Idi na sadržaj

Jezik u svetu koji se menja


Preporučene poruke

„Kad god se dva jezika susretnu i izmešaju, oni su kao dve vojske u bici na život i smrt. Dok se god u toj bici čuje jedan i drugi jezik, borba je ravnopravna, kad počinje da se bolje i više čuje jedan od njih taj će prevladati“, rekao je Stefan Nemanja u svojoj Besedi o jeziku napisanoj pre devet vekova. Ima li u njegovim rečima danas makar malo istine?

Stručnjaci smatraju da su postojala tri prelomna trenutka u ljudskoj istoriji kada su se jezici uvećavali: prvi nagli rast dogodio se u periodu Renesanse, zatim u toku industrijske revolucije i na posletku u vreme Elektronske evolucije.

Svaka od ovih prekretnica za jezik, bila je zapravo polazišna tačka velikih društvenih promena. Engleski jezik nametnuo se kao svetski kolonijalnim osvajanjima Velike Britanije, a zatim i globalizacijom koju je predvodila meka moć Sjedinjenih Američkih Država.

Iako je engleski postao maternji jezik za mnoge udaljene krajeve sveta, prosečan Englez zna oko 75 hiljada reči od kojih 50 hiljada aktivno koristi, što je relativno malo. Zapravo, procentualno, to je manje nego tokom prolosti, jer se jezik neprepoznatljivo izmenio (danas je za prosečnog ostrvljanina staroengleski jezik potpuno stran).

Rečnici svih zemalja prvenstveno evoluiraju uplivom stranih reči u svakodnevnu upotrebu. Pokušaji da se takvi procesi u vreme globalizacije zaustave ili makar uspore su Sizifov posao.

Lingvistička raznolikost se usled toga nepovratno gubi - smatra se da postoji između četiri i šest hiljada jezika na svetu, ali je njihov broj u stalnom padu.

Već u narednih 200 godina izgubiće se oko polovine svetskih jezika, ali postoje i obrnuti procesi, doduše u nesrazmerno manjoj meri.

Recimo, u poslednjih 30 godina znakovni jezik Nikaragve nastao je kada se okupila njihova gluvonema zajednica i rodio se nacionalni jezik Papue Nove Gvineje.

Pa zašto promene u jeziku tako teško padaju nekim narodima?

Francuska akademija dugo je bila opsednuta čuvanjem elemenata identiteta kroz jezik, poričući reči kao što je „le chewing gum“ (žvakaća guma) ili „le strip tease“ (striptiz), dok su „le pipeline“ (cevovod) i “le bulldozer“ (buldožer) uvaženi, ali pod uslovom da se izgovaraju na tipičan Galski način.

Takođe, u poslednjih mesec dana nemački ministar trgovine Peter Ramsojer uveo je isključivu zabranu upotrebe 150 engleskih reči i izraza, uključujući i „laptop“, „ticket“ (karta) i „meeting“ (sastanak).

Reč je o tome da je nacionalizam kao ideja vodilja prilikom nastajanja danas najsnažnijih evropskih zemalja postao gotovo zanemarljiv faktor u novoj konstituciji međunaronih odnosa. Nacionalni jezik kao njegov glavni stožer izložen je vetrometini uticaja Informatičke revolucije, a Francuska i Nemačka će pre ili kasnije morati da krenu tim putem.

U ovakvim okolnostima, kada jezici odumiru zajedno sa stanovnicima naroda, Beseda Stefana Nemanje je potpuno izlišna – zapravo, promena jezika postaje jedini znak da će taj jezik opstati.

„ Najposle se čuje samo jedan jezik. Bitka je završena. Nestao je jedan jezik, nestao je jedan narod“, rekao je čuveni Nemanjić.

Mi ćemo konstatovati drugačije: Bitka traje. Nestao je jedan jezik - nastaje svetska zajednica.

Kako vi vidite ovo pitanje? Da li čuvati jezičko nasleđe u izvornom obliku po svaku cenu, ili je ipak neophodno prihvatiti promene, zarad očuvanja jezika i pismenosti? Koliko su te promene neizbežne u eri interneta i globalizacije?

Link ka poruci
Podeli na drugim sajtovima
  • 1 mesec kasnije...

Mnogi naši poznati lingvisti kažu da je prisustvo tuđica u srpskom jeziku normalno i da je oduvek prisustvo raznih kultura i osvajača ostavljao traga u našem jeziku (najbolji primer je gomila turcizama koje koristimo, a ni ne znamo da nisu izvorno srpske reči).

Meni je to uredu. Jezik je živa stvar i uvek se menja i razvija.

Danas je to očigledno na primeru engleskih izraza koji se sasvim opravdano koriste u eri računara i interneta (englezi su majstori da jednom rečju imenuju ili opišu nešto što bi u srpskom zahtevalo nekada i više od dve-tri reči). Engleski pojmovi su sasvim opravdani jer i olakšavaju komunikaciju na svetskom nivou.

Ono što meni smeta je uvođenje stranih izraza pomodarstva radi. Vešnvikovi, autlukovi i autfitovi mi strašno "bodu uši" jer ih smatram više pomodarstvom nego opravdanim u koriščenju.

Naš jezik je bogat i raznovrstan prepun sinonima i moramo ga čuvati koliko možemo i umemo.

Skoro sam prisustovao času jednog sjajnog veoučitelja koga deca obožavaju. Ono što mi se jako dopali je što je tokom časa, deci teške i nerazumljive reči iz crkvenog jezika "prevodio" na današnji, njima razumljivi, da bi im potpuno približio ono što im je objašnjavao. Takav primer menjanja jezika mi je potpuno opravdan.

Link ka poruci
Podeli na drugim sajtovima
  • 1 godinu kasnije...

Jezik je živa stvar i uvek se menja i razvija.

Ne znam u kom smislu misliš da se menja? Pre bih rekla da se prilagođava pa se tako reč koja je već odomaćena unese u pravopis standardnog jezika.

Ono što meni smeta je uvođenje stranih izraza pomodarstva radi. Vešnvikovi, autlukovi i autfitovi mi strašno "bodu uši" jer ih smatram više pomodarstvom nego opravdanim u koriščenju.

Isto mislim. Međutim, takođe ne vidim opravdanje da neko koristi strane skraženice i to ne radi pomodarstva. Npr. zbog čega pisati BTW kada može "uzgred"; etc. kada može itd. itd. itd. Nepravilno je mešati dva jezika u jednom tekstu. Npr. zbog čega "elem", na početku rečenice ili govora, to mi nikada neće biti jasno?

Skoro sam prisustovao času jednog sjajnog veoučitelja koga deca obožavaju. Ono što mi se jako dopali je što je tokom časa, deci teške i nerazumljive reči iz crkvenog jezika "prevodio" na današnji, njima razumljivi, da bi im potpuno približio ono što im je objašnjavao. Takav primer menjanja jezika mi je potpuno opravdan.

Koliko razumem u pitanju je prevođenje a ne menjanje. :cesces:

Link ka poruci
Podeli na drugim sajtovima
  • 2 godina kasnije...

Gledam malopre naslov na B92: "Može li se vojska autsorsovati?" :lol: 

Nisam jezički čistunac. I sam često koristim engleske reči kombinovane sa srpskim, naročito kad govorim o računarima, tako mi je lakše. Ali, gde je granica? Zar ne postoji srpska fraza koja može da opiše smisao pojma outsource? Angažovati sa strane, recimo? Platiti, kupiti .. iznajmiti?

Link ka poruci
Podeli na drugim sajtovima
  • 1 godinu kasnije...

Mislim  da  se  svi  slazemo,sustinski,novi pojmovi  prate i  nove pojave  u  drustvu.Mislim  da je  smesno sitnicariti pa  izmisljati sopstvene izraze,ali ni koristiti  strane  samo  da  bi  se  zvucalo pametno,nedokucivo, ili se misli da  ce  zbog tih  reci  izjave biti bombasticnije,vaznije.

Link ka poruci
Podeli na drugim sajtovima

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Gost
Odgovori na ovu temu...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

×
×
  • Create New...