Idi na sadržaj

Umetnost u hrišćanstvu


Preporučene poruke

  • 4 meseci kasnije...
  • 3 sedmica kasnije...

354px-Loza_nemanjica.jpg

Лоза Немањића, у манастирској цркви Христа Пантократора у Високим Дечанима, налази се на источном зиду нартекса, десно од врата. Сматра се да је настала 1346/1347. године[1], али је, највероватније у XV веку, доживела значајну рестаурацију.

Фреска обухвата девет стојећих фигура (распоређених у три реда):

Урош, Душан и Стефан

Драгутин, Милутин и Урош

Сава, Немања и Стефан

и још тринаест малих попрсја, распоређених у лози око њих:

Душман, Симеон, Теодора и Јелена

Урошиц, Владислав (II), Царица, Радослав, Брњача и Владислав (I)

Стефан, Вукан и Сава II

Ликови фигура у доњем делу су оштећени, док је, генерално гледано, њихова аутентичност врло скромна[1], осим Душана и Дечанског који имају препознатљиве црте лица, а сматра се да су делови фигура били позлаћени[a].

Историчар уметности и академик Светозар Радојчић указао је на неколико трагова на основу којих је закључио да је дечанска лоза сигурно-и то веома радикално-реконструсана[1]. Он на првом месту помиње интензивно плаву позадину која је јако сумњива и тешко да је оригинална[1]. Поред тога он скреће пажњу и на разлике у писањима исте речи (име Стефан) на фресци:

Стѣфань (код кнеза Стефана и Драгутина)

Стефань (код Првовенчаног)

Сама лоза аканта на фресци се разликује од оне која је коришћена за дечанску фреску Лозе Јесејеве, која није доживела реконструкцију[1]. Разлика је приметна и на оделима приказаних Немањића. Уместо широког лороса, карактеристичног за XIV век, који се готово вертикално спушта поред фигуре, насликан је појас, чији је ужи крај пребачен преко леве руке и лебди у ваздуху. Сами крајеви одела су у XIV веку приказивани како се равно спуштају уз тело, док се на дечанској Лози Немањића, шире при дну, као код деспотске одеће, каква се може види у Манасији. Милутинов лик у склопу лозе нема своје карактеристичне црте[1], иако је на јужном зиду наоса очуван његов добар портрет, из пете деценије XIV века. Најбољи доказ касније прераде, по Радојчићу, су бели крстови које држе поједине фигуре у доњим редовима, а одлика су светаца. Он наводи пример Вукана, који, иако је представљен у оделу владара и без нимба, у рукама држи бели крст и додаје да на оригиналним фрескама XIV века не би сликар правио таке погрешке против церемонијалних прописа[1].

Крајем XIV века (1397), манастир Дечане је обнављала кнегиња Милица (Вуканова директна чукунунука) са синовима Стефаном и Вуком. Том приликом, манастирска црква је добила нови полијелеј на коме се налазе стилизовани двоглави орлови, као и стилизована појава оцила око крста, што се сматра најстаријом појавом тог симбола у средњовековној Србији.

Posetite Wikipedia stranicu

Link ka poruci
Podeli na drugim sajtovima
  • 1 mesec kasnije...
  • 7 meseci kasnije...

73332714.jpg

Serbian Orthodox Monastery Hilandar - Манастир Хиландар - Испред Трпезарије

Trpezarija u kojoj gosti obeduju zajedno sa monasima je iz XIV veka. Izgradio ju je kralj Milutin.

Trpezarija je potpuno oslikana. Na pročelju se nalazi igumanov okrugli mermerni sto, a u produžetku

drveni masivni stolovi sa klupama. Gosti ručavaju zajedno sa monasima. Jedan monah je zadužen za smeštaj

svih gostiju za stolove. Na stolu se nalazi već sipano jelo u metalne tanjire, escajg, metalne čaše i

dve flaše, jedna sa vodom, a druga sa domaćim crnim, hilandarskim vinom.

Obed počinje tek kada iguman da znak. Tokom obeda jedan od monaha čita obično priče iz života svetaca

mada ima i „slobodnih“ tema. Ručak se završava takodje na igumanov znak. Za one koji sporije jedu nema

brige, ima sasvim dovoljno vremena da se završi ručak. Na Hilandaru se ne jede meso (osim ribe)

Izvor: panoramio.com

Link ka poruci
Podeli na drugim sajtovima
  • 8 meseci kasnije...

Aja Sofija ili Sveta Sofija - Crkva svete mudrosti

Kada biste doplovili u Konstantinopolj (Carigrad), sredinom srednjeg veka, docekala bi vas gradjevina neprikosnovene lepote svoga vremena, Aja Sofija ili Sveta Sofija takođe poznata i kao Crkva svete mudrosti.

Hagia_Sophia_09.jpg

Vizantijski istoričari procenjuju da je izgradnja prve crkve počela za vreme vladavine Konstantina I, a zavrsena za vreme vladavine Konstantina II, medjutim izgorela je u pobunama i nema sacuvanih ostataka te prve crkve. Izgradnju druge crkve je naredio Teodosije II, ali sudbina joj je bila ista, spaljena tokom pobune Nike.

Nakon toga, Car Justinijan I, donosi odluku da se sagradi treca, potpuno drugacija crkva, vece i velicanstvenija od prethodnih, te angazuje najpoznatije arhitekte toga vremena Antemija iz Tralesa i Isidora iz Mileta. Za izgradnju Hrama, car je posao pisane naredbe svim drzavama carstva i porucio sav materijal kao sto su stubovi, glave stubova, obojeno kamenje i mermer, tako da je najkvalitetniji materijal sirom carstva slat u Konstantinopolj.

Ogromni komadi isklesanih stena su donoseni iz udaljenih kamenoloma: porfir iz Egipta, zeleni mramora iz Tesalije, crni kamen iz Bosporske regije, i žuti kamen iz Sirije."

Izgradnja je pocela 532. godine i zavrsena u roku od 5 godina, od tada je postla crkva u kojoj se odvijalo krunisanje vizantijskih careva.

Nakon pada Carigrada 1453. godine sultan Mehmed Osvajač naredio je da se crkva pretvori u džamiju. Uklonjena su zvona, oltar, 15m veliki srebrni ikonostas a ikone su pokrivene malterom koji je naknadno iscrtan muralima u duhu Islama. Tokom trajanja Otomanske imperije crkva je rekonstruisana i dodata su četiri minareta.

Kasnije je preko puta, po uzoru na crkvu Svete Sofije sagrađena sultan Ahmetova ili Plava džamija koja predstavlja biser otomanske arhitekture.

Godine 1935. godinu dana nakon dolaska na vlast Kemala Ataturka, i 482. godine nakon pada Konstantinopolja, doneta je odluka da se Aja Sofija pretvori u muzej.

Gradjevina koja je 916 godina bila crkva, a 481 godinu dzamija danas predstavlja jedan od najznačajnijih spomenika svetske kulturne baštine i nalazi se na listi Uneska. Postoje razlicite inicijative o daljoj sudbini ove svetinje, a najglasnija je da se Aja Sofija ponovo pretvori u crkvu.

Nedavno su otpočeli radovi na restauraciji crkve te se počelo sa uklanjanjem maltera i otkrivanjem zlatnih mozaika iz vremena Vizantije.

20131202_Istanbul_045.jpg

* * *

Aja Sofija je prvo pretvorena u dzamiju, a sve freske i mozaici su prekriveni malterom i na njima naneseni motivi iz islamske kulture i tradicije.

Kako je nekada izgledala mozemo samo pretpostaviti kako je bila veličanstvena.

Detalji_arabeske_Aje_Sofije.jpg

Detalji arabeske u unutrašnjosti.

Entertijer_Aje_Sofije_2.jpg

Enterijer Svete Sofije, pogled sa drugog nivoa,

Entertijer_Aje_Sofije.jpg

Enterijer Svete Sofije, prvi nivo

prvi_nivo_AS.jpg

Enterijer Svet Sofije, Prvi nivo

Ent_drugi_nivo.jpg

Enterijer Svet Sofije, dugi nivo

aja_sofija_pozla_eni_lukovi.jpg

Pozlaćeni lukovi

Kapiteli_stupova_centralnog_prosto_RA.jp

Kapiteli stupova centralnog prostora

Izvor: tt-group.net

Link ka poruci
Podeli na drugim sajtovima

Zanimljivo je spomenuti da Aja Sofija služila i kao mesto gde su se izvodili rituali krunisanja vizantijskih careva, kao i da se u dvorištu pored nje nalazi grob Cara Konstantina Velikog, čoveka koji je proklamovao Milanski edikt i koji je proglašen Apostolski ravnim sa prvim Hristovim sledbenicima.

Constantine_I_Hagia_Sophia.jpg

Ikona iz 1000. godine, Car Konstantnin Veliki.

Od urbanih legendi valja spomuti priču koja kazuje, da svako ko uspe da napravi pun krug, bez da vadi palac iz rupe na zidu, ima pravo na ispunjenje jedne želje. Ja nisam probao, al sledeći put hoću, kad kupim malo jači zoom objektiv i aparat sa boljim ISO karakteristikama.

***

presek_sv_sofije_iz_6_veka.jpg

Poprečni nacrt hrama Sv. Sofije, rekonstrukcija, 1908.

Nešto oko izgradnje

Kameni blokovi su klesani u kamenolomima,

Svaki blok bio je spajan gvodenim držačem,

Mermer sa celog sveta je stizao u centar Vizantije,

Zanosna šuma stubova,

Savršen prostor da Božja mudrost siđe na zemlju,

crveni subovi egipatskog porfira iz afričkih hramova,

vrata ckve izgrađena od drveta sa Nojeve Barke,

Bronzani artefakti su poskidani sa hrama Artemide, jednog od sedam čuda paganskog sveta

Zato je samo zadnje postalo legenda!

Tekst: tt-group.net

presveta_Bogorodica_sa_Hristom_u_narucju

Freska Presveta Bogorodica sa Hristom u naručju.

Isus_Hristo_sa_pesv_Bogorodicom.jpg

Isus Hristos sa Presvetom Bogorodicom.

freska_iynad_iylaska_iy_hrama.jpg

Freska iznad izlaska iz hrama.

O-Kyprou-sthn-Agia-Sophia-Nicholas-Magin

Link ka poruci
Podeli na drugim sajtovima
  • 6 meseci kasnije...

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Gost
Odgovori na ovu temu...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

×
×
  • Create New...