ustrajnu borbu u kojoj su zauzimala korak po korak. Kad su muslimani koji su bili opsjednuti u gradu vidjeli da im nema pomoći ni s jedne strane, oni su jedne noći našli izlaz tako, da su na konje pojahali svu svoju čeljad; svi koji su bili sposobni da putuju, pomogli su malim i nejakim, slijepim i kljastim, te su svi krenuli na put. Kad su se tako spremili, oni su u praskozorje otvorili gradske kapije. Đauri, kojima je mjesto u paklu, navalili su na njih kao divlje svinje (veprovi). Na to su muslimani uz pokliče Allah! Allah! isukali sablje, sasjekli mnoge nevjerničke ratnike, prokrčili sebi put i 'krenuli prema polju Velikog Kečkemeta; vodeći neprestano borbu s neprijateljima pobili su na hiljade nevjernika. Tako su sve muslimanske gazije sa svojim porodicama sretno ušle u grad Peštu, koja se nalazi pred gradom Budimom. Za čudo božije, iz subotidkog grada je utekao i jedan ovan dizdara subotičkog grada i trčao za muslimanskom vojskom koja se povlačila, pa je i on zajedno s vojskom došao u grad Peštu. To je zaista interesantan slučaj. Nakon toga nevjernici su okupirali grad Suboticu, hvaleći se riječima: »Postali smo gospodari grada!«

Godine 1002/1594. Sinan-paša je idući u vojnu protiv grada Janoka ponovo osvojio ovaj grad Suboticu. Od toga vremena ona se stalno nalazi u islamskim rukama i tako će ostati sve dok bude Bog htio.

Sada se [ova palanka] nalazi na teritoriji segedinskog sandžaka i predstavlja carinsko povjereništvo (gomruk emaneti). [Palanka] ima svog dizdara i sto pedeset hrabrih janjičara koji se dan-noć nalaze u borbi i ratu sa stanovništvom Srednje Mađarske, jer mađarski kralj Telemos smatra ovu tvrđavu svojim nasljednim dobrom, pa vreba svaku priliku da pošalje đaure-katane u borbu protiv ove tvrđave, ali se oni, božijom voljom, u vri jek vraćaju praznih šaka, jer su stanovnici ovog mjesta vrlo hrabri i od važni junaci.

Tu se nalazi serdar budimskih i jegarskiih janjičara, sudski punomoćnik (naib), tržni nadzornik (muhtesib), baždar, povjerenik carske mukate (emln), povjerenik za harač (haračaga) i neimar (mimaraga).

Sama tvrđava nalazi se u sredini prostranog polja. Na zapadnoj strani grada nalazi se malo jezero, u kome se love raznorazne ukusne ribe.

Citadela ovog grada Subotice nalazi se na obali toga jezera. To je visoka mala utvrda sagrađena od tvrdog materijala, tako čvrsto kao da ju je gradio Seddad. U toj citadeli ima oko četrdeset vojničkih kuća i jedna džamija. Vanjska varoš je dobro naseljena i izgrađena palanka, nasuta zemljom i obezbijeđena podzidom. U njoj se nalazi ukupno sto četrdeset dobrih kuća koje su pokrivene trskom i rogozom. Tu ima mnogo vinograda i bašča.

Tu sam uzeo pratnju i krenuo dalje, te putujući šest sati (došao u grad Martonoš).

Link ka poruci
Podeli na drugim sajtovima

OPIS STAROG GRADA MARTONOŠA

To je stara tvrđava, koja je i danas u dobrom stanju, a nazvana je latinskim jezikom imenom svoga osnivača. Ovaj grad osvojio je Sulejman-han 932/1526. godine, zajedno sa gradom Segedinom, i to isti dan. Nalazi se na teritoriji segedinskog sandžaka i predstavlja povjereništvo (eminluk) financijskog ureda jegarskog vojnog kola. Grad ima svog dizdara i petnaest vojnika gradske posade, te punomoćnika (naib) segedinskog kadije. Drugih vlasti nema. Ova tvrđava predstavlja, u stvari, malu četvorougaonu palanku koja se nalazi na obali rijeke Tise. Njena citadela je mala četvorougaona kula koja je sagrađena od tvrdog materijala. U njenoj velikoj varoši, koja se nalazi izvan palanke, ima što pedeset trskom pokrivenih kuća i crkva mađarske raje. Raja ove varoši uživa imunitet, jer sama varoš predstavlja zijamet.

Znajući kakva je muka putovati iz ovoga grada u Segedin kopnom, mi smo naše konje ukrcali na lađe i otputovali u Segedin preko Martonoškog jezera.

Link ka poruci
Podeli na drugim sajtovima

OPIS LEPOG GRADA BEČEJA

[bečej] na latinskom jeziku znači... [Ovaj grad] osnovao je erdeljski kralj Junak Stefan. Osmanlije su ga vuše puta zauzimale i gubile, dok ga najzad nije [konačno] osvojio Kodža Mehmed-paša, 958/1551. godine, u doba vladavine Sulejman-hana.

To je sada vojvodstvo na teritoriji čanadskog sandžaka. Bog najbolje zna, a i to je vakuf Mehmed-paše Visokog. To je ispostava (nijabet) kadiluka Befikereka. [Grad] ima svoga dizdara i četrdeset momaka gradske posade, tržnog nadzornika (muhtesib), serdara jegarskih janjičara, povjerenika za dumruk (giimruk emlni) koji [đumruk] izdaje u zakup temišvarska finansijska uprava za sedam tovara akti. Uz to ima i tržnog nadzornika (muhtesib), baždara i povjerenika za harai (harač-emlni).

Tvrđava se nalazi na obali rijeke Tise. To je malo, ali lijepo utvrđenje, sagrađeno od cigle. U obimu obuhvata ukupno pet stotina koraka. Kroz gradski opkop protiče rijeka Tisa. Ima jednu kapiju koja vodi na pristanište li drugu koja vodi na drum. Na pristaništu postoji jedan han, pedeset magacina, dobra džamija koja je prepravljena od neke crkve, jedna medresa, tri osnovne Škole, jedna tekija, jedan hamam, četrdeset dućana i oko stotinu potleušica, pokriven ih ćeremitom i trskom. Blagodareći velikom pristaništu, stanovnici su većinom trgovci solju ti ribom. Jako su bogati i gostoljubivi ljudi i prijatelji stranaca. Većinom su hadžije. Svi nose krajišničke kalpake i odjeću. To je vrlo prijatna i bogata varoš (kasaba). Ima vrlo mnogo vinograda i bašča.

Kad sam i tu naplatio troškove za inspekciju tvrđave, krenuo sam prema istoku i putujući šest sati kroz polja i bogata sela [došao sam u Bečkerek].

Link ka poruci
Podeli na drugim sajtovima

OPIS VELIKOG VAKUFA PALANKE BEČKEREKA

Ovu palanku nazivaju još Bečkelek. Taj naziv na turskom jeziku znači pet dinja. To je ranije, za vrijeme nevjerničke vladavine, bila mala beznačajna palanka. Osvojio ju je Mehmed-paša Sokolović-Visoki 958/1551. godine, za vrijeme vladavine sultana Sulejman-šaha, iz erdeljskih ruku. Pošto je ovdje bilo skrovište opasnih i strašnih kalana. Mehmed-paša je, na osnovu carskog fermana, proširio tvrđavu i izgradio dobro naseljenu i izgrađenu veliku varoš. Svo stanovništvo ove varoši oslobođeno je, carskim patentom (hatti- šerlf), svih poreza ustanovljenih državnim zakonima i izvanrednih teških nameta. On [Mehmed-paša] je napisao vakufnamu u kojoj je onoga ko povrijedi odredbe njegove vakufname prokleo prokletstvom Hamana, Karana. Seddada, Bbu Džehla i Jezida. On je propisao da se uprava u njegovom vakufu prenosi na njegove potomke, s koljena na koljeno. A kad se njegova loza ugasi, onda se to prenosi na [potomke njegovih] oslobođenih robova (uteka). Kako je on napisao vakufnamu sa spomenutim prokletstvom, to niko nije voljan da primi prokletstvo Faraona i Jezida, pa se neće usuditi da tu vakufiju povrijedi Sad je nastojnik i upravnik toga vakufa naš gospodar i beg Ibrahiznhanzade.

Svi hanovi, džamije, hamami gostionice za sirotinju (tnuiref), medrese, tekije, škole, mesdžidi svi dućani i bazari u čaršiji, ukratko, sve građevine u ovoj varoši (šeher) svojina su [vakufa] mudrog Mehmed-paše Sokolovića. Građene su od tvrdog materijala i pokrivene olovom. Tržne takse, carine (gumrtik), carski harač i desetina, sve to pobire uprava vakufa. Upravitelj (mutevelli) vakufa je mjesni kadija. Premda se to mjesto nalazi na teritoriji čanadskog sandžaka, čanadski sandžakbeg ipak nema nikakva prava da se miješa u te prihode.

To je častan kadiluk u rangu kadiluka od sto pedeset akči. Ima muftiju, predstavnika šerifa (nekib ul-ešraf), emina i baždara. No pored svega toga [sve takse i prihode] ubire vakufski emin. Za ljubav našeg gospodara Ibrahimhanzade od ovog grada nismo uzeli nijedne akče, ntfi su mi dali.

Rijeka Begej (Tegej), koja protiče ispod ovog grada, dolazi Iz Erdelja i navodnjava hiljade vinograda, bašča i vrtova. Nešto niže odatle uliva se u rijeku Moriš, (koja) zatim utiče u rijeku Tisu. Tisa se uliva u Dunav, maticu rijeka.

Zbog toga što je klima prijatna, ima mnogo mladića i djevojaka. Stanovništvo je oslobođeno svih državnih poreza. [Politička vlast] tu nema nikakva uticaja, pa zbog toga mjesto napreduje (naseljava se). Ima mnogo bogatih trgovaca-hadžija. Odijevaju se kao krajišnici, a govore poturski. Sva raja i beraja (povlašteno stanovništvo) su vlaške i srpske narodnosti, ali su vrlo lojalni.

Putujući odatle šest sati dalje u istočnom pravcu, čas kroz polja, čas kroz šume stigli smo u grad Fenelak.

Link ka poruci
Podeli na drugim sajtovima

OPIS KONAKA NA NAŠEM PUTOVANJU U VILAJET VLAŠKU

(VII, 429—457)

Sa našom pratnjom krenuli smo iz Temišvara i nakon jedan sat putovanja prešli smo prvo most Rudna. To je velik i jak drveni most sa šest okana. Rijeka Tamiš, koja protače ispod njega, izvire u vilajetu Erdelj. Živi izvori, koji izviru iz šančeva gradova Šebeša i Lugoša utiču u ovu rijeku Tamiš. Jedan rukav te rijeke protiče kroz šančeve grada Temišvara, a zatim teče ispod palanke Pančeva i utiče u rijeku Dunav.

Pošavši od mosta Rudna, putovali smo sedam sati ravnicom u jugoistočnom pravcu i došli u Vršac.

OPIS GRADA VRSCA

Pet-šest godina sam putovao po ovoj krajini, ali grad Vršac do sada nisam vidio. Podigao ga je jedan od srpskih kraljeva po imenu Despot. Vršac na srpskom jeziku znači... Osvojio ga je Gazi Bali- beg' u doba sultana Mehmed-hana Osvajača .... godine. Kasnije su ovaj grad zauzeli erdeljski đauri, pa ga je konačno 936/1529. godine, u doba Sulejman-hana, osvojio drugi vezir Ahmed-paša kad je išao da osvaja grad Termšvar.

To je sada vojvodaluk na teritoriji temišvarskog ejaleta i kadiluk u rangu kadiluka od sto pedeset akči. Ima predstavnika Portinih spahija (sipah kethoda yeri) i serdara janjičara.

Budući da se ovo mjesto nalazi u unutrašnjosti zemlje, to u Gornjem gradu nema dizdara, posade niti kakvih zgrada. To je divna kamena tvrđava u obliku bedema, tako tvrda kao da ju je gradio Seddad, a nalazi se na jednom visokom brdu koje se diže k nebu. Samo je tu i tamo oštećena. Preko zime u njoj čobani gradskih prvaka drže ovce. Od ljudi tu niko ne stanuje. Ova se tvrđava vidi sa sve četiri strane iz daljine od šest do sedam konaka. To je visoki grad na čijoj se zapadnoj ti jugoistočnoj strani prostire beskrajna ravnica.

Ispod ovog grada Vršca, na obali pored malog jezera, nalazi se jedna vještački izgrađena četvorougaona palanka građena nasipom (nabojem) i pod zidom. U opsegu ima ravno četiri stotine koraka. Ovu Donju varoš-palanku podigao je drugi vezir Ahmed-paša, osvajač Temišvara, zbog katana erdeljskdh đaura 936/1529. godine, jer su razbojnici-katane pljačkali ovu Donju varoš. Da razbojnici-katane ne bi mogli pljačkati ovu Donju varoš, u njoj se nalazi dizdar, dvadeset članova gradske posade, četiri šahi-topa i dovoljna količina municije. U gradu se nalazi jedna daskom pokrivena džamija sa drvenim minaretom i osam isto tako daskom pokrivenih vojničkih kuća. Na jugoistočnoj strani grada nalazi se drvena dvokrilna kapija, a pred kapijom jedan pokretan most. Pored opkopa nalazi se divna sudnica (mehkema). Na zapadnoj strani grada ima malo jezero, u njemu se love raznovrsne ribe.

Opis vanjske varoši Vršca — U ovoj Donjoj palanci, na jugoistočnoj strani grada, ima tri stotine prostranih i dobrih daskom pokrivenih kuća, prizemnih i na sprat. Postoje samo tri bogomolje. Prva je džamija pred sudnicom. Budući da se nalazi u čaršiji, dobro je posjećena. Ostalo su mahalski mesdžidl. Tu postoji jedna medresa, jedna tekija, dvije osnovne škole, jedan hamam, dva hana, stotinu i deset dućana i tri javne česme ) za gašenje žeđi. I u ovoj varoši su sve kuće prostrane i pokrivene daskom, a okružene su baščama i vinogradima. Premda se ulice nalaze na pjeskovitom tlu, ipak ima malo kaldrme, jer nema mnogo blata. Na istočnoj strani ove varoši, sve gore do starog grada, pružaju se bregovi koji su zasađeni lozom. Kako je klima dobra, stanovništvo je zdravo. Grožđe rubinske boje je vrlo ukusno. Voda je pomalo stepska i mrtva. Stanovnici su bogati trgovci i prijatelji stranaca. Ovdje je veoma jevtino; mjesto je bogato. Ima vrlo mnogo omladine.

Da bih ja, siromah, došao u gradove na temišvarskoj i vlaškoj strani Dunava, koje nisam vidio, odlučio sam da krenem na put obalom Dunava, pa sam od vršačkog vojvode uzeo vrijedne vodiče i krenuo te Vršca na jugoistočnu stranu; putujući šest sati stigao sam u Novu Palanku.

Link ka poruci
Podeli na drugim sajtovima

OPIS NOVE PALANKE

Tu palanku osvojio je Gazi Beli-beg u doba Gazi Mehmed-hana Osvajača .... godine iz ruku srpskih đaura Budući da je tokom vremena propala, to je 1072/1661. godine drugi vezir Ahmed-paša osvajač Varada, po naređenju sultana Mehmeda III na starim temeljima podigao nanovo divnu četvorougaonu palanku na obali rijeke Dunava sa nabojem i poazidom. Nazvana je yeni Palanka (Nova Palanka), premda je ranije zdanje starinsko. U utvrđenju se nalazi jedna carska džamija i pedeset daskom pokrivenih kuća. Samo je pašin saraj sav pokriven ćeremstom sada ovdje rezidira sandžakbeg sandžaka Moldave. Prema katastarskom popisu Mehmed-hana , sada je to rezidencija sandžak bega sandžaka Moldave u temišvarekom elajetu. To je ugledan sandžak koji se dodjeljuje i pašama od dva tuga. Sandžak begov has iznosi 260.080 akči. U tom sandžaku ima trinaest zaima i sto dvadeset tri spahije-timarnika Tu postoji čeribaša, juzbaša i alajbeg. U vrijeme ratnog pohoda ovaj sandžak po zakonu daje ukupno pet hiljada odabranih vojnika, računajući u to spomenute zajame i spahije sa njihovim džebelijama i sandžakbegovom pratnjom. Oni su dužni da čuvaju Temišvar. Prema zakonu tu se nalazi predstavnik Portinih spahija (sipah ketboda veri), serdar janjičara, gradski dizdar i dvadeset članova gradske posade. Tu ima kadija sa rangom kadiluka od sto pedeset akči zatim tržni nadzornik (muhtesib), povjerenik (emrn) baždar. Starješina esnafa (šeher čehaja) i sedam gradskih aga. Ali nema muftije niti predstavnika šerifa.

Izgled Nove Palanke— To je četvorougaona palanka na bregovitom mjestu pored rijeke Dunava. Ima dvije kapije. Velika kapija koja gleda na istočnu stranu i Mala kapija, koja vodi na rijeku Dunav. Od ove kapije silazi se [na Dunav] niz dvadeset stepenica. Kad Dunav nadođe, izvan vode ostane samo deset stepenica.

Iznad spomenute Velike kapije, koja vodi u varoš, postoji jedan visoki kiosk, a pored njega sudnica Muhamedovog šerijata. Pred kapijom se nalazi duboki opkop i preko njega viseći drveni most koji se podiže na točak. Kad se pređe ovaj most i pođe u Veliku varoš, ode se oko sto koraka pored rijeke Dunava, pa se opet prelazi preko drugog drvenog mosta i onda se ulazi u varoš. Prema tome, ovaj grad je okružen Dunavom kao neko ostrvo, jer ima jedan krak stajaće vode koji se odvojio od Dunava.

Opis Velike varoši. — Prije svega, na početku spomenutog mosta nalazi se pedeset dućana, jedan han i jedna džamija. Tu postoje samo tri bogomolje i četiri mahale, od kojih su dvije muslimanske, a dvije hrišćanske. U njima ima ukupno tri stotine daskom pokrivenih kuća, koje su u dobrom stanju; okružene su baščama i vinogradima; zatim jedan lijepo izgrađen hamam. On je u mjesecu julu prazan, jer tada sav narod ide na rijeku Dunav. Bogati prvaci kupaju se u hamamima sa pećima koji se nalaze u njihovim kućama, jer u svakoj kuća postoji zemljana peć. Sa zapadne strane varoši teče rijeka Karaš", koja se u blizlni ovog mjesta uliva u rijeku Dunav. To je lijepa rijeka, ali je malena. Ona izvire u planini Karašovi, u erdeljskom vilajetu i protiće kroz polje grada Vršca, zatim kroz polje ove Nove Palanke i utiče u rijeku Dunav. Rijeka Terčal dolazi sa gorske visoravni Calmaš, protiče ispod varoši na istočnoj strani i tu utiče u Dunav.

Ja sam se, siromah, sa svojom pratnjom i prvacima ove varoši, ukrcao u jednu lađu i šetnjom izletnički pošao preko Dunava na suprotnu stranu u jugoistočnom pravcu. Putujući tako jednu milju, uz dosta napora i muke, podnoseći jak vjetar prešao sam na suprotnu stranu i došao u Hram.

-------------------------------------------------------------------------

Toliko što se tiče ove naše ravnice.

Link ka poruci
Podeli na drugim sajtovima

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Gost
Odgovori na ovu temu...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

×
×
  • Create New...