Idi na sadržaj

Vojvođanski seoski festivali


Preporučene poruke

Svi znamo koliko su popularne vojvođanske -ijade. Seoske festivale svake godine pohodi na desetine hiljada posetilaca iz Srbije i sveta. Mnogi od njih imaju jedinstven karakter u svetskim okvirima, poput Tucanijade u Mokrinu, pa se mogu nazvati i svojevrsnim svetskim prvenstvima u svojim kategorijama. Pokušaću u kratkim crtama predstaviti svaku od njih, a i vi ste dobrodošli da predstavite one koje ja izostavim, upotpunite ih svojim iskustvima.

Kobasicijada (Turija)

Februar svake godine

Kobasicijada je međunarodni festival kobasica koji se jednom godišnje održava u Turiji kod Srbobrana. Festivak svake godine ima više od 10.000 posetilaca. Glavna atrakcija svake godine je džinovska kobasica duga više od dva kilometra, koja se svake godine produžava za jedan metar i tako uvek iznova obara Ginisov rekord.

Na centralnoj bini smenjuje se bogat kulturno-umetnički program, u kojem učestvuju razni horovi, folklorne grupe i plesni ansambli, radoznalci pristigli iz gotovo svih krajeva Srbije i Crne Gore, ali i iz inostranstva, mogu uživati i u šetnji glavnom turinskom ulicom, koja je uvek načičkana štandovima sa veoma šarolikom ponudom. Kako i dolikuje, najviše je onih koji prodaju sve raspoložive vrste mesa i mesnih prerađevina, tako da na sve strane vise šunke, pečenice, kobasice i kuleni, ali ne zaostaju ni trgovci slatkišima i dečijim igračkama. Naravno, njima uz rame, nalaze se i prodavci raznolikih suvenira sa znamenjima Turije i trgovci koji raspolažu širokom ponudom noževa i britvi, jer kažu da verovatno nema Turinca koji sa sobom ne nosi bar jedan “perorez”, tako da i mnogi gosti požele da se bar na trenutak osete Turincima. Doduše, ima i onih koji “gađaju” posebne afinitete turista, tako da su se na nekoliko tezgi mogli naći i automehaničarski kombinezoni, kozmetika i lekoviti biljni preparati, ali i ženske tanga-gaćice. Sve vreme kobasicijade na platou ispred amaterskog pozorišta “Branislav Nušić” kuva se svinjski paprikaš, topi se mast i prave se čvarci, kojih kao da nikada nije dosta pridošlim gostima.

U popodnevnim satima na red dođe nadmetanje za “Najčoveka” kobasicijade, odnosno najtežeg čoveka na kobasicijadi. Ljudine teške često i preko 200 kilograma kao nagradu nose 12 kilograma turijske kobasice. Ništa manje zanimljivo je i takmičenje u brzom jedenju kobasice. Takmičari imaju zadatak da pojedu tri kobasice za što kraće vreme.

Svake godine Turinska kobasicijada ima humanitarni karakter, tako da većina zarade bude poklonjena humanitarnim organizacijama kojima je to najpotrebnije.

Zanimljivo je da su organizatori 2004. godine odlučili da održe Kobasicijadu uprkos tome što je padala u posne dane Srpske pravoslavne crkve, pa je Crkva proklela organizatore, a na mesnoj crkci su se svakih 15 minuta oglašavala pogrebna zvona.

(Izvori informacija: Wikipedia, vojvodina.com)

Link ka poruci
Podeli na drugim sajtovima

Slaninijada (Kačarevo)

Početak marta

„Slаninijаdа” se odvijа svаke godine u Hаli sportovа u Kаčаrevu. To je jedinstveni sаjаm slаnine, mesа i mesnih prerаđevinа, uz kulturno-umetnički i zаbаvni progrаm. Tаkmičenje se odvijа u kuvаnju pаprikаšа „Zlаtni kotlić”, topljenju slаnine pod nаzivom „Zlаtni čvаrаk”, svinjokolj nа trаdicionаlаn nаčin, hvаtаnje prаsetа iz džаkа, su prаteći progrаmi „Slаninijаde”.

Orgаnizаtor, Turističko društvo Kаčаrevа, orgаnizuje izložbu i degustаciju stаrih i zаborаvljenih jelа. Tokom mаnifestаcije, kojа trаje tri dаnа u februаru održаvа se i smotrа stvаrаlаštvа nаcionаlnih zаjednicа Vojvodine te demonstrаcijа kuvаrskih veštinа, uz nаstup folklornih grupа.

Od svih "ijada" jedino je od kačarevačke Slaninijade starija Olimpijada, u šali kažu Kačarevci. Ono jeste, ima u toj izjavi pomalo, da li samo pomalo preterivanja. Ali i mnogo istine.

Ali, kačarevačka Slaninijada je upamćena po još mnogim drugim kuriozitetima i pojavama koje su po prvi put vidjene upravo na kačarevačkom simpozujumu najboljih svetskih slaninara.

Na Drugoj Slaninijadi, u zimu 1989. godine, Rača Vulanović je načinio prvu skulpturu od slanine na svetu. Za remek delo slaninarskog vajarstva, pod nazivom "Satara" utrošeno je 5 tona privatne i društvene slanine, a skulptura je otišla čak 12 metara u vis, u plafon kačarevačke sportske Hale! "Srem" iz Šida je kasnije bio sponzor i drugih ostvarenja istog autora: "Pušnica", "Kuća"…

Da li zbog "Satare" ili čak 1027 ulaznica prodatih za Bal slaninara, te 1989. godine Slaninijada je bila popularnija od beogradskog festivala festivala, odnosno FEST-a, što dokazuje duplerica iz "Večernjih novosti" i, na primer, bogata i bogme poduža TV storija na američkoj mreži CNN.

Prvi javni svinjokolj u ovim krajevima, na oduševljenje, ali i zgražavanje neupućenih posetilaca, priredjen je takodje na jednoj od ranih Slaninijada. Em ekipno takmičenje u brzini i kvalitetu obavljenog posla, em atrakcija za gradske posetioce i zamrzivače.

A i prva poema o slanini i svinjskom životu uopšte nastala je takodje prilikom jedne od Slaninijada inspirisana isključivo kačarevačkim kongresom slaninara. Reč je pesniku Miljenku žuborskom i njegovom delu "Svinjski život u 13 pevanja".

Naravno, to je samo manji deo prebogate storije svih prethodnih kačarevačkih običnih ili pak svetskih Slaninijada. Organizatori tvrde da se prava istorija tek stvara i da će biti šta da se vidi i doživi već na ovoj dvadesetoj, jubilarnoji, ali i na svim narednim Slaninijadama.

(Izvori informacija: Wikipedia, slaninijada.com)

Izmenjeno od strane člana Morpheus
Link ka poruci
Podeli na drugim sajtovima

Tucanijada (Mokrin)

Vaskrs svake godine

Svetsko prvenstvo u tucanju vaskršnjim jajima održava se u Mokrinu, svake godine za Vaskrs. Osim domaćih takmičara, tu su i učesnici iz drugih zemalja iz okruženja. Svetsko prvenstvo u tucanju farbanim vaskršnjim jajima prati na hiljade Mokrinčana i njihovih gostiju iz zemlje i inostranstva. Prema procenama, Mokrinčanke su za ovu priliku ofarbale više desetina hiljada jaja. Takmičari mesecima pregledaju hiljade jaja u potrazi za najtvrđim. Stručnjaci za ovaj "sport" kažu da se tvrdoća jajeta proverava laganim kuckanjem jajeta o zube.

Rodonačelnik znamenitog takmičenja u tucanju jajima je seoski lekar Bogdan Seđakov, koga Mokrinčani i danas slave.

Komisija pobedničko jaje preseče na pola, da bi se uverila da li je reč o kokošijem svežem jajetu. Polovinu pobedničkog jajeta pojede pobednik, a drugu polovinu predsednik komisije. Tucanijada je, uz Gusanijadu, ovo malo banatsko selo učinala nadaleko poznatim. Zato je na ulazu u Mokrin postavljena kamena statua uskršnjeg jajeta.

(Izvori informacija: RTS, manifestacije.com, Kurir)

Izmenjeno od strane člana Morpheus
Link ka poruci
Podeli na drugim sajtovima

Pasuljijada (Temerin)

Početak juna

Predstavljanje i promovisanje gastronomske tradicije Vojvodine, kulturnog i prirodnog bogatstva ovih krajeva, ekologije i očuvanja životne sredine, multikulturalnosti, kulture negovanja tradicionalnih zanata… Originalan, kvalitetan program uz puno druženja, šale, igara, muzike i naravno, uz mnogo, mnogo dobrog pasulja!

Temerin je prethodnih godina postao prepoznatljiv po gastronomskoj, kulturnoj i zabavnoj manifestaciji, koja je inspirisana našom kulinarskom tradicijom, gde važno mesto zauzima umeće spravljanja jela od pasulja. To je svojevrsna kulinarska olimpijada na kojoj se ukrštaju iskustva različitih kuhinja višenacionalne Vojvodine, savremena postignuća u kulturi ishrane, kao i maštovitost u pripremanju i aranžiranju hrane.

Manifestacija po stepenu organizovanja i sadržajnosti, kao i po broju učesnika koje okuplja iz gotovo čitavog sveta prevazilazi sve slične u Srbiji, a i šire. Pozivamo sve ljude dobre volje, kojima je i više od nadmetanja, stalo do druženja, sticanja novih poznanstava i dobrog raspoloženja a to je, priznaćete, u ovo doba ubrzanog načina života i sve prisutnijeg otudjenja, najdragocenije iskustvo!

Osim toga, manifestaciju krasi „Etno-sokak“ sa tradicionalnim umetninama, izložbom vina, cveća, „Slatkom ulicom“...Tu su i najmaštovitije „Ravničarske igre“, od bacanja sa ramena...ne, kamena, dakako, već bicikla ili akumulatora..., navlačenja konopca, brzog jedenja pasulja..., do najnovijih igara „panonski mornari“ i „vojvodjanski kenguri“.

Manifestacija je prožeta ekološkim temama i motivima, jer je jedan od osnovnih ciljeva organizatora - promocija ekologije, odnosno podizanje svesti o značaju zaštite i očuvanja prirodne sredine.

Muzički program osmišljen je tako da zadovolji ukuse svih posetioca od 7 do 77 godina, blago favorizujući tradicionalnu muziku ovih prostora i pomalo zaboravljeni rock 'n' roll.

Budite kreativni, različiti, slobodni, opušteni, budite svoji i prihvatite pruženu ruku i otvoreno srce vaših domaćina Eko društva „Vodomar05“!

Propozicije za takmičare u kuvanju pasulja

Pasulj se kuva isključivo u zemljanom loncu, kotliću ili oraniji.

Ocenjuje se isključivo čorbast pasulj.

Materijal za kuvanje je po ličnom izboru.

Pasulj se kuva na prirodnoj vatri - ogrev je obezbeđen.

Vreme za kuvanje pasulja je 3 (tri) časa

Takmiče se kuvar i pomoćnik kuvara.

Osnov za ocenjivanje:

OPŠTI IZGLED

UKUS

GUSTINA

RASKUVANOST

(Izvori informacija: Facebook prezentacija Pasuljijade, Wikipedia)

Link ka poruci
Podeli na drugim sajtovima
  • 1 godinu kasnije...

Bodrog fest - Bački Monoštor 2013.

FESTIVAL TRADICIJE, MUZIKE, HRANE I

STARIH ZANATA - BODROG FEST 2013

održaće se 9. i 10. avgusta

Od 2005. godine, drugog po redu vikenda u avgustu, odrzava se etno-festival Bodrog fest. Znacaj ovog festivala ogleda se u ocuvanju monostorske tradicije i kulture, kao i prirodnih bogatstava sela.

Mnogobrojni gosti tom prilikom mogu da degustiraju tradicionalne gurmanluke na celu sa ribljim paprikasom, perkeltom, pecenom ribom, paprikasom od divljaci, a da ne zaboravimo i cuvenu gibanicu sa makom i orasima.

Bodrog fest nosi naziv po srednjevekovnom gradu Bodrogu na cijem se prostoru nalazi Backi Monostor. Prica o ovom gradu je obavijena velom tajne, jer nema materijalnih dokaza o njegovom postojanju, osim onih pisanih. Pretpostavka je da je grad nestao u dunavskim talasima, jer se nalazio na samoj njegovoj obali.

bodrogfest_zps0b34995f.jpg

Malo je kasti da sam emotivno vezana za ovaj festival

jer je on deo kulture moje bake,

koje više nema, a ona je bila jedna od onih

koje su do kraja svog života

negovale ovu tradiciju

i kad god odem u taj kraj, meni je puno :srce:

Link ka poruci
Podeli na drugim sajtovima

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Gost
Odgovori na ovu temu...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

×
×
  • Create New...